Sadržaj
MiniChat
Hanza: FLORABIS ® je crnogorični regulator rasta sa fungicidnim i antivirusnim delovanjem. Florabis su preparati koji kombinuju najnovija naučna dostignuća u oblasti stimulatora rasta crnogoričnih biljaka. Za razliku od prethodnih generacija. Florabis uključuje tri aktivna sastojka odjednom. Za obezbeđivanje šire zaštite biljaka od bolesti: hlorofil, poliprenoli, triterpenske kiseline. Hlorofil je zeleni biljni pigment koji je odgovoran za fotosintezu. Pokazano je da čak i mikro doze hlorofila mogu značajno produžiti vek sezone i povećati fotosintetsku aktivnost, što utiče na izgled biljaka. izgledaju zelenije i mlađe. Poliprenoli su antivirusna sredstva koja se već uveliko koriste u veterini. Takođe su aktivni protiv biljnih virusa, koji često dovode do degeneracije sorti. Antivirusna zaštita posebno je važna za biljke koje se vegetativno razmnožavaju: krompir, jagode, tulipani itd. Triterpenske kiseline su tradicionalne komponente stimulatora rasta crnogorice, koje zapravo podstiču rast biljaka. Takođe imaju fungicidno delovanje. U našoj pripremi, triterpenske kiseline su predstavljene u obliku metalnog kompleksa sa jonima bakra (Cu2 +), koji pruža snažniji fungicidni efekat, jer su bakarne soli (bakar sulfat, bakar-oksihlorid itd.) Nadaleko poznati fungicidi. Stoga Florabis ima kompleksan efekat, naime: podstiče rast i razvoj biljaka, povećava njihovu otpornost na stres i štiti od bolesti. Karakteristike: Sve funkcije Namena Biološki fungicid / Biofungicid / Sredstvo za zaštitu tla / Stimulator rasta / Fungicid Zemlja porekla Rusija Neto zapremina 30 ml. Potrošnja 10 kapi po litru Rok trajanja je 3 godine. Sastav hlorofil, poliprenol, triterpenske kiseline Način primene namakanje / prskanje / zalievanje 08-Mar-2024 17:00:04 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: https://www.facebo ok.com/groups/ured jenje.dvorista.i.v rta 09-Feb-2024 18:54:41 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: 09-Feb-2024 18:54:13 cecilija: Ako je moguće da se nešto preduzme, bila bih zahvalna 18-Nov-2023 18:09:19 cecilija: Ne nalazim nigde da pročitam o ovom problemu, mogu 18-Nov-2023 18:06:38 cecilija: Pozdrav, ima li neko ideju zašto puca kora narandži još na stablu? 18-Nov-2023 18:03:32 Vojvoda: Posetite grupu na fB Razmnozavanje egzoticnih biljaka . Dobar deo clanova sa ovog foruma je tamo . ne morate da budete clanovi ali samo zavirite i sve ce vam se razjasniti . 04-Nov-2023 13:49:32 Biologika: brado, odlicna je knjiga lekovito bil u narodnoj medicini od dragoslava zivotica 04-Nov-2023 06:30:22 Brada97: Pozdrav, ima li ko preporuku za literaturu o lekovitim biljkama "bivanju šamanom" haha i tako slično? spisak biljaka, opis, način uzgajanja, vreme cvetanja, namena itd. da je lepo odrađeno, lepo sistematizovano? Hvala. 23-Oct-2023 19:02:02
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Facebook
|
Forums › OSTALE BILJNE VRSTE › Voće › Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
Voće i voćarske preradjevine
|
|
Autor |
Poruka |
ScotchZaslužni član
Pridružio se: Dec 23, 2013 Poruke: 666
Scotch
Zaslužni član
Pridružio se: Dec 23, 2013
Poruke: 666
|
Poslato: Uto Dec 30, 2014 6:36 pm Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Kao što napisah, kad želimo razumemo se. Sećaju se neki mlađi kad je Holbruk hteo da padne u neosvest kad je čuo da Franjo i Zloba govore isti jezik, a doveli su svoje sunarodnike u krvoproliće. Užas.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
VojvodaČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008 Poruke: 9124 Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
Vojvoda
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008
Poruke: 9124
Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 12:20 am Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Reko da necu da se mesam ali doso sam do eureke .
da mnogo vise ne zalazimo u raspravu ja sam uradio sledece . Jeste da sam sestru davio 2 sata a i moja majka je tu bila prisutna ali sam doso do 100% tnog zakljucka . Sestra mi je profesor srpskog jezika u jednoj gimnaziji a majka uciteljica u penziji.
Davio sam majku pa mi predlozila da odemo do sestre i posle polucasovnog ubedjivanja rekla mi je neke stvari koje ja prvi put cujem.
Mogu samo da vam prenesem a vi prosudite . Da mi neko kaze da nisam srbin nego da sam zamenjen u porodilistu a da su mi pravi roditelji npr.albanci sta bi ja uradio. Da li bi posle 47 godina mogao ista da promenim a sadasnje roditelje da zaboravim i odem kod svojih pravih.
Ovako stoje stvari sa naucne tacke gledista ...
Pre Vuka Karadzica u Srbiji se govorilo starosrpskim jezikom koji je u to vreme bio jedini ali je stil izrazavanja i pisanja bio mnogo komlikovan. Svaki glas je imao sadasnja dva ili tri slova . kao A-az, B -buki. V-vedi.
Vuk je pametno to uradio i napravio azbuku gde svaki glas ima svoje znacenje . Mislim da je najbolje na svetu neko tako nesto uradio. Kinezi imaju 4000 znakova . pa srpska deca nikada nebi zavrsila ni 5. razred a o gramatici da ne govorim.
Znaci Vuk je mnogo doprineo laksem izgovaranju i pisanju svog jezika . Pravi reformator . Novonastalim Vukovim jezikom poceo je polako da se zaboravlja i iskorenjuje pravi srpski jezik. U to vreme nikom nije to smetalo jer se tezilo napretku i sto vecem opismenjavanju dece .
Posto je u vreme Vuka Srbija bila na jugu do Nisa tu su izvrsene sve glasovne promene i pocelo se govoriti i pisati [po vuku] najcistijim srpskim jezikom]. Napominjem da se i dalje u to vreme radi na totalnom unistenju starosrpskog jezika koji se koristio jos u vreme Cara Dusana .
Sta sa narodom koji je ziveo juznije od tadasnje Srbije[ Jablanicki i Pcinjski ] okrug. Od Nisa do Makedonske granice .
Kod njih nije izvrsena nikakva promena sto se tice govornih podrucja i samog jezika . Da napomenem u ovoj prici sponosom kazem da smo mi zadnji u Srbiji poceli da koristimo Vukovu azbuku.
Ja npr. kada sam na poslu moram da govorim onako kako govore svi . I kuci moram tako . Sta da mi se smeju deca i roditelji sto govorim ko moji zemljaci.Nije to to. Sve vise ljudi sa juga koriste sadasnji jezik i retko ko koristi starosrpski jezik. Koriste ga ljudi sa sela i pojedinci u kafanama kada malo popiju.
Svako je od vas citao Boru Stankovica . Pored velikog broja turcizma ima mnogo reci naseg starog jezika . Moji su roditelji prosvetni radnici , brat lekar a sestra profesor i ja ne mogu da govorim tim jezikom mada kada se nadjem sa starim drugarima i kada se opustim divota je slusati.
Da napomenem mada nije ni mesto ni vreme . U Trpinju i Belom manastiru su nas prisluskivali i probijali sifre . Kada oratimo po naski nesu nam mogli nista . Nesu znali kvo oratimo i na kud ce se devamo i kvo ce zbiramo..
Kada bi sve ovo sto pisem pisao na starom jeziku retko ko bi me razumeo. Sta hocu da kazem .. Ispada da treba polako da ugasimo Sumadijsko govorno podrucje i da pocnemo svi da zborimo po Juznomoravski.
Bilo bi suludo i nenormalno. Nastao bi kolaps. Pa mene je moj tatko vukja za usi kad god bi izgovorija neku rec koja se u skolu ne koristi. Ma kude da pomislim na toj a kamo li da ga reknem.
Razumem da pojedini jezici polako nestaju ali to dolazi samo po sebi. Zemlje gde su populacije jednog naroda velike kod njih se to ne primecuje ali u zemljama u tranziciji i ubrzanoj svemirskoj integraciji se to odlicno primecuje . Mi hrvati, bosanci ,crnogorci pa i makedonci su najugrozeniji. U tim malim zemljama je velika ranolikost govornih podrucja koje se konstantno mesaju i porimaju strane reci i izraze jer za svoje nemaju adekvatan prevod . Rusija , Amerika i Kina , nor. ne prihvataju ali koliko njih im,a u poredjenju sa nama .
Na jugu Srbije se govori jednim dijalektom, u Rasinskom okrugu drugacije za nijansu lepse . U Zajecarskom se koriste reci Rumunskog porekla . Sandzak koristi ijekavstinu. Vojvodina od slovackog i rusinskog preko madjarskog i srpskog pa do beogradskog . Nemoj da se ljute beogradajani ali najgorim govorom govore. Akcentuju i izgovaraju reci ko da su pali smarsa. Da napomenem da najlepse u Srbiji govore Sumadinci a narocito oko G.milanovca i Kraljeva . ma ko da golub guce. da su mi zivi i zdravi. E to treba menjati i njihov govor zameniti starim srpskim gde se svaka rec zavrsava na ,,ja ,, ili pak nije izvrsen do kraja prelaz ,,L,, u ,,O,,
Primer: otissaja , dosaja , vidnaja , rabotija , pevaja . otisal, dosal, rabotil, peval.
jos ovo i necu vise .
Pitanje je bilo... Kako prevesti i naci adekvatan naziv za neke biljke koje dolaze kod nas . Da tacno , to je problem. Treba ih prevesti na nas srspski jezik.
E sad ja postavljam pitanje sledece .
Molim da mi prevedete na sadasnji srpski jezik sa starosrpskog samo ovu recenicu.
Onomad sam utrapuvaja osavke pak gi vadim kd mi reknev da ce dojdu po nji.
Nema nijedan turcizam ni bilo koja rec iz bugarskog i makdeonskog.
Tu je problem. Ovolika muka da sacuvamo nas jezik. Pa aj da ga sacuvamo i izbacimo ove Vukove zajebancije ....
Molim samo mi prevedite i nastavljamo sa razglabanjem. Sutra ce neko da trazi od nas da govorimo Hrvatski. Zasto da ne i to je nas jezik samo drugo govorno podrucje . Isti narod a dve vere . Sve nam je isto smetalo vama mojim zemljacima ili pak komsijama hrvatima . Po ,,krvi,, najslicniji i najpriblizniji jedni drugima . Neko kaze da su srbima najblizi makedonci pa bugari pa crnogorci.
Ne , ne i zato se koljemo vekovima sto smo jedni isti samo nas drugi podelili i naparvili dva naroda .
Nemci i austrijanci . dva naroda . Smesno.
Pozdrav pa se pisemo sutra da jedni drugima barem na trenutak cestitamo sve najbolje i najlepse . da barem na trenutak zaboravimo na sve i pozelimo sva dobra i puno zdravlja jedni drugima .
Laku noc drugari moji veliki i mali Srbi i Srbende...
_________________ Nenad Vojvoda Sinadinovic
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
MakaoČlan
Pridružio se: Apr 10, 2011 Poruke: 68 Lokacija: Bajmok
Makao
Član
Pridružio se: Apr 10, 2011
Poruke: 68
Lokacija: Bajmok
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 2:17 am Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
drveni citat: |
Ovo je tačno i zato mislim da je to što Dragan predlaže borba sa vetrenjačama. Čak i da se napravi dogovor da se nove biljke imenuju našim novokonstruisanim imenima, šta sa svim ostalim oblastima koje nemaju veze sa botanikom a u kojima je stanje u lingvističkom smislu 15 puta gore.
Pa u IT sektoru je 90% engleskih termina. |
Slažem se. Evo najsvežijeg primera: naša televizija je u procesu promene iz analognog u digitalni signal. Sva domaćinstva koja gledaju televiziju preko zemaljskog signala da bi u budućnosti mogli da nastave gledanje televizije moraju da nabave uređaj koji analogni signal pretvara u digitalni i on se priključuje između televizora i antene. I zamislite šta se dešava? Naša državna televizija nazove taj uređaj "set top boks"!?! Na RTS-u i TV Vojvodina vrte se informativni skečevi u kojima Milan Gutović i Seka Sablić savetuju gledaocima da nabave "set top boksove"! Zaista je veoma neodgovorno od onih koji su to osmislili da na mala vrata uvode taj besmisleni naziv, jer taj uređaj treba nazvati kao i u Hrvatskoj - digitalni prijemnik.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
nikola145Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008 Poruke: 405 Lokacija: Beograd
nikola145
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008
Poruke: 405
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 10:06 am Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra g
|
|
Ajde prvo da ispravim grešku iz prvog posta teme koja je postala viralna:-)))(meni je čak i ovo teško da prevedem na srpski jer više čitam na engleskom)
Nije latinski naziv nego botanički jer ako ćemo pošteno velika većina 'latinskih' naziva je zapravo grčkog porekla.
Mislim da zarad preciznosti treba da pre svega koristimo botanička imena jer ćemo u domaćim da se pogubimo kao što već sad postoji konfuzija kod starih dobro poznatih vrsta koje imaju desetine lokalnih i prihvaćenih imena.
Zar nije Aronija pre par desetleće bila sibirska borovnica?:-)
Zar Aktinidija nije postala Kivi?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
draganpČlan Udruženja
Pridružio se: Feb 12, 2005 Poruke: 450 Lokacija: Bačka Palanka
draganp
Član Udruženja
Pridružio se: Feb 12, 2005
Poruke: 450
Lokacija: Bačka Palanka
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 10:29 am Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Scotch citat: |
Kao što napisah, kad želimo razumemo se. Sećaju se neki mlađi kad je Holbruk hteo da padne u neosvest kad je čuo da Franjo i Zloba govore isti jezik, a doveli su svoje sunarodnike u krvoproliće. Užas. |
Da se nadogradim...smejao sam se kako je nekadašnja plava beretka Ujedinjenih nacija, bio kao mirotvorac u istočnoj Slavoniji 90ih, poreklom iz Senegala. Njegova konstatacija je bila, da mi nismo normalni (Srbi i Hrvati) jer ratujemo, imamo asfalt u selima, struja, voda do svake kuće, traktorima obrađujemo njive, hrane u izobilju, razumemo se kada pričamo...
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
nikola145Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008 Poruke: 405 Lokacija: Beograd
nikola145
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008
Poruke: 405
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 10:31 am Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Još nešto.. mislim da ovde odnosno u botanici nema zlonamernih prekrajanja imena naziva i prideva kao u politici. Setite se samo šta nam je donela 'transparentnost' odsustvo boje može da se okarakteriše i kao mrak.
PS
za one koji bi da učestvuju u raspravi o jeziku ipak bi bilo poželjno da koriste čćš itd čisto zbog razumevanja:-)
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
VojvodaČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008 Poruke: 9124 Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
Vojvoda
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008
Poruke: 9124
Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 2:36 pm Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Nikolo, aronija nije nikada bila sibirska borovnica . To je isto kao kada bi reko da je krompir pre 500 godina bio jagoda .
To sto je tako zovu , zovu je zato sto pojma nemaju ili su culi opet od nekoga .
Ma ,,zaebite ,, raspravu ko je ko . Nova godina nam se priblizava . A taj iz senegala je pametno reko za Srbe i Hrvate .
pozdrav
_________________ Nenad Vojvoda Sinadinovic
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
nikola145Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008 Poruke: 405 Lokacija: Beograd
nikola145
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 31, 2008
Poruke: 405
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Sre Dec 31, 2014 5:18 pm Naslov: Re: Domaći nazivi, za nove voćne vrste, koje ćemo sutra gajiti.
|
|
Vojvodo ja čitam stare brojeve 'Jutra' gde je krajem osamdesetih reklamirana kao i sada... samo kažem da vreme menja nazive a ne ljudi.
Vojvodo ja sam klopu spremio, sad pijuckam ladno pivo i čekam goste:) Sretna vam nova....
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|