Hanza: FLORABIS ® je crnogorični regulator rasta sa fungicidnim i antivirusnim delovanjem. Florabis su preparati koji kombinuju najnovija naučna dostignuća u oblasti stimulatora rasta crnogoričnih biljaka. Za razliku od prethodnih generacija. Florabis uključuje tri aktivna sastojka odjednom. Za obezbeđivanje šire zaštite biljaka od bolesti: hlorofil, poliprenoli, triterpenske kiseline. Hlorofil je zeleni biljni pigment koji je odgovoran za fotosintezu. Pokazano je da čak i mikro doze hlorofila mogu značajno produžiti vek sezone i povećati fotosintetsku aktivnost, što utiče na izgled biljaka. izgledaju zelenije i mlađe. Poliprenoli su antivirusna sredstva koja se već uveliko koriste u veterini. Takođe su aktivni protiv biljnih virusa, koji često dovode do degeneracije sorti. Antivirusna zaštita posebno je važna za biljke koje se vegetativno razmnožavaju: krompir, jagode, tulipani itd. Triterpenske kiseline su tradicionalne komponente stimulatora rasta crnogorice, koje zapravo podstiču rast biljaka. Takođe imaju fungicidno delovanje. U našoj pripremi, triterpenske kiseline su predstavljene u obliku metalnog kompleksa sa jonima bakra (Cu2 +), koji pruža snažniji fungicidni efekat, jer su bakarne soli (bakar sulfat, bakar-oksihlorid itd.) Nadaleko poznati fungicidi. Stoga Florabis ima kompleksan efekat, naime: podstiče rast i razvoj biljaka, povećava njihovu otpornost na stres i štiti od bolesti. Karakteristike: Sve funkcije Namena Biološki fungicid / Biofungicid / Sredstvo za zaštitu tla / Stimulator rasta / Fungicid Zemlja porekla Rusija Neto zapremina 30 ml. Potrošnja 10 kapi po litru Rok trajanja je 3 godine. Sastav hlorofil, poliprenol, triterpenske kiseline Način primene namakanje / prskanje / zalievanje 08-Mar-2024 17:00:04
Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: https://www.facebo ok.com/groups/ured jenje.dvorista.i.v rta 09-Feb-2024 18:54:41
Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: 09-Feb-2024 18:54:13
cecilija: Ako je moguće da se nešto preduzme, bila bih zahvalna 18-Nov-2023 18:09:19
cecilija: Ne nalazim nigde da pročitam o ovom problemu, mogu 18-Nov-2023 18:06:38
cecilija: Pozdrav, ima li neko ideju zašto puca kora narandži još na stablu? 18-Nov-2023 18:03:32
Vojvoda: Posetite grupu na fB Razmnozavanje egzoticnih biljaka . Dobar deo clanova sa ovog foruma je tamo . ne morate da budete clanovi ali samo zavirite i sve ce vam se razjasniti . 04-Nov-2023 13:49:32
Biologika: brado, odlicna je knjiga lekovito bil u narodnoj medicini od dragoslava zivotica 04-Nov-2023 06:30:22
Brada97: Pozdrav, ima li ko preporuku za literaturu o lekovitim biljkama "bivanju šamanom" haha i tako slično? spisak biljaka, opis, način uzgajanja, vreme cvetanja, namena itd. da je lepo odrađeno, lepo sistematizovano? Hvala. 23-Oct-2023 19:02:02
Videla sam svojim ocima, nisam mogla da verujem. DRVO nara sa sve plodovima, rekla bih da drvo ima jedno 10tak godina (po debljini stabla ima bar 15cm).
Okolina Novog Sada.
Posadjen je na recimo metar od kuce tj od zida. Ne znam dal plodovi dozreju ali drvo je bilo puno ploda. Plod je velicine kao onaj u prodavnici samo zelen
Ti plodovi mora da su toliko kiseli da su kao otrov. Ljudi se zanesu, vide kako se smokva lepo uzgaja na kontinentu pa misle da može i nar.
I može ali kao cvetno-ukrasna bilja a na jestive kontinentalne narove zaboravite.
Moze nar na kontinentu i za jelo ali mora:
1. stablo da bude ceo dan izlozen suncu od jutra do veceri, ne sme biti izmedju nekih stabala ili kuce... ko koristi zimsku zastitu skinuti sto pre da bi se zemljiste ugrejalo...
2. jesen treba da bude kao ova sad sa sto manje kise i vise sunca jer u suprotnom od kise ce plodovi da puknu i rasvetaju se kao ruze a zatim da se ubudjaju... znaci drzati sto duze na stablu dok ne icpucaju mnogo...
3. da se redovno orezuju divlji lastari jer u suproznom ide u bujnost sa malo cvetova i samim tim malo vezanih plodova ili plodovi vezu kasno jer nar ponekad cveta dvaput...
4. da se ne oberu a da zrnca ne budu barem roze jer bela zrnca ostanu bela ne pocrvene i nisu jestiva budu strasno kisela...
Kada se svi ovi uslovi poklope moze se nadati jestivom plodu ove sorte sto uspeva kod nas ali i tad bude malo kiseo... ja sam proletos posadio semenke onog iz marketa koji je stigao rano u prodaji, krupan, crven i uopste nije kiseo pa cu videti kroz koju godinu sta je ispalo... na nasem podneblju od bolestina nar ne napada nista osim vasi koje ponekad basa cine problem pogotovo cvetovima... na internetu vidim ranu sortu nara koja zrije oko 20.08. tako da nije lose da se ona potrazi... evo dva zanimljiva pdf u vezi nara u donjem stoji koje sorte sazrevaju ovih dana ali na zalost dole na moru - klikom na link odma se preuzme dokument :
Moze nar kod nas uspevati ali mora preko zime da se stiti od smrzavanja, imam ja trenutno plodove na mom drvetu i uskoro cu snimiti to drvo pa ce te videti i kako izgledaju :).
Nar ima jak korenov sistem i čak ako se ne zaštiti preko zime može preživeti s tim da će se većina stabla smrznuti ali će iz korena na proleće poterati izdanci. Ali ako se zaštiti veći deo stabla će opstati, čak i roditi. To je sve lepo objašnjeno i u vašem snimku. Dakle po onome što znam nar i to jestivi može da raste kod nas s tim da mlade biljke treba saditi u saksiju. Kada ojača biljka se može posaditi na sunčano mesto napolju sa zaštitom preko zime. Inače voleo bih da vidim na snimku vaš postupak stavljanja zaštite od trske.
Potpuno zreli plodovi budu slatko kiseli (takva je sorta), deca ih tamane... iskreno meni se ne svidja ja volim voce po principu sto je sladje to je bolje i da ne bude uopste kiselo... cak i kivi jedem kada skroz izgubi kiselost...
Probao sam danas jednu semeknu ploda i dosta je jos uvek kiselo ali ako uspe jos malo da dozre bice sladji.
Prosle godine je bio jedan plod i sladji je bio po ukusu ali on je duze bio na drvetu i ubrao sam ga pre prvih mrazeva.
Ovde kod mene u selu ima 6 narova koji radjaju i imaju krupne plodove ali svi su kisela sorta narova jer oni su otporniji na niske temperature nego nar slatkog ploda.
Nije to samo pitanje sorte već i geografije i klime.
Ljudi mi jednostavno nismo dovojno južno da bi nar sazreo kako treba. To što se vama čini da je kisela sorta je zapravo nedozreo plod.
A ima i svakakvih sorti, mi smo se namucili dok smo nasli onu koja nama odgovara po okusu,krupni plodovi i tamno crvena boja unutra.
Oko zalivanja uvijek razne teorije...treba, ne treba, treba kontinuirano inace popuca...
A ima i svakakvih sorti, mi smo se namucili dok smo nasli onu koja nama odgovara po okusu,krupni plodovi i tamno crvena boja unutra.
Oko zalivanja uvijek razne teorije...treba, ne treba, treba kontinuirano inace popuca...
Probao sam jedan iz Dalmacije koji je skoro potpuno beo iznutra i slatkog je ukusa. To nije ono što ja cenim kod šipka (nara) jer volim da je jarko crvene boje i da se osete kiseline. Nikada i nisam posmatrao nar kao "slatko voće" već kao zdravo voće puno antioksidanata. Za mene je veliki uspeh sam po sebi da neko u kontinentalnom delu uzgoji plodove nara, pa makar ih koristio samo za prerađevine npr. za sok. Što se tiče sazrevanja tokom jeseni možda plodovima i odgovara hladnije vreme kao što je slučaj sa sazrevanjem citrusa.
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma