brodhed citat:

... pa ako neko zna kako da se to užili neka napiše.

Margotiranjem, odnosno vazdušnim položnicama. Ima dosta o tome na netu.

Hvala, pogledaću kako se to radi pa da pokušam.

brodhed citat:

pa ako neko zna kako da se to užili neka napiše.

Mozes da probas sa nagrtanjem sitne zemlje u Junu ili Julu mesecu.Sacekas do jeseni i imas izdanak sa zilicama koji sadis na stalno mesto.

Pozdrav

Inače sam ih Hrvatske,na ovaj forum sa došao jer na Hr forumu sam vidio dvojicu koji su iz Srbije (Milan55 i Nenad) za koje smatram da su jedni od 10-ak forumaša čiji su komentari,iskustva,prijedlozi i mišljenja vrijedni višestrukog čitanja.

Vidim da je i na ovom forumu lješnjak jedna od top tema.
S vremenom ču pročitati sve postove kao što sam učinio i tamo jer siguran sam da ima pametnih prijedloga i savjeta.
U Hr je država davala poticaje pa su mnogi "potrčali" u sadnju lješnjaka po principu "džabana je džabana". Sa iznosima koje je država davala mogli su se isfinancirati kompletni troškove sadnje a u dosta slučajeva i kupnja zemlje pa i mehanizacije. Zato je dosta ljudi išlo u to,no sada već 2 godine nema poticaja za podizanje nasada nego samo cca 2500,00 kn (cca 340,00 E) za održavanje nasada što je dovoljno za repromaterijal i gorivo ali ne i rad.
Mnogi su se polakomili za brzom i lakom lovom pa su išli u to, vodeći se nekim informacijama da na 1Ha lješnjaka čista dobti može biti 40.000,00 kn ( 5.400,00 E) kao i da oko njega nema baš posla,da je urod 4-e godine itd. Naravno, to su nebuloze.
Ja još razmišljam i analiziram sve to, sreća pa imaju neka iskustva oko toga.
U Hr 99% nasada je istarski+rimski (jer su se samo te sadnice mogle kupiti kao certificirane što je bio preduvjet dobivanja novaca od države za podizanje nasada).
Od novih nasada većina ljudi ima 5ha,nešto malo njih ima 10ha.
Ali ima ih dosta koji imaju po 1,2 ili 3 ha što je po meni nerntabilno čak i ako je čovjek u mirovini.
Lješnjaci su sadili svugdje, gdje god se mogao naći komad zemlje pa čak i 100-200 od rijeka gdje su podvodne vode visoke pa sada nisu nisu nizašto.
Dosta površina je zapušteno. Ljudi su se zaletili, neki su išli u to jer vele da zemlja vrijedi više sa nasadom a neki su nasjeli na fore o malo rada,velikim prinosima i ranoj rodnosti u 4-oj godini.
Već sada ima 10-ak nasada koji nisu došli u punio rod a prodaju se (strosti 3-5 godina). Mislim da će narednih godina značajan dio tih nasada biti totalno zapušte i/ili počupan jer uspjeti će samo oni koji mogu isfinancirati troškove do punog roda te imaju površinu od barem 5 ha.

Vidio sam da je u Srbiji ali i Bosni dosta uobičajeno kalemljenje na mečiji (valjda je to medveđa) lijeska. U Hr to skoro nitko ne radi,a po meni ima velikih prednosti. Osim istarskog i rimskog iskustva sa ostalim sortama su gotovo zanemariva. Ako uopće i budem išao u sadnju lješnjaka želim da mi to (nakon dolaska u puni rod) bude jedini posao. Površina od 5ha može biti dodatni posao,ali imati još jednu obvezu uz posao,ne sviđa mi se.
Osim toga ovaj istarski i rimski koliko sam skužio osim u Hr i nešto u Srbiji i Bosni su vrste koje se ne uzgajjaju drugdje. Prekrupne su a i randman im je loš pa osim obveze kupnje minimalne količine od 300 sadnica /ha što je preduvjet za dobivaju ovih 2500,00 kn za održavanje ne vidim neke druge predosti. A pitanje je do kada će biti tih 2500,00 kn,jer kako je stanje,možda će uskoro biti porez na nasad a ne poticaj za održavanje.

Iako svatko ima svoje mišljenje, zanima me vaš mišljenje za druge sorte nrpr tonda romana,lambert itd.... Kako se nose sa ranim mrazevima (mislim da je to najveći problem) i štetočinama?

Zdravo Dejane,
Vidim da su se lepe pare uzimale kod vas za sadnju leske, bilo je toga i kod nas pre 3-4 godine ali ja ne znam da li je neko uzeo te pare, u prevodu lakše bi dobio iseljeničku vizu za SAD nego nešto od države, a porez nam ne gine za koju godinu.

Inače ne bih se složio sa tobom da čista dobit od 1ha ne može biti 5000 evra, pre bih rekao da je to minimalna zarada. Ne znam kakve su cene kod vas ali ja sam jesenas prodao moje lešnike po 5 i 6 evra za kg očišćenog.

U Hr je frustrirajuće što se puno toga ne zna a i ovo što se zna ne zna se do kada će trajati. Sada trenuto postoje tzv "kapitalna ulaganja" ali ne zna se do kad će trajati. Drugim riječima ako zasadim na jesen neku površinu, upitno je dal ću slijedeće godine dobiti tih 40% povrata (a to se odnosi na legalne troškove, certificirane sadnice,sustav navodnjavanja itd: sve mora biti pokriveno računima,nema plaćanja za radove u naturi a trošak kupnje ili najma zemlje ne ulazi tu,također ne ulazi ni kupnja rabljenih/polovnih strojeva i opreme).

U analizi svega oko lješnjaka sam provveo barem 300 radnih sati, radim razne tablice,kombiniram,čitam,zovem,putujem,mozgam...
No, moram ti reći da sam nažalost ja u pravu (što se tiče 5000,00 Eura) po Ha.

Trenutno u Hr se može kupiti po 15 kn/kg neočišćenog ito dosta. Vjerujem da bi za veću količinu sigurno išlo i za 12 kn.
Za sada se očišćeni prodaje za 30-45 kn. Ali neće ostati tako. 100%.
Volio bih ja da hoće,itekako bih volio,ali neće.
Mislim da će za 2-3 godine cijena u ljusci biti 10-11 kn (1 kn = 7,4E). To je neminovnost,nažalost.

U mojim dosadašnjim kalkulacijama vodio sam se punim prinosom od 2.500,00 kg/ha x 10,00 kn (1,35E) u ljusci. Treba tu napomenuti da se i na sušenje izgubi 10-20% težine,također treba uzeti u obzir i trošak sušenja,krckanja,kao i lom,randman,manipulaciju time itd....

Tako da po meni....najvjerovatnije da će za 3-5 godina cijena neočišćenog biti 10,00-ak kn iliti 1,35 E biti cijena za koju će svi prodati.

Kod nas je zemlja sve skuplja. Država sada počinje ra većom rasprodajom (jer su u babani), no jako teško dočepati se te zemlje jer prednost imaju mnogi...oni koji su već to izjajmljivali,oni koji imaju stoku,branitelji,itd... A privatno kupovati....opet ima neka famozna agencija koja je meritorna za zemlju (o kojoj nema svrhe da vas tu tušim) koja sve dodatno komplicira te osim toga privana zemlja je znatno skuplja od državne.

Ugrubo.....računao sam ako kupujem zemlju (nju sam računao 20.000,00 kn/ha što nije lako naći za te novce) ukupna cijena sadnje,ograde,navodnjavanja i rada za 1h= cca 40.000.00-45.000,00 kn tj 5.400,00-5.100,00 E /ha.

Prve 4 godine su gubitak (ako se ne sadi nešto između). Peta, je nula.
Puni urod za 7 godina. Matematika nije bajna.
Po meni čisto može ostati 2.000,00-2.500,00 E/Ha godišnje u punom rodu.
to je plafon. Nekada se govorilo da je za 5-ero članu famiju potrebno 4 ha lješnjaka kako bi živjeli od toga,sada oni koji to imaju kažu s pravom da su to nebuloze. Mislim da je 10 minimum.
S tim da 5ha se može stizati kao dodatni posao,preko toga je teže

Ima jedno "pravilo" koje kad sam i ja čuo govorio sam da to ne može biti,ali analizirajjući to nažalost,bio sam u krivu.
Trgovačkim centrima možeš voće prodati za 20-30% cijene koju oni imaju kao maloprodajnu... to je nažalost tako. U Hrvatskoj postoje stotine nasada jabuka a 99,00 % vlasnika bi ih sutra prodalo kad bi mogli dobiti cijenu koju su uložili u njih. Mislim da je sada u Hr zaštićena otkupna cijena jabuke 2,40 kn a to ne može opstati. Država kupuje glasove seljaka i poljoprivrednika ali neće moći dugo. U Nizozemskoj jabuka koja je I. klase i čuvana 8-9 mjeseci u hladnjači (a to košta prodaje se za 0,30-0,35E) a u Hr dobiju čim uberu 2,40 kn. To mora pasti. Isto tako i s lješnjakom, mislim da ako bude stalna cijena od 10,00 kn ili 1,35 E/kg u ljusci bit će dobro. Znači, opstat će oni koji imaju 5 i više ha....

Ako do sada nisi posadio, ako nemaš svoju zemlju, ako misliš da plaćaš radnike za svaki posao... moja ti je preporuka da ne sadiš. Ja imam 520 sadnica na 1,1 ha, od toga 280 starih 6 godina i 240 3 godine, prošle godine sam posadio i 30 stabla oraha i imam još oko 20 starih 50 godina koji sasvim dobro rađaju. Prošle godine sam sa "starijeg" zasada leske ubrao oko 150 kg u ljusci (oko 60kg očišćenog) ali da napomenem da sam sa nekih stabala brao i po 5 kg, a sa nekih po 5 lešnika tako da ne mogu da kažem koliko bi to bilo u punom rodu ali sam razgovarao sa nekim uzgajivačima koji kažu da beru onako knjiški 2-10 kg po stablu u punoj rodnosti, u zavisnosti od godine. Inače, ovdekod nas niko ne kupuje lešnik u ljusci već samo očišćen i to su ili nakupci ili krajnji korisnici, a o nekom organizovanom otkupu i zagarantovanim cenama nema ni govora. Samu cenu lešnika ne formiraju naši (a ni vaši) proizvođači već zavisi od roda u Turskoj. Kad sam ja sadio 1kg su plaćali 10 evra a sada maksimalno 5-6. Orah je tada bio 2 evra a sada je 4-6.
A tih 2-2500 evra neto profita po hektaru godišnje, pa te pare su misaona imenica za većinu srpskih seljaka ( a i radnika).

Što se klime u Turskoj tiče ona ide od pustinjske preko Mediteranske do Kontinentalne. Tako da za gajenje lešnika Turska nema klimatske prednosti, koliko ja znam.
Opšti nivo uzgoja lešnika nije posebno napredan a prinosi su osetno slabiji nego u Italiji. Podaci do kojih sam došao sigurno nisu potpuni ali daju osnova za ovakve zaklujučke. U Turskoj je u više navrata jako obarana otkupna cena lešnika ali opšti zaključak je da njihovi otkupljivači imaju značajan prostor da po potrebi spuste izvozne cene.To je onespokojavajuće za proizvođače u drugim regionima.

Ko ima malo duže pamćenje (više godina ) seća se da je prvi uzlet uzgoja lešnika na ovim prostorima dosao sa pojavom eurokrema, Takovo G.Milanovac.
Naravno ne znam kakav je sastav tadašnjeg eurokrema bio ali pogledajte danas:
šećer, biljno ulje, hidrogenovana biljna mast, obrano mleko uprahu ( min 8.5% bezmasne suve materije mleka ) , kakao prah sa redukovanim sadržajem kakao maslaca ( min 2.5% suvih nemasnih kakao delova ), lešnik (min 3%), sojino brašno, emulgator sojin lecitin i arome.
Proizvod koji je bio promoter uzgoja lešnika sadrži 3% lešnika. Ili 3.01%.
Umesto lešnika soja i arome!

Što se tiče kalemljenog lešnika postoje različita mišljenja ali je sigurno da sa očiglednom promenom klime prednost ima kalemljen lešnik jer je zgog dubokog korena otporniji na sušu. Tamo gde ima mogućnosti za zalivanje prednosti su manje .

Meni lješnjak nije niti zadovoljstvo niti životna želja. Ako idem u to,idem uglavnom radi novaca. U odnosu na neke druge voćke (npr jabuke,kruške,breskve) on mi se čini privlačnijim iz nekoliko razloga : otporniji je na mrazove i štetočine,ima manje posla oko njega,branje se ne mora vršiti jako pažljivo da se ne ošteti plod i odmah nakon što padne,može ležati i 10 dana prije branja,ne zahtjeva veliko skladište kao niti hladnjače.

Ovo što kažeš da si na 6 godina starom nasadu tj na 280 sadnica ubrao 150 kg u ljusci čini mi se dosta malo.
Na Hr forumu sam pregledao sve stranice...a ovdje 50-ak. Još nisam pokontao tko su ovdje najkompetentnije osobe ali smatram da su svako milan i nenadb jedni od njih (uostaom tamo sam čitao njihove postove i radi njih i došao tu). Tamo ima 10-ak osoba koje temu lješnjaka vrlo dobro savladali a imaju i praktična iskustva. Nešto što bih izzdvojio je slijedeće: u 5-oj godini na nasadu istarski+rimski,stablo,500 sadnica bez nevodnjavanja po ha prinos po sadnici 1,35 kg ito ujednačen.
Neko vrijeme sam se bavio mišlju da se puni urod od deklarianih 5 kg/stablu može sa nadvodnjavanjem (odmah od sadnje) i jačom te sistematskom gnojidbom postići 5-e godine ali mislim da su to bile samo dobre želje.
Turci u svoje nasade ne ulažu skoro ništa a imaju velike površine tako da mogu bitno utjecati na cijenu.
Što se tiče toga da se traži očišćen, to znam,ali na male količine.
Neki dan gledam na pijaci 1kg očišćenog za 30,00 kn (4,05 E) a to je domaći proizvod. Pored toga što žena prodaje neko drugo povrće ima i svoj lješnjak. Kaže da ima 1 jutro (to je 5.800,00 m2) po nasadom,ali zna još nekoliko njih koji imaju tolike površine. Sada joj je većina 6-a godina starosti. Naravno da bih volio da je cijena ne 5 nego 25 E/kg...ali 5E/kg očišćenog nije cijena koja će ostati dugoročno. Nažalost.
To što se tiče branja i lomljena ljuske a i sušenja ako nije potpuno stojno muka je ito velika. Možeš to raditi ako imaš 1-2 ha u punom rodu,a za veće trebaju strojevi koji opet dosta koštaju.

Ne znam kako kod vas,ali mišljanja sam da u Hr 5 ljudi jedva se može dogovoriti gdje će na kavu a kamoli u nekom obliku jačeg udruženja.
Što se tiče Turaka, njima se moglo nekako "konkurirati" na bazi jakog udruženja ali na nivou država bivše Juge. No, stvarno ne znam tko bi to mogao skupiti i uskladiti da su svi manje-više zadovoljni. Jedino da se pojavi neki novi drug Tito.

Na par mjesta sam čuo o prinosu od 10-15 kg po stablu. Osim u slučajevima kad se radi o 1-2 stabla uz kuću,jel to u praksi funkcionira,koje su to vrste i koliko ih je onda po hektaru ? 200 kom ?

Neka moja shvaćanja prednosti kalemljenog lješnjaka su što nema izdanke koji su zajebnacija za trgati te navodno da prije dođe u rod,a i otporniji je na bolesti. Doduše,puno je tu rekla-kazala.
A i kalemljenje je zajeban posao, okuliranje još nekako,no i to traje i košta jako. U hr skoro svi imaju istarski+rimski ,stablo i to je to.
Ostale sorte su zanemarive,a i kalemljenje o kojem se vode samo kratke hipotetske rasprave.
Vidim da je kod vas više zastupljen grm ali i kalemljene (kad sam vidio cijenu sadnica zaboli me glava). Kod nas je ciejna 2-godišnjih sadnica iz volašenog rasadnika 13-'15 kn a od ljudi koji sami to uzgajaju cijena je cca 7-8 kn. Makar bi rađe uzeo 300 komada iz ovlašetnog jer je to minimum po ha za poticaje tj održavanje nasada a ostatak od nekog uzgajivača ne samo zbog cijene nego više razloga što je kvaliteta daleko bolja kod ljudi koji godišnje imaju 1000-2000 sadnica nego u rasadnicima koji imaju preko 100000 komada.

Po nekim mojim dosadašnjim saznanjima (gledano u ponom rodu) jednom čovjeku treba 15-20 dana posla godišnje po hektaru u opciji stabla 500-550 kom. Dadkle, sve uljuivo branje osim krckanja. Naravno da za neke faze treba biti više ljudi,ali kad se podijeli vrijeme ispadne mi tako.
To podrazumijeva neki stroj zakupljenje npr vučeni,atomizer.
Što mislite o tome ?

A tih 2-2500 evra neto profita po hektaru godišnje, pa te pare su misaona imenica za većinu srpskih seljaka ( a i radnika).[/quote]

Znam da jesu,ali treba i uložiti love,naraditi se a ne da padne s neba. U Hr ima dosta njih koji bi sada prodali što su uložili jer su vidjeti da ima puno više posla,a i prvi puni urod je puno duži nego se prije govorilo.

Kod nas dosta seljaka sije pšenicu i kukuruz jer ima najmanje posla oko njih. Imaju poticaje,subvencije za kredite itd....A kad naprave matemetiku,malo-malo pa buna,izažu na ulice da se žale. A kako su značajno biračko tijelo svaka vlada im nekako udovolji. Ima ih jako puno koji su pokupovali traktore sa 100 konja ito nove koji su po 50 i više tisuća eura a to treba otplaćivati,kad ne ide-buna. Zapriječe ceste. To mi je za popizditi. A kad sam s nekima od njih razgovorao o marelicama,krškama,lješnjaku kažu "uf, koja je to zajebancija". E,pa jbg.
Kad ih pitam za koliko love bi prodali zemlju, prvo neće a ako i bi onda su cijene takve da pomislim da je ispod nalazište nafte.

Treba uložiti 6.000,00-6.500,00 Eura/ha u zemlju i nasad, 4 godine ga održavati sa gubitcima da bi 5-e dobio nulu a tih 2-2.500,00 E će (možda) biti 7-e godine.
To izgleda super profitabilno nekome tko radi kao čuvar u nekoj firmi i ima plaću od 6000,00 Eura godišnje a uložio je u posao gume za bicikl,sjedi na suhom i toplom te poslije posla niti brige niti pameti.

Tartar citat:

lešnik (min 3%),

Taj njihov eurokrem mi najviše ima ikus na pečene orahe, mada sa sadašnjom cenom oraha su verovatno spali samo na veštačke arome.
Pisao sam ovde da imam jednog prijatelja u konditorskoj industriji, poslednje dve godine uopšte više ne stavljaju lešnik u kremove već koriste lešnikovu pastu koju uvoze iz Italije po ceni od 2,5 evra za kg, a Italijani je prave od "otpadaka" prilikom krckanja. Kaže kg paste mu menja kg pečenog lešnika, bez obzira što u njoj ima 50% suncokretovog ulja.

@dejan
I ja sam iz istog razloga posadio lešnike ( i orahe, a planiram i kesten) ali sam nasledio 5 ha zemlje, da sam morao da je kupujem nikad to ne bih uradio. Inače ne živim na selu, udaljen sam 50km od zasada, tako da je svaka kultura koja zahteva stalno prisustvo odmah otpala.
Što se prinosa tiče, takav je kakav je, i meni su pričali da ću za 5 godina da berem 10 kg po stablu ali ovim tempom možda se to desi u desetoj godini (mada sam ja imao problem prve godine po sadnji zbog saveta "stručnjaka"), inače moj komšija je sa jednog stabla (starog oko 25 godina) pored kuće prošle godine sakupio 7 (sedam!) kanti od poludisperzije od 25 kg, po mojoj računici tu je bilo oko 30-35 kg ploda.
A cena u Srbiji je 4-5 evra po kg kod nakupaca do 50kg u svakom trenutku (keš odmah na ruke), 6-7 evra za komšije i poslastičare na 2-3 kg, a na pijaci i megamarketima od 6-10 evra u zavisnosti od mesta. U ljusci nisam čuo da neko kupuje, a ručno čišćenje, bolja je robija i tucanje kamena, 2kg dnevno po osobi plafon. Ostali poslovi su kod mene kao što si i sam proračunao, oko 20 dana godišnje po 1 ha za dve osobe sa kompletnom mehanizacijom do branja i krckanja (krckanje prioritet za rešavanje u ovoj godini, još imam žuljeve na rukama). Za površine 1-2 ha mnogo je isplativiji leđni atomizer od vučenog.
A za ostalo, nema potrebe više za "tamo i ovde", sve je to ovde jer vidim da je političko ekonomska situacija ista na prostoru cele bivše nam države, a i šire.