kod mene sve voce bez hemije a kad se pojavi bolest neka ja gledam ko tele u sarena vrata

Od 10. do 12. decembra odrzace se u Vrscu godisnja konferencija Udruzenja za biodinamicku poljoprivredu sa temom Organsko vinogradarstvo i vocarstvo, predavaci su Adriano Zago iz Firence, strucnjak za biodinamicku vitikulturu i Erih Vil, strucnjak za biodinamicko vocarstvo, vlasnik vocnjaka jabuka u Tirolu i vocnjaka na 240ha u Slovackoj.

I jas ja podrzuvam parolata; Ovosje bez hemija.Site ovoski sto gi imame ne gi tretirame so nikakvo sredstvo, goleminata na plodot ne mi e vazna , neka e zdravo ako e positno-malo.
Samoto drvo si pravi selekcija crvlivi, bolni samite pagaat i sto ke ostane e nase.
Do sega brzo imav dunji koi ne skapuvaat, a mali jabolkca se uste imam plodovi i trajat. Jabolkcata se positni, ostanaa poslednite. Ako e tretirano ne veruvam taka da stoi.Samo kaj nas e za domasna upotreba.Pozdrav i poveke zdrava hrana i okolina.

Činjenica je da je voće distribuirano u marketima tretirano onoliko puta koliko je neophodno da bi taj proizvod bio vizuelno prve klase. Na žalost, tretiranje pesticidima ide od 10-15 puta godišnje. Danas su ti preparati uglavnom treće klase otrovnosti, što su donedavno bili prve i uglavnom druge klase otrovnosti, dok se treća klasa izbegavala zbog slabijeg dejstva.

Ukoliko izbegavate prskanje svojih vićnjaka, rizikujete da sav vaš trud i rad bude uludan, a voćnjak prosto nestane za samo jednu godinu (npr. veliki napad čađave krastavosti i pegavosti jabuke, kruškina buva kruške, monilija koštičavog voća ili pak breskvin smotavac). Ukoliko se voćka i oporavi od napada pojedinih zaraza, oporavak i obnavljanje stabla je dug i često nemoguć proces. U tom slučaju, treba povaditi obolela stabla i zanoviti voćnjak uz adekvatnu zaštitu, minimalnu.

Svoj voćnjak tretiram 5-7 puta godišnje, zavisno od količine padavine (što je više padavina, više je i infekcija).

Kako biste sačuvali svoje voćnjake sa što manje hemije, takva je tema, treba obavezno uraditi jesenje prskanje (tzv. plavo prskanje) i zimsko prskanje, potom dva prskanja u cvetu (naročito koštičavo voće, napad monilije), i jedno do dva prskanja u toku zametanja i porast plodova, što je ujedno i najkritičnija faza saštite. Ukoliko zaštita bude valjano obavljena, plodovi će nesmatno rasti uz manje pojave obolenja, a time je obezbeđena karenca preparata, zdrav i kvalitetan plod. Postoje i preparati sa veoma kratkom karencom, par dana.

Ova tema se zove "voće bez hemije" i ne vidim valjanost poslednjeg posta u temi. Ova tema bi trebala da služi da ljudi koji ne koriste hemiju razmenjuju iskustva i znanja, a vi ste gospodine Timoćanin održali predavanje o korišćenju hemije.

Da kojim slučajem želimo da koristimo hemiju u zaštiti voćaka takvih tema na forumu ima dovoljno.

Lično mislim da za lične potrebe, voće bez hemije može da se uzgaja, moj otac čitavog života ima nekoliko voćnjaka koje nikada nije štitio hemikalijama - ne kažem da tako treba svi da rade - ali hoću da kažem da je moguće i da ko želi to može i da uradi.

U organskoj proizvodnji su ključne sadnice/sorte koje se uzgajaju, nemoguće je ne moristiti hemiju ako se sade neotporne/bujne sorte voća - zato se ti voćnjaci "pokose" bolestima vrlo brzo i nemoguće je održavati ih bez "leka" (kada su same vrste neotporne).

Ako ne želite hemiju, raspitajte se koje vrste da uzgajate, ako odete u "standardne" rasadnike i tražite otporne vrste oni će vam dati svoje najotpornije koje često zahtevaju neku minimalnu zaštitu - zato što većina rasadnika prosto nema stare otpornije sorte ili nove sorte koje su pogodne za organsku proizvodnju - razlog je prost: većina kupaca traži bujne sorte i koriste hemijsku zaštitu. Zato se mora edukovati na Intenet-u ili u literaturi koja se bavi organskom proizvodnjom kako bi pronašli koje nam sorte odgovaraju - a onda po egzotičnim rasadnicima nabavljati iste...

U pravu ste, u pitanju je tema, "Voće bez hemije".

Ovim postom, nisam imao nameru, da kako Vi kažete, očitam lekciju o prskanju voća, već da uz minimalnu zaštitu imate "plod" u svojim voćnjacima, a da pritom jedete zdravu hranu. Onaj ko posadi nekoliko sadnica, recimo oko kuće, zna o čemu govorim, a o velikim površinama i da ne govorim.

Voleo bih da me provedete kroz voćnjak koji pominjete.

Nije mi bila namera da budem grub, samo sam želeo da istaknem da je moguće da se uzgaja voće bez hemije i to se radi i kod nas i u svetu. Pogledajte npr. zahteve od nekih organic sertifikata u US za uzgajanje organic hrane i biće vam jasno da se od upotrebe hemije nema ni h (naravno zavisi od sertifikata i dobre kontrole).

Roditelji se bave organskom proizvodnjom za _sostvene_ potrebe i svo voće i povrće koje konzumiraju je nastalo bez upotrebe hemije - nijednog preparata. Ja takođe imam manji voćnjak ali je još mlad (sve voćke su 2-3 godine stare) tako da ja nisam merodavan. Pomenuti roditelji od tog voća spravljaju sokove i džemeve (bez konzervansa - čuvaju se u podrumu na niskoj temperaturi i mraku), vino i rakiju, konzumiraju sveže voće a nešto drže i u zamrzivaču. Pored voća drže i baštu i živinu ali to nije tema ovog threada.

Sad, ko želi velike prinose (kao proizvođači - za prodaju) ili savršene (na izgled) proizvode mora da koristi hemiju a mora i da sadi "privlačnije" sorte voća... Tako većina kupaca na pijacama i marketima izbegavaju manje plodove i kupuju one velike kao "sa slike" .

Vladika,

jedno pitanje za tebe. Dali roditelji ili ti imate iskustva sa biljnim juhama? Koliko sam našao na iternetu radi se od biljaka kao što je kopriva, preslica itd... Navodno je potrebno prskati svakih 2 tjedna ali su rezultati jako dobri.

LP

Pitao sam roditelje da li znaju za prskanje sa koprivama (pre par godina), otac mi je rekao da su ranije probali i da nije bilo vidljivih efekata (oni inače krompirovu zlaticu skupljaju ručno) tako da ne koriste tu metodu. Kaže da su potapali koprivu u vodu i ostavljali je da stoji tako neko vreme pa tom tečnošću kasnije prskali baštu - ali im nije ništa pomoglo... Ne verujem da su oni tako često priskali koprivom (na dve nedelje) pa možda to i jeste uzrok problema.

Vladika,
hvala na odgovoru i evo par linkova na temu ako te zanima.
www.gospodarski-list.h...D=01062005

Evo i sa jednog drugog foruma.

BIO uzgoj- gnojiva i pesticidi



Pod pojam bioloski nacin obradivanja zemlje podrazumijeva se uzgajanje, njega, ishrana i zastita biljaka u vrtu bez primjene kemijski sredstava. Dakle, bez negativnih posljedica po prirodnu ravnotezu, po ziva bica u zemlji i na njoj.
Bio-vrtlarstvo postuje prirodne zakonitosti i potrebe plodne zemlje i zivih bica u njoj, vodeci istovremeno racuna o potrebama biljaka.


KUPKE ZA SJEME PRIJE SJETVE

Zelimo li potaknuti brze klijanje sjemena te povecati otpornost bilja prema bolestima i stetnicima, umjesto kemijskim sredstvima, sjeme mozemo ojacati biljnom kupkom.

Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen. Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.

Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku.

Priprema Kupke

Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti.

Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.

Recepti biljnih kupki

Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.

Mjesovita kupka

1 zlicica usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.

Kupka od odoljena

Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.

U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme.

Kupka od kamilice

Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.

1 vrhom punu zlicu suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme.

Kupka od preslice

Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica.

2 zlice usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme.

Mlijecna kupka

Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.

Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.


--------------------------------------------------------------------------------


BIO GNOJIVA

Svijetlozuto lisce ili zute pjege na liscu, rano opadanje donjih listova, oslabljen rast te osjetljivost na bolesti znakovi su da je biljki potrebna dohrana tj. Gnojidba. Bilje treba dohranjivati laganim tekucim gnojivom svaka dva tjedna u proljece i ljeto, a kada se uspori rast, dohrana je potrebna jednom mjesecno. Zimi dohrana nije potrebna.

Kao gnojivo, a umjesto stetnih kemikalija, mogu se upotrijebiti i neke biljke. Biljno gnojivo je lako pripemiti, moze se primijeniti odozgo i odozdo, moze se koristiti i na jestivom bilju, a bilju osigurava dovoljno hrane.

Gnojivo od Koprive

1 kg svjezih, nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti u vodi dok gnojivo ne prestane da pjeni (oko 2-3 tjedna).
Za to vrijeme ga treba svakodnevno pomijesati drvenim stapom. Poslje nekoliko dana gnojivo od koprive dobija jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba praviti izvan kuce, a posudu djelomicno poklopiti ili staviti neku mrezicu da bi zastitili gnojivo od upadanja insekata.

Kada pjena prestane da se stvara, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom kolicinom vode (napomena:u nekim tekstovima ne pise da se razrijeduje sa vodom), a zatim time zaljevati biljke. Ocito ako razrijedimo mozemo gnojiti cesce tj. jednom na tjedan, a ako ne onda jednom u dva tjedna.

Takoder nasjecenim koprivama, ako ih ima dovoljno, treba pokrivat i tlo oko same biljke, sto veoma povoljno djeluje na pojacani rad organizama i na mineralne vrijednosti zemlje. Samo treba obratiti paznju da kopriva nema sjeme inace bi mogla niknuti kopriva izmedu biljaka.

Gnojivo od listova Gaveza

Gavez sadrzi gvozde, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B- vitamine. Od njegovih listova i stabljika moze se napraviti odlicno gnojivo koje jaca biljke i obogacuje ih mineralima.

Priprema:

Gnojivo od gaveza pravi se na isti nacin kao sto je opisano za tekuce gnojivo od kopriva. Poslje nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tekucina ima smedu boju i jak miris stajskog gnojiva (sadrzi i bjelancevine). Upotrebljava se samo razrijedeno vodom: na 1 lit gnojiva treba uzeti 10 lit vode i izmjesati. Ovim gnojivom moze da se gnoji jednom na tjedan

Efikasno i svestrano gnojivo dobit cete ako izmjesate jednake djelove gnojiva od koprive i od gaveza, a zatim dodate desetostruku kolicinu vode.

Takoder mozete nasjecenim listovima i stabljikama pokrivati tlo oko biljke.

Čaj od cvjeta Odoljena

Djeluje kao odlicno gnojivo. Istoveremeno je veoma efikasno sredstvo protiv stetinih insekata i biljnih pljesni jer jaca biljku. Odoljen je sa stabljikama i listovima odlican dodatak kompostu.


--------------------------------------------------------------------------------


BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih.

Priprema:

1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.

Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.

Sredstvo za prskanje od Pelina

Koristi se protiv lisnih usi, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.

Priprema:

300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.

Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavića)

Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.

Sredstvo za prskanje od Vratiča u cvjetu (tanacetum vulgare)

Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrđe na biljkama i pljesni.

Priprema:

500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratiča ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!

Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare

Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.

Priprema:

1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Priprema :

500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Sredstvo za prskanje od Buhača

1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.


--------------------------------------------------------------------------------


Biljke koje mozemo iskoristiti kao pesticid ili gnojivo

Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.

-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih usi, vrtne mušice i muhe

-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca

-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci

-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica

-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet

-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih usi

-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)

-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv trulezi

-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi

-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca

-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika

-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.

-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca

-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca

-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar

-Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca

-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale

-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica.


Sve ove biljke mozete pripremiti kao gnojivo ili pesticid na jedan od nacina koji su opisani gore u tekstu.

draganp citat:

Eve i mene. Tek sam došao sa posla, pa da vam pomognem. Imam super hibrid moldovu- ona se ne prska ima i slatkoće i kiselosti, što je važno za vino, nije baš kao hamburg ali je zadovoljavajuće. Ja sam malo i na prevaru dobio mađarski hibrid favorit, koji još nije na sortnim listama,bliži je hamburgu od moldove, jedino u kišovitoj godini traži dva prskanja. Samo da vam kažem može da se razmnožava reznicama, a njih će biti na jesen dosta.

Gde mogu kupiti hibridnu lozu favorit?

ko god ima bastu treba da gaji voce i povrce bez hemije ,u tom sLucaju cak i odredjeni korovi igraju odredjenu uLogu kod rastinja ,pod usLovom da je basta uredjena ne monotono, vec raznoLiko sadjeno bije zajedno sa vocem i povrcem .pLodovi ce biti mnogo ukusniji i zdraviji ,posLe izvesnog vremena stvara se mini eko sistem ,u kom covek ne mora nista da radi, priroda je sama "isprogramirana"da savrseno funkcionise

Voće i voćke bez prskanja, na tome dosta radimo u Sloveniji, obnova starih voćnjaka, zasađivanje starih i novih odpornih voćnih sadnica.
- Sadnja odpornih sorti stonog grožđa - zobatica, odpornih sorta grožđa za sokove, vino, mogučnost i za pečenje rakije.
- Egzotične sadnice, koje su odporne i nije potrebna hemijska zaštita.
- Odporne sorte sitnog bobičastog voća.

Sve veči trend je poprašivanja po sadnicama, koje su odporne, ljudi jednostavno ne žele da prskaju sa hemijskim sredstvima zato traže, da posade takve vrste sadnica i to pokušavamo obezbediti u Rast - Baznik, Slovenija, ljudi dolaze sa svih krajeva novo nastalih država bivše "Juge" jer jezik nam nije problem i svima savetujemo, kada nas posjete.
Pogledajte na naš sajt: www.rast-bs.si

Nikada u životu nisam koristio pesticid. Ok.

Kao biolog savetujem vam da treba da znate da
nađete dobre gene
znate potrebe bijke i to joj obezbedite

Sad kao lako je reći ali teško učiniti...zato savetujem sledeće:
Tražite divlje i stare otporne sorte...Čitajte istražujte.
Naučite:
AGROPEDOLOGIJU
EKOLOGIJU BILJAKA
PERMAKULTURNI DIZAJN
BIOLOŠKU KONTROLU bolesti i insekata


Ko umije njemu dvije - (citat iz stripa Alan Ford)

Javite mi se za besplatne seminare...biće i online

Knjiga godine, ORGANSKI UZGOJ cela besplatna online

books.google.com/books...&q&f=false


naravno jedna knjiga ne čini proleće vidi moj raniji post....