Sadržaj
MiniChat
Hanza: FLORABIS ® je crnogorični regulator rasta sa fungicidnim i antivirusnim delovanjem. Florabis su preparati koji kombinuju najnovija naučna dostignuća u oblasti stimulatora rasta crnogoričnih biljaka. Za razliku od prethodnih generacija. Florabis uključuje tri aktivna sastojka odjednom. Za obezbeđivanje šire zaštite biljaka od bolesti: hlorofil, poliprenoli, triterpenske kiseline. Hlorofil je zeleni biljni pigment koji je odgovoran za fotosintezu. Pokazano je da čak i mikro doze hlorofila mogu značajno produžiti vek sezone i povećati fotosintetsku aktivnost, što utiče na izgled biljaka. izgledaju zelenije i mlađe. Poliprenoli su antivirusna sredstva koja se već uveliko koriste u veterini. Takođe su aktivni protiv biljnih virusa, koji često dovode do degeneracije sorti. Antivirusna zaštita posebno je važna za biljke koje se vegetativno razmnožavaju: krompir, jagode, tulipani itd. Triterpenske kiseline su tradicionalne komponente stimulatora rasta crnogorice, koje zapravo podstiču rast biljaka. Takođe imaju fungicidno delovanje. U našoj pripremi, triterpenske kiseline su predstavljene u obliku metalnog kompleksa sa jonima bakra (Cu2 +), koji pruža snažniji fungicidni efekat, jer su bakarne soli (bakar sulfat, bakar-oksihlorid itd.) Nadaleko poznati fungicidi. Stoga Florabis ima kompleksan efekat, naime: podstiče rast i razvoj biljaka, povećava njihovu otpornost na stres i štiti od bolesti. Karakteristike: Sve funkcije Namena Biološki fungicid / Biofungicid / Sredstvo za zaštitu tla / Stimulator rasta / Fungicid Zemlja porekla Rusija Neto zapremina 30 ml. Potrošnja 10 kapi po litru Rok trajanja je 3 godine. Sastav hlorofil, poliprenol, triterpenske kiseline Način primene namakanje / prskanje / zalievanje 08-Mar-2024 17:00:04 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: https://www.facebo ok.com/groups/ured jenje.dvorista.i.v rta 09-Feb-2024 18:54:41 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: 09-Feb-2024 18:54:13 cecilija: Ako je moguće da se nešto preduzme, bila bih zahvalna 18-Nov-2023 18:09:19 cecilija: Ne nalazim nigde da pročitam o ovom problemu, mogu 18-Nov-2023 18:06:38 cecilija: Pozdrav, ima li neko ideju zašto puca kora narandži još na stablu? 18-Nov-2023 18:03:32 Vojvoda: Posetite grupu na fB Razmnozavanje egzoticnih biljaka . Dobar deo clanova sa ovog foruma je tamo . ne morate da budete clanovi ali samo zavirite i sve ce vam se razjasniti . 04-Nov-2023 13:49:32 Biologika: brado, odlicna je knjiga lekovito bil u narodnoj medicini od dragoslava zivotica 04-Nov-2023 06:30:22 Brada97: Pozdrav, ima li ko preporuku za literaturu o lekovitim biljkama "bivanju šamanom" haha i tako slično? spisak biljaka, opis, način uzgajanja, vreme cvetanja, namena itd. da je lepo odrađeno, lepo sistematizovano? Hvala. 23-Oct-2023 19:02:02
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Dobrodošli Anonimni
Članovi:
Najnoviji: sasaminicsasa
Novih danas: 2
Novih juče: 7
Ukupno: 91261
Ljudi Online:
Članovi: 1
Posetioci: 396
Bots: 3
Uprava: 0
Članovi online:
01: sasaminicsasa
Facebook
|
Forums › RAZNO › Razno.. › Helatno gvozdje
Helatno gvozdje
Sve sto nije obuhvaceno nijednom drugom kategorijom.. a vezano je za biljke...
|
|
Autor |
Poruka |
nikolasrbinZaslužni član
Pridružio se: Jan 09, 2011 Poruke: 1859 Lokacija: Aranđelovac
nikolasrbin
Zaslužni član
Pridružio se: Jan 09, 2011
Poruke: 1859
Lokacija: Aranđelovac
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
milica09Zaslužni član
Pridružio se: Okt 06, 2012 Poruke: 344
milica09
Zaslužni član
Pridružio se: Okt 06, 2012
Poruke: 344
|
Poslato: Sre Maj 06, 2015 2:00 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Trazim danas u polj. apoteci gvozde u prahu kaze prodavacica nema ima samo tecno 1l 1500din, ja prokomentarisem kako je skupo a ona kaze pa u prahu je 1kg 4000din. Da li je to moguce i da li neko zna u beogradu gde ima po nekoj normalnijoj ceni.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
vindiesel.zmajČlan Udruženja
Pridružio se: Mar 13, 2012 Poruke: 389 Lokacija: selo Bašin
vindiesel.zmaj
Član Udruženja
Pridružio se: Mar 13, 2012
Poruke: 389
Lokacija: selo Bašin
|
Poslato: Sre Maj 06, 2015 2:28 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Stari recept za pravljenje helatnog gvožđa je: Uzme se kopriva, ili žara kako je negde zovu, tj ona biljka koja žari kada se dotakne, svi smo naletali na nju kada smo bili deca :). Ona se sitno isecka sa sve stablom na komade od 5-6cm. Ti komadi se stave na gomilu pa se malo utucaju sa komadom drveta da onako potamni (da se ugnječi). Obaci se 2-3kg u kofu i prelije se vodom do vrha kofe. Sve se ostavi u hladovinu 5-6 dana da počne da smrdi. Voda će promeniti boju u braon, od velike količine gvožđa u koprivi. Kada se to desi, procedi se ta voda i koristi se kao helatno gvožđe iz apoteke. Na taj način se dobije desetak litara za skoro pa džabe. Koprive ima svuda pa i u Beogradu...
Najjeftiniji način. Nadam se da sam pomogao.
_________________ www.facebook.com/egzoticnebiljke
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
milica09Zaslužni član
Pridružio se: Okt 06, 2012 Poruke: 344
milica09
Zaslužni član
Pridružio se: Okt 06, 2012
Poruke: 344
|
Poslato: Sre Maj 06, 2015 3:51 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Hvala na preporuci moram da se bacim na branje koprive.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
NabukoZaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010 Poruke: 1131
Nabuko
Zaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010
Poruke: 1131
|
Poslato: Ned Jul 26, 2015 11:24 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
drveni citat: |
Slažem se sa celim Nabukovim postom uz malu ispravku ovoga:
Nabuko citat: |
" Biljke mogu da usvajaju gvožđe kao fero jon (Fe2+), feri jon (Fe3+) i u vidu Fe-helata...." |
Ne znam od kada je izvor odakle je ovaj citat ali biljka ne može apsorbovati nedisosovani Fe-helat. Biljka usvaja gvožđe a helatni deo ostaje u medijumu (zemlji, vodi, itd.). |
Pozajmio sam ovaj post iz teme "Limun" .
Uvodni deo je tamo ostao: www.svetbiljaka.com/Fo...=2295.html
I jedan post koji sam obrisao (a nadam se da ga je Drveni pročitao) o izvorima iz kojih sam to saznao,..
,..ali mislio sam da je iluzorno diskotovati (i prepirati se) o stvarima koje nauka nije definitivno objasnila ( u doktorskim disertacijama piše: Verujemo,... verovatno,.. itd,.. a za neke elemente i njihovo jonsko usvajanje korenom piše nije utvrđeno,.. )
Takođe sam mislio da ima elemenata za "grešku" na kojoj sam ja ( i mnogi drugi koji su tu grešku prepisali u svojim knjigama i disertacijama,,.. postovima... ), jer se gvožđe i u biljkama nalazi (i transportuje) u obliku helata,.. pa su to neki krivo povezali,..
- a smatrao sam da g. France Vardjan (inž. hortikulture) predavao 1923,g sa preskakanjem (manje važnih) detalja oko nastanka jona gvožđa iz helata gvožđa,..
- a knjige u kojima je to pisao su namenjene nama laicima i 'mrziteljima hemije' ( Taj sam vazda ,... bio,.. ) , pre svega baštovanima
,... ali se čini da su sa usvajanjem gvožđa u helatnom ( i dvo- i tro-valentnim) obliku, stvari poprilično jasne:
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
NabukoZaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010 Poruke: 1131
Nabuko
Zaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010
Poruke: 1131
|
Poslato: Ned Jul 26, 2015 12:44 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Biljka najlakše usvaja (korenom) dvovalentni jon gvožđa, a sa utroškom dodatne energije i trovalentni jon gvoža (koji je dosta stabilniji,.. duže održiv u podlozi).
No, svejedno će gvožđe (pre ili kasnije), oksidacijom, završiti u drugom (nepristupačnom za koren) jedinjenju. Biljke tada mogu da reaguju (ako je jedinjenje blizu korenovih dlačica), svojom hemijom (huminska, limunska,... kiselina) i to 'nepristupačno' jedinjenje 'bombarduju' protonom stvarajući dvovalentni jon gvožđa ( koji, ako oksidiše biva redukovan u trovalentni,.. ). Da bi se dvovalentno gvožđe sačuvalo (od oksidacije) koriste se Helatori ( i ima ih 6, ranije sam znao za 4 ) koji tu svoju ulogu ispunjavaju zavisno od pH,... do određene granice,..
Tada govorimo o Helatnom gvožđu koje ima neki vek trajanja u podlozi ( dok se opet ne oksidiše,..).
Znači sve i da nije u tom 2-o ili 3-o valentnom obliku, mogu ga usvojiti (određene) biljke, (ali troše energiju,... trebaju biti u kondiciji).
Čak i same biljke ( ne sve, već one koje su evoluirale,..) mogu da helatiziraju jon gvožđa, (pa i druge jone), tako što stvaraju organske komplekse - (kompleksone) helatore koji će da 'prigrle' - uklešte pristupačne jone ( reč helat potiče od grčke reči koja znači klešta).
Neke biljke u nedostatku Fe++, mogu da usvoje i trovalentno gvožđe,( neke ga najpre prevedu u dvovalentno)..
A (neke) biljke stvaraju fitosiderofore - prirodne helatore, koji su stabilni. Te helate usvajaju ćelije korena, i u njima uz pomoć fermenta reduktaze, gvožđe biva prevedeno u dvovalentni oblik,.. )
Dalje se to gvožđe vezuje za belančevine,...itd,..
Stvaranje kiseline u neposrednoj okolini korenovih dlačica ( ne može se govoriti o promeni pH,..) od strane korena, može rezultirati prevođenjem (+protoni ) nerastvornih oblika (na primer Fe2O3,... iz minerala gline ili ZARĐALIH EKSERA) u rastvorne.
(Za očekivati je da u limunu, koren ima limunske kiseline, te može da nedostupno gvožđe iz (zarđalih Fe2O3 ) eksera pretvori u dostupno korenu,.. )
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
drveniČlan Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4808 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4808
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Ned Jul 26, 2015 3:06 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Nađoh malo više vremena pa da se uključim u temu.
Nedostatak gvožđa indukuje u biljci stres koji dovodi do promena u epidermu korena. Biljka počinje da usvaja gvožđe koristeći jednu od dve različite srategije u zavisnosti od same biljke. Usvajanje dvovalentnog gvožđa je lako i ono se vrši preko IRT1 jedinice ( Iron-Regulated Transporter 1) koja je zapravo protein. Međutim trovalentno gvožje je problematično.
Prvi način je da se trovalentno gvožđe redukuje u dvovalentno. Za početak, membranska pumpa pod nazivom AHA H+-ATPases oslobađa protone iz epiderma u rizoferu. Ovo snižava pH u mikrosloju oko korena i čini gvožđe rastvorljivijim. Enzim AtFRO2 (u pitanju je NADPH-zavisna fero-helatna reduktaza) redukuje Fe3+ do Fe2+ oslobađajući proton. Ko je bar koliko toliko upoznat sa mikrobiologijom ima predstavu o kakvoj se reakciji radi. NADPH je jedan od najraširenijih biomolekula u prirodi. Prisutan je u metaboličkim procesima od bakterije do čoveka kao kofaktor u redukujućim reakcijama. Redukovano gvožđe se dalje usvaja kao i u gornjem slučaju (preko IRT1). Ovaj proces je karakterističan za manje-više sve kopnene biljke.
Drugi način je usvajanje Fe3+ govžđa preko pomenutih fitosidenofora koje su oligopeptidi. Biljka sama izlučuje fitosidenofore u okolinu korena i nazad u epidermu transportuje Fe(III)-PS kompleks (PS je skraćeno phytosiderophore). Odnosno biljke u okoliku izlučuju svoje ligande preko kojih usvajaju gvožđe a EDTA, EDDHA, DTPA, humat... ostaju u tlu. Ovaj proces je karakterističan za trave.
Alge usvajaju gvožđe na treći način ali ne potpadaju pod tematiku foruma pa ih ne moramo ni pominjati.
_________________ Ent Thuja
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
NabukoZaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010 Poruke: 1131
Nabuko
Zaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010
Poruke: 1131
|
Poslato: Ned Jul 26, 2015 10:05 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
(,... a o ekserima?,... ništa )
ee, sad pre nego pređem u opoziciju ( naglašavam da mi hemija nije bliska, pa se ja trudim svojim rečima da pišem), ali znate već, lakše je biti opozicija nego pozicija,..
Sada sam našao već puno potvrda da se gvožđe usvaja i u komplet helatnom obliku,... ali obzirom da to u stvari i nije jako bitno ( ponavljam "boli me uvo" što bi rekao V. V. Gog ),..
Primena helatnog gvožđa je (sigurno) korisna ako se dodaje folijarno, a za primenu u koren je skupa ( i nesigurna). Ako je uspešna, potraje oko godine dana,..
Naleteo sam na izvanredan tekst o kombinaciji Gvožđe sulfata i rastvorljivog sumpora, koju si ti pomenuo.
forestry.usu.edu/htm/c...and-shrubs
Aaa, da ne polemišemo o mojoj citiranoj "grešci"
( na tvojoj drugoj slici Fe(III)-PS, meni ta crta ne znači minus (ili ostatak), već mi više liči na vezu,.. kovalentnu vezu.
Ukucaj najpre (molim te kad budeš pri vremenu) u Gugl pretragu
1. Biljke mogu da usvajaju gvožđe kao fero jon (Fe2+), feri jon (Fe3+) i u vidu Fe-helata
ili
2. absorption of iron chelate to the root
ili pročitaj na Wikipediji o Siderophore- na klik (pri kraju teksta) pasus Biljke,..
,..ima brdo potvrda.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
drveniČlan Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4808 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4808
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Pon Jul 27, 2015 8:08 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Izgleda da je negde nastao zastoj u komunikaciji.
Fe(III)-PS je kompleks koji nastaje između jona gvožđa i liganda koji stvara sama biljka. Ja i dalje tvrdim da za sada nije utvrđeno da biljke usvajaju Fe-helate dodate spolja. Ne moramo se oko ovog raspravljati. Na netu ima naučnih radova na tu temu, ko ima pristup Kobsonu može skinuti dosta toga.
Pogodnost Fe-EDTA helata je u tome što je u stanju da u tlu održi trovalentno gvožđe u relativno rastvornom obliku dovoljno dugo da ga biljka usvoji ali EDTA ostatak ne ulazi u biljku. Kao što je navedeno, Fe(III) je problematično zbog svog afiniteta prema kisoniku u baznoj sredini.
Evo zanimljivog rada, nažalost nisam uspeo da ga skinem celog: link.springer.com/arti...209#page-1
U uvodu stoji sledeće:
In the soil enviroment, both chelated iron as well as free iron are readily transfered to the root surface. Thus, iron flux into the root will be proportional to the concentration of Fe-Ligand at the root surface, absorption is occur after iron is released from the chelate.
To što stoji u wikipedii se slaže sa onim šta sam izneo u predhodnom postu kao i sa (onom drugom) šemom koju sam postavio.
_________________ Ent Thuja
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
dr.jareZaslužni član
Pridružio se: Nov 21, 2009 Poruke: 718 Lokacija: Istocna Srbija (zona 7a)
dr.jare
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 21, 2009
Poruke: 718
Lokacija: Istocna Srbija (zona 7a)
|
Poslato: Uto Jul 28, 2015 5:48 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Ja na zalost ne mogu da vam se prikljucim u raspravi jer kao sto rekoh slab sam sa hemijom ali mogu da iznesem neka svoja iskustva...
Helatno gvozdje je dobro kao prva pomoc ili svojevrsna "infuzija" da se biljka oporavi ali ako se ne sprece uzroci hloroze pogotovo u tezim slucajevima onda nema nista... znaci ako zemljiste slabo propusta vodu onda se odradi drenaza... ako je zemljiste suvise alkalno onda ga treba zakiseliti itd.
Takodje helotno gvozdje kao prihrana daje biljci samo gvozdje dok na primer djubrivo od koprive daje i Fe i azot i hlorofil i jos mnogo toga... djubrivo od koprive prilicno neprijatno mirise, sto bi rekli narodnim jezikom smrdi (sto mu je jedina mana) ali to su verovatno korisne bakterije koje cine cuda... prirodna djubriva sa bakterijama i helatno gvozdje su relativno skupi a ovo je djabe i ima isti efekat i moze se primenjivati kao prihrana jednom nedeljno tokom cele vegetacije...
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
kreketaloZaslužni član
Pridružio se: Jul 13, 2009 Poruke: 1313 Lokacija: Sombor
kreketalo
Zaslužni član
Pridružio se: Jul 13, 2009
Poruke: 1313
Lokacija: Sombor
|
Poslato: Uto Jul 28, 2015 9:33 pm Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Nedavno sam bio kod coveka ciji je pH zemlje izmedju 5-6, pa sam kontao da ima problem sa podizanjem nivoa podzemnih voda jer mu zuti lisce na kruskama, e sad jedna zanimljivost posto ima 3 sorte: Santa Marija, Vilja i Kaludjerka.
Viljamovka cak i na sijancu zuti lisce, dok Kaludjerka na dunji uopste nema taj problem.
E sad zanima me da li bi npr. opiljci gvozdja i rdja pod uticajem vocnih kiselina i bakterija dalo neki proizvod gvozdja usvojiv biljci?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
drveniČlan Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4808 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4808
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Sre Jul 29, 2015 7:46 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
kreketalo citat: |
Nedavno sam bio kod coveka ciji je pH zemlje izmedju 5-6, pa sam kontao da ima problem sa podizanjem nivoa podzemnih voda jer mu zuti lisce na kruskama, e sad jedna zanimljivost posto ima 3 sorte: Santa Marija, Vilja i Kaludjerka.
Viljamovka cak i na sijancu zuti lisce, dok Kaludjerka na dunji uopste nema taj problem.
E sad zanima me da li bi npr. opiljci gvozdja i rdja pod uticajem vocnih kiselina i bakterija dalo neki proizvod gvozdja usvojiv biljci? |
To sad treba probati pa videti. Da li je pH 6 zemljišta dovoljno nisko da učini gvožđe iz opiljaka dostupnim. U svakom slučaju, ako mu i uspe, rezultati sigurno neće biti trenutni. Čak i u vrlo kiseloj zemlji za tretman sa opiljcima i zarđalim ekserima treba vreme. Ako hoće odmah da pomogne biljkama najbolji je Sequestren.
Ja imam tri kruške u alkalnom bačkom černozemu, u kom su M. grandiflore pocrkale, i jedna (viljamovka) se jako muči sa hlorozom. Druge dve (lubeničarka i junska lepotica) su u odličnom stanju. Sve tri su kalemljene ali ne znam na šta. Očigledno da po pitanju hloroze kod kruške veliku ulogu igra podloga.
_________________ Ent Thuja
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
NabukoZaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010 Poruke: 1131
Nabuko
Zaslužni član
Pridružio se: Sep 23, 2010
Poruke: 1131
|
Poslato: Sre Jul 29, 2015 9:07 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Ne smatram se stručnjakom za voće (mada sam imao voćnjak 6 godina,.. viljamovke i kajsije, i kruška-opračivač), ali je moja bašta na bregu, a vrt u prednjem delu je na svega 100-ak m2 i ima 4 poveće rupe na toj površini ( dve septičke, koje se odavno ne koriste, jedan kopani bunar i jedan šaht i od 2,2m za bušeni bunar,..).
Tako da sa zdravljem i aeracijom korena nemam problema. U okolini Zrenjanina ima dosta voćnjaka koji su često poplavljeni na mesec-gva, ali tu nema gubitaka zbog bolesti korena, pa ni zbog hloroze.
Čitajući sve ove tekstove na Internetu o helatnom gvožđu, čini mi se da gvođže helat nema dug 'život' u podlozi,.. oksidiše (skoro) u svim varijantama. Koliko je pošeljno da bude humusa u podlozi (zbog huminske kiseline), toliko i nije dobro da ga ima u višku. ( i preterana aeracija u korenu doprinosi oksidaciji,.. ).
Izbor mi se ponovo vraća na Litvanski treset ( i zbog huminske kiseline i zbog umerene količine humusa, koje daje tokom nekoliko godina).
Malo vredi to što ja zakiselim vodu za zalivanje, ako je Gvožđe iz helata, već oksidisalo.
Po pitanju ubacivanja 'sirovih' metala u blizini korena čitam da primat imaju obične elektrode ( zbog male količine aluminijuma i njegove hemije u zemlji).
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
JustMaryZaslužni član
Pridružio se: Avg 22, 2014 Poruke: 179
JustMary
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 22, 2014
Poruke: 179
|
Poslato: Pet Mar 25, 2016 8:15 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Skinula sam etiketu sa svoje bočice Wuxala Ferro pa ne zna šta piše koliko je rok trajanja ovom preparatu? Imam samo otisnut serijski broj i (pretpostavljam) datum proizvodnje: maj 2011. Vredi li to još ičem?
_________________ Fotografije u starijim porukama se ne vide jer je servis preko kog su postavljane na Internet ugašen.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
dr.jareZaslužni član
Pridružio se: Nov 21, 2009 Poruke: 718 Lokacija: Istocna Srbija (zona 7a)
dr.jare
Zaslužni član
Pridružio se: Nov 21, 2009
Poruke: 718
Lokacija: Istocna Srbija (zona 7a)
|
Poslato: Čet Maj 19, 2016 10:34 am Naslov: Re: Helatno gvozdje
|
|
Moracu da ispravim sebe u predhodnom postu... kopriva je slaba, sporo deluje i kratak efekat u poredjenju sa helatnim gvozdjem... koristio sam preparat koji sadrzi Fe=6,5% u helatnom obliku i N=6% ... rezultati odlicni i traju duze od koprive...
Ali hteo bih nesto za duze staze to bi bila "zelena galica" - gvožđe(II) sulfat heptahidrtat sa formulom FeSO4 x 7 H2O... Slovenci to proizvode... prodaje se u Hrvatskoj itd... u Srbiji je to egzotika... pa sam mislio da napravim bezvodni gvožđe(II) sulfat sa formulom FeSO4 koji bih pomesao sa vodom i dobio vodeni kompleks [Fe(H2O)6]2+ isto to se dobija i potapanjem zelene galice u vodu... inace svi sulfati gvozdja se rastvaraju u vodi i daju isti vodeni kompleks [Fe(H2O)6]2+...
Da li je neko to vec probao na primer ubacivanjem opiljaka ili eksera u 30% sumpornu kiselinu (akumulatorska je upravo te kocentracije)?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|