Toggle Left ColumnToggle Right Column
Za sve ljubitelje biljaka MiniChat
itan: Very Happy Wink Smile
14-Nov-2018 00:00:04
boston63: Imam izvesnu kolicinu ukrasnih titikvica...intere suje me kako da postavim slike
13-Nov-2018 21:20:39
malizelenipatuljak: ovaj spamer se baš navuk'o... trebaće nam svakodnevni redar da briše tablu Wink
13-Nov-2018 20:36:58
Botanicaya: mogli bi admini da sklone onog spamera iz new yorka Smile
30-Oct-2018 11:57:26
enadajana: Naslaaa
24-Oct-2018 14:40:27
enadajana: Cao,da li postoji jos uvek tema dzungla u kuci
24-Oct-2018 14:39:01
nevenann: keiki pasta
24-Oct-2018 13:03:52
Ephemera: Dajem veliku dracenu, ako neko ima dosta mesta i može da dođe po nju (Zvezdara). Mali mi je stan a ona je stigla do plafona.
12-Oct-2018 13:24:33
soja: Ja bih čekao februar, mart.
12-Oct-2018 11:49:03
dimitrov: drugari dobila sam seme abutilona dali mogu odma da posejem ili da sekam februar
12-Oct-2018 10:59:51
Shout History
Only Registered Users can Shout
Create/Login
Za sve ljubitelje biljaka Korisnički info

Dobrodošli Anonimni

Nadimak

Članovi:
Najnoviji: mikirsc
Novih danas: 2
Novih juče: 7
Ukupno: 81618

Ljudi Online:
Članovi: 2
Posetioci: 157
Bots: 2
Uprava: 0

Članovi online:

 01:  draganp
 02:  mikirsc


Za sve ljubitelje biljaka Facebook
Za sve ljubitelje biljaka Posećenost
Imali smo
321959867
posećenih stranica od
Decembar 2004
Forums › RAZNO › Štetočine i bolesti biljaka › Štetnici trešnje i višnje
Provesionalni supstrati za sve biljke, glistenjak


Štetnici trešnje i višnje


Sve o štetočinama, bolestima i zaštiti biljaka možete naći ovde...

Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumŠtetočine i bolesti biljaka
Pogledaj prethodnu temu :: Pogledaj sledeću temu  
Autor Poruka
BornaZG
Urednik
Urednik


Pridružio se: Avg 12, 2005
Poruke: 255
Lokacija: Zagreb

PošaljiPoslato: Sre Jan 11, 2006 11:49 pm    Naslov: ŠTETNICI TREŠNJE I VIŠNJE Odgovori sa citatom

ŠTETNICI TREŠNJE

TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS – Kruškin trips

MYZUS CERASI – Crna trešnjina uš
- rasprostranjena je u cijeloj Europi
- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domaćin su trešnja i višnja
- sekundarni domaćini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trešnji ili višnji
- u proljeće stvara brojne kolonije beskrilnih uši na mladim izbojima i vršnom lišću te uzrokuje njihovo jako kovrčanje
- štete mogu biti vrlo velike
- luči oblje medene rose koju naseljuju gljive čađavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i transpiracija

CALIROA CERASI – Trešnjina osica

CAPNODIS TENEBRIONIS – Žilogriz

PHYLLOBIUS OBLONGUS – Smeđi listojed

LYONETIA CLERKELLA – Moljac vijugavih mina
- napada krušku, jabuku, trešnje, rjeđe druge vrste voćaka
- prezimi leptir u pukotinama kore ili na drugim zaklonjenim mjestima
- leptiri lete pred cvatnju jabuka i odlažu jaja ispod epiderme na naličju lista
- gusjenice se ubušuju u list i prave vijugavu minu dugu do 10 cm → mina se kasnije neznatno proširuje
- kukulji se u bijelom kokonu razapetom na 2 paralelne niti pričvršćene na suprotnim rubovima lišća ili na drugim mjestima
- ima 3 – 4 generacije godišnje
- rijetko nanosi veće štete

OPEROPHTERA BRUMATA – Mali mrazovac

RHAGOLETIS CERASI – Trešnjina muha
- uzročnik je "crvljivosti" trešanja, višanja i maraske → najvažniji štetnik tih voćaka
- uzrokuje lošu kakvoću plodova trešnje i manju količinu soka od višanja i maraske
- proširen je u svim našim krajevima
- "crvljive" trešnje na mogu se izvoviti, ali prodaju se na našim tržnicama
- stoga su najveće štete na ranim trešnjama u područjima odakle se izvoze, te na višnjama i maraski jer se dobije manje soka
- najradije napada srednje i kasne sorte
- održava se i na plodovima divlje trešnje, lonicere, žutike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u površinskom sloju dubokom 3 – 5 cm
- nakon što temperatura tla poraste iznad 10˚C, kukuljice dovršavaju preobrazbu i sredinom svibnja izlijeću odrasle muge
- nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane raznim sokovima bilja, kad temperature prijeđu 20˚C one počinju ovipoziciju
- jaja polažu najradije u plodove koji su počeli mijenjati bojau i postali mekši i sočniji
- jedna ženka odloži 20 – 80 jaja
- jaja su uložena u džepić napravljen leglicom ženke u plodu
- na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju
- u jednom plodu može biti veliki broj jaja, ali obično se razvije samo jedna ličinka
- razvoj jaja traje 6 – 10 dana
- ličinka prodire dublje u plod sve do koštice
- razvoj ličinke završava za dvadesetak dana → spušta se na zemlju i tamo se kukulji
- kukuljica prezimi te u proljeće iz dijela kukuljica izlijeće odrasli oblik, a manji dio kukuljica prezimi još jednu ili čak 2 zime
- zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini može se smanjiti potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, te uniptavanjem divljih trepanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod trešanja uništava se dio kukuljica
- osnovna mjera zaštite od trešnjine muhe je primjena insekticida
- za uspjeh je presudna pravovremena primjena
- rokovi tretiranja mogu se odrediti:
a) Pregledom napretka razvoj kukuljica u tlu u proljeće može se utvrditi datum izletanja muhe. Kukuljice se pripreme tako da se prethodnog ljeta pod kavez na tlo stavi hrpa "crvljivih" trešanja
b) Ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant (amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlače te muhe, prati se dinamika pojave muha
c) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima također se može odrediti optimalni rok tretiranja
- tamo gdje nema mogućnosti za precizno određivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 % plodova izgubi zelenkastu boju i počinje žutjeti ili rumeniti
- mogu se primijeniti žute ploče, osim za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom "privuci i ubij" → prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
- žute ploče ne treba vješati na sjevernu stranu krošnje, a visiti moraju slobodno bez dodira s lišćem, da bi bile što uočljivije
- optimalan rok primjene insekticida u svakom je slučaju dosta blizu berbe, pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se izaberu insekticidi u kojih je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe
- budući da brzina sazrijevanja ovisi prvenstveno o sorti i klimatskim prilikama, tome treba podesiti i izbor insekticida, u čemu treba neposredno pomoći stručna služba
- ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
- ako je rok kraći koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana → na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina
- u kasnih sorti katkad će biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kiše oprale insekticid i odgodile zriobu, no tretiranje se može obaviti samo ako je do predvidive berbe ostalo više od propisane karence za insekticid koji se želi koristiti
- u novije vrijeme se preporučuje lokalizirano tretiranje → suzbijaju se odrasle muhe prije nego što odlože jaja tretiranjem samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha → postiže se uspjeh samo ako se tretira veći broj stabla, odn. sva stabla trešnje, višnje i maraske na nekom području
- tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na sprečavanje ulaska ličinki u plodove
- najveći uspjeh suzbijanja trešnjine muhe postiže se kad se suzbijanje provede u optimalnom terminu na što širem pordučju, tj. kad se zahvate sve trešnje, višnje i maraske u pojedinim selima





































ŠTETNICI VIŠNJE

MYZUS CERASI – Crna trešnjina uš
- rasprostranjena je u cijeloj Europi
- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domaćin su trešnja i višnja
- sekundarni domaćini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trešnji ili višnji
- u proljeće stvara brojne kolonije beskrilnih uši na mladim izbojima i vršnom lišću te uzrokuje njihovo jako kovrčanje
- štete mogu biti vrlo velike
- luči oblje medene rose koju naseljuju gljive čađavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i transpiracija

CALIROA CERASI – Trešnjina osica

RHAGOLETIS CERASI – Trešnjina muha
- uzročnik je "crvljivosti" trešanja, višanja i maraske → najvažniji štetnik tih voćaka
- uzrokuje lošu kakvoću plodova trešnje i manju količinu soka od višanja i maraske
- proširen je u svim našim krajevima
- "crvljive" trešnje na mogu se izvoviti, ali prodaju se na našim tržnicama
- stoga su najveće štete na ranim trešnjama u područjima odakle se izvoze, te na višnjama i maraski jer se dobije manje soka
- najradije napada srednje i kasne sorte
- održava se i na plodovima divlje trešnje, lonicere, žutike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u površinskom sloju dubokom 3 – 5 cm
- nakon što temperatura tla poraste iznad 10˚C, kukuljice dovršavaju preobrazbu i sredinom svibnja izlijeću odrasle muge
- nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane raznim sokovima bilja, kad temperature prijeđu 20˚C one počinju ovipoziciju
- jaja polažu najradije u plodove koji su počeli mijenjati bojau i postali mekši i sočniji
- jedna ženka odloži 20 – 80 jaja
- jaja su uložena u džepić napravljen leglicom ženke u plodu
- na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju
- u jednom plodu može biti veliki broj jaja, ali obično se razvije samo jedna ličinka
- razvoj jaja traje 6 – 10 dana
- ličinka prodire dublje u plod sve do koštice
- razvoj ličinke završava za dvadesetak dana → spušta se na zemlju i tamo se kukulji
- kukuljica prezimi te u proljeće iz dijela kukuljica izlijeće odrasli oblik, a manji dio kukuljica prezimi još jednu ili čak 2 zime
- zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini može se smanjiti potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, te uniptavanjem divljih trepanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod trešanja uništava se dio kukuljica
- osnovna mjera zaštite od trešnjine muhe je primjena insekticida
- za uspjeh je presudna pravovremena primjena
- rokovi tretiranja mogu se odrediti:
d) Pregledom napretka razvoj kukuljica u tlu u proljeće može se utvrditi datum izletanja muhe. Kukuljice se pripreme tako da se prethodnog ljeta pod kavez na tlo stavi hrpa "crvljivih" trešanja
e) Ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant (amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlače te muhe, prati se dinamika pojave muha
f) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima također se može odrediti optimalni rok tretiranja
- tamo gdje nema mogućnosti za precizno određivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 % plodova izgubi zelenkastu boju i počinje žutjeti ili rumeniti
- mogu se primijeniti žute ploče, osim za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom "privuci i ubij" → prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
- žute ploče ne treba vješati na sjevernu stranu krošnje, a visiti moraju slobodno bez dodira s lišćem, da bi bile što uočljivije
- optimalan rok primjene insekticida u svakom je slučaju dosta blizu berbe, pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se izaberu insekticidi u kojih je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe
- budući da brzina sazrijevanja ovisi prvenstveno o sorti i klimatskim prilikama, tome treba podesiti i izbor insekticida, u čemu treba neposredno pomoći stručna služba
- ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
- ako je rok kraći koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana → na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina
- u kasnih sorti katkad će biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kiše oprale insekticid i odgodile zriobu, no tretiranje se može obaviti samo ako je do predvidive berbe ostalo više od propisane karence za insekticid koji se želi koristiti
- u novije vrijeme se preporučuje lokalizirano tretiranje → suzbijaju se odrasle muhe prije nego što odlože jaja tretiranjem samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha → postiže se uspjeh samo ako se tretira veći broj stabla, odn. sva stabla trešnje, višnje i maraske na nekom području
- tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na sprečavanje ulaska ličinki u plodove
- najveći uspjeh suzbijanja trešnjine muhe postiže se kad se suzbijanje provede u optimalnom terminu na što širem pordučju, tj. kad se zahvate sve trešnje, višnje i maraske u pojedinim selima

ANTHONOMUS RECTIROSTRIS – Maraskin svrdlaš
- vrsta dosta proširena u Dalmaciji
- prezimi odrasli oblik
- rano u proljeće postaje aktivan te grize pupove, zatim kopulira i počinje odlagati jaja
- katkad oštećuje i plodiće
- jaja odlaže u tek zametnute plodiće maraske, rjeđe u druge koštićave voćke
- ličinka živi u plodiću oko 30 dana, a potom se kukulji
- odrasli oblik se javlja ljeti, hrani se na raznom bilju i zatim odlazi na prezimljenje
- prisutnost kornjaša se utvrđuje trešnjom stabala ili metodom udaraca
- za jačeg odlaganja jaja preporučuje se tretiranje endosulfanom, fosalonom, fentionom

RHYNCHITES AURATUS – Višnjin svrdlaš
- važan štetnik višnje i šljive
- iako je najčešće štetan višnji, u nekim je krajevima štetniji šljivi
- prezimi odrasli oblik ili ličinka posljednjeg stadija u tlu
- početkom travnja, obično kad višnje cvatu, javljaju se odrasli oblici
- hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodićima
- početkom svibnja počinje odlaganje jaja u plodove
- jedna ženka odloži prosječno 80 jaja
- nakon petnaestak dana izlazi ličinka → zavlači se u košticu i izriza je
- kad završi razvoj ličinka napušta košticu i sam plod, najčešće početkom srpnja, te odlazi u tlo → dio ličinka se kukulji, a dio ličinki prezimi i tek iduće godine u kolovozu daje mlade odrasle oblike
- suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodića ili u vrijeme pojave na pupovima sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Google Ads
giovannii
Novi član
Novi član


Pridružio se: Jun 09, 2014
Poruke: 1

PošaljiPoslato: Pon Jun 09, 2014 11:07 pm    Naslov: Re: ŠTETNICI TREŠNJE I VIŠNJE Odgovori sa citatom

Da li mozda mozete da mi pomognete, imam tresnju u dvoristu vec mnogo godina, poslednjih 5,6 pojavili su mi se crvi. Kad se ubere plod apsolutno nema ni jednu rupu kroz koju je mogao da udje crv. Kao da se "rodilo" sa crvom. Da li znate zbog cega se to desava i kako da sprecim?
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
chris173
Novi član
Novi član


Pridružio se: Mar 31, 2011
Poruke: 6

PošaljiPoslato: Ned Okt 21, 2018 10:04 pm    Naslov: bolest višnja i trešnja istovremeno Odgovori sa citatom

Ovo je druga godina za redom da trešnja i višnja imaju istu bolest koja se širi na sve veči dio krošnje tj. veći broj listova je zahvaćen bolešću.
Simptomi su vidljivi na slici, a listovi počinju padati prije onih koji izgledaju zdravi.
Koja je to bolest i molim preporuku za zaštitu (sredstva i termini tretmana - zimsko, proljetno, vegetacijasko tretiranje?). Da li je zaraženo lišće opasno ako ga stavim u kompost?

lp, Krešo



dscn1445.jpg
 Opis:
 Veličina fajla:  119.88 KB
 Pogledano:  11 puta

dscn1445.jpg

Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vojvoda
Član Udruženja
Član Udruženja


Pridružio se: Dec 21, 2008
Poruke: 8045
Lokacija: Predejane

PošaljiPoslato: Pon Okt 22, 2018 8:02 am    Naslov: Re: bolest višnja i trešnja istovremeno Odgovori sa citatom

Ja mislim da ovo nije nista opasno nego je doslo vreme da list izgubi svoju funkciju. Oktobar je bato .Sta ocekujes da lisce bude zeleno.

Pozdrav
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Foto galerija
Miodrag22
Član Udruženja
Član Udruženja


Pridružio se: Jun 28, 2010
Poruke: 1595
Lokacija: Sombor

PošaljiPoslato: Pon Okt 22, 2018 8:25 pm    Naslov: Re: Štetnici trešnje i višnje Odgovori sa citatom

Blumeriela japii - mrka pegavost

_________________
Gringo Che
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email
chris173
Novi član
Novi član


Pridružio se: Mar 31, 2011
Poruke: 6

PošaljiPoslato: Uto Okt 23, 2018 10:56 pm    Naslov: Re: Štetnici trešnje i višnje Odgovori sa citatom

slozio bih se sa Miodragom - Blumeriela japii - simptomi u potpunosti odgovaraju opisu te bolesti. počinjem sa uklanajnjem lišća. na proljeće slijedi prskanje.
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     ForumŠtetočine i bolesti biljaka Sva vremena su GMT + 1 sat
Strana 1 od 1


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma

Bakterije
Svet Biljaka | Plants World | Receptomania | Gde Na Planinu? | Gde na more?


Interactive software released under GNU GPL, Code Credits, Privacy Policy