Gde god da pogledate po internetu u potrazi za biljkama,stalno oznake u 7b,9a,6b i sl.To su oznake za tzv. "USDA plant hardiness zones".Te zone(nazovimo ih zonama otpornosti ili zonama rasta,kako god) su ustanovljene od strane USDA(United States Department of Agriculture-americko ministarstvo poljoprivrede) i predstavljaju prosek apsolutnih minimalnih temperatura za odredjenu oblast.Izracunate su za SAD i Kanadu u periodu 1974-1986,a za Meksiko u nesto duzem periodu.One imaju svojih manjkavosti,jer ne daju apsolutni minimum ikad i ne uzimaju vise faktora u obzir(kao sto je slucaj sa Western Sunset Zones, koje su mnogo preciznije,ali ih za sada ima samo za neke zapadne drzave SAD).Ne znam kako su radjene za Evropu,ali sam sifuran da su odradjene dosta povrsno,narocito stoga sto se mogu naci dve razlicite mape,koje se unekoliko ne podudaraju.Postoje i druge kategorizacije nekih evropskih asocijacija(RHS,EGF) koje imaju sasvim drugaciji nacin obelezavanja,ali su ove postale(makar precutno) standard.Kao sto sam obecao Nini,ovde cu navesti zone za ex-YU drzave.Moguce je da ce u nekim delovima biti date sa greskom od pola zone,narocito stoga sto su podaci izracunati za period od zime 1996/97 naovamo.
Ima jedanaest zona,s tim da su sve,sem prve i jedanaeste podeljene u a i b podzone.Postoji i zona 12,ali nije standardizovana).Ne navodim zone za vise planinske oblasti i za one za koje nemam podataka(negde cu dati pretpostavku sa naznakom ?).Njihove vrednosti mozete videti na suptropia.4t.com
Podjimo sa severa.
Slovenija:Prekomurje i Stajerska do Maribora 6a;centralni deo od Celja do Ljubljane 6b;Ljubljana sa okolinom i na zapad 7a;Dolenjska 6b;gornji deo Primorske(Gorica) i zaledje obale 8a;sama obala 8b.
Hrvatska:Zagorje i Zagreb 6b;Medjimurje i Slavonija 6a;Kordun i Banija 6b/7a;Istra(unutrasnjost) 8b?;Istra(obala),severna Dalmacija i Dalmacija do severne strane Peljesca?9a;juzna Dalmacija 9b.Otoci su uvek nesto topliji u odnosu na istu paralelu na kontinentalnom delu obale.
Srbija:Veci deo Backe 6b,juzno,uz Dunav7a?,na severu 6a?Srem 7a;Banat 6a,severoistocni deo 5b?Beograd 7b;severna Srbija 7a;Sumadija 7a,visi delovi 6b;Sandzak(nizi delovi) 6a,6b,(visi delovi) 4b-5b;Dolina Velike i Juzne Morave 7a;kotline centralne i juzne Srbije 7b;istocna Srbija 6b/7a;Kosovo(sever) 6b/7a,(jug sa Metohijom) 7b/8a.
Bosna i Hercegovina:Posavina i Semberija 6b/7a;centralni deo 6a/6b?;Sarajevo 6b/7a;istocni deo 6a/6b,uz Drinu 6b/7a;zapadni deo 6a/7a?;Hercegovina(istocna) 7a/7b,(Mostar,juzna i zapadna) 8b,(Opuzen) 9a?
Crna Gora:istocni i severni deo 6b-7a;istocno od Podgorice i Niksic 7b;severno od Podgorice 8a/8b;Podgorica i juzno od nje 8b/9a;zaledje primorja 8b/9a;najveci deo primorja 9b;prednji deo Boke(H.Novi i Tivat) i usce Bojane 10a?
Makedonija:severni deo i Skopje 7b;zapadni deo 6a-7b?;istocni deo 6a-7b?;Pelagonija i Ohrid 7b/8a;centralna vardarska dolina(od Velesa) i strumicka dolina 8a/8b;juzna vardarska dolina (Gevgelija) 8b/9a?

Svaka cast, ovo ce mnogima koristiti. Hvala u ime svih.

ciao, Nina

Tek sam se sad setio da nisam naglasio da gradovi,posebno veći,ili makar neki delovi gradova,neretko su za pola zone topliji.To nije čudno,jer se u gradovima zimi stvaraju tzv.toplotna ostrva,najviše zbog sporijeg otpuštanja akumulirane toplotne enrgije(koja se u prirodi normalno izgubi isparavanjem),a delom i zbog izvora toplotnog zračenja.Razlike u temperaturi mogu biti i do 10 stepeni,konkretno-Beograd,grad i Beograd aerodrom Surčin(Thanx Stefane).Takođe,vetar ima,možda ne toliko uticaja na samu temperaturu,koliko na biljke,stvarajući isušivanjem veštački efekat niže temperature(tzv. "Windchill" efekat,tabela sa vrednostima se može videti na suptropia.4t.com/zastita.htm ).delovi gradova koji nisu izloženi dominantnom pravcu duvanja vetra imaju bolje mogućnostin za gajenje nekih "zimogrožljivih" biljaka.Konkretno,ja živim na južnoj strani Niša,zaklonjenoj parkom Čair i praktično čitavim centrom grada i gde retko kad dopire vetar koji duva dolinom Morave i u severnim delovima zimi(a Bogami i leti) stvara velike probleme.To ljudima s ove strane omogućava nesmetano gajenje mediteranskih sorti smokve(za razliku od domaće,sitne,crne koja raste svuda),kivija,ponekog nara(ne znam šta je s njim) i oleandera(svi su izmrzli ove zime sem jednog ili dva,koliko znam) i još nekih suptropskih biljaka.
U rečnim klisurama postoji zanimljiva mikroklima,naročito ako se ne pružaju pravcem dominantnog(hladnog vetra).Na petnaestak kilometara istočno od Niša počinje Sićevačka klisura koja zimi uglavnom ima 2-5 stepena višu temperaturu od grada.Vetrovi,mahom,prelaze iznad nje,tako da se koristi akumulirana toplota reke(Nišave).mad,tu postoji još jedna stvar,a to je da čitavo to područje(uključujući i Nišku Banju,kao najistočnije predgrađe) leži na velikom podzemnom jezeru punom vrele vode.Onda,nije ni čudno da je ta klisura poznata kao jedan od dva jedina lokaliteta u ex-YU,van mediteranskog i submediteranskog pojasa,gde divlje raste žalfija,tj.kadulja,a zajedno sa susednom Jelašničkom klisurom predstavlja endemsko područje za biljku Ramondia nathalie.Koliko je meni poznato,biljke iz ovog roda,uglavnom rastu u toplijim područjima.U Đerdapskoj klisuri se oseća najači toplotni uticaj vode,ali je on često anuliran duvanjem Košave,kao jako hladnog vetra.U dolinama i klisurama Vardara(severno do Velesa),Krke,Neretve,Zete i još nekih reka koje se ulivaju u more se oseća jak uticaj Mediterana,dok s druge strane,ponekad na obalu donose hladne vetrove sa planina u zaleđu.

Može li mi netko objasniti čemu zapravo služe USDA zone kada su podatci o USDA zonama za neke biljke potpuno nelogični! Tako je npr. na stranici www.desert-tropical.com za palme Archontophoenix cunninghamiana i A. alexandrae navedeno da im je USDA zona 9-11 iako im je otpornost samo -2 C, dok je recimo, za palmu Acoelorrhaphe wrightii navedena USDA zona 10-11 iako je navedeno da je otporna do -6 C. Također sam primjetio da na raznim web stranicama za jednu te istu biljku daju različite podatke o USDA zonama. Tako je na gore navedenoj stranici napisano za Phoenix dactyliferu da joj je USDA zona od 9b-10, a na jednoj francuskoj stranici za datulju piše da je USDA 9-10. Zar te zone ne bi trebale biti standardizirane na točno određene vrijednosti za svaku biljku ili različiti autori procjenjuju USDA zone kako hoće?

USDA zone su definisane od strane SAD ministarstva poljoprivrede (United States Department of Agriculture) i kao takve primenjene su prvenstveno na SAD, nešto kasnije i Kanadu, a zadnjih petnaestak godina se rade i mape za Meksiko (dosta precizna), Evropu (jedna prilično netačna, postoje 2 verzije), Australiju (dobra je, uradili je sami Australijanci) i delove Azije. Ovakav vid prikaza zona rasta ili zona zimootpornosti ima dosta manjkavosti jer on uzima samo prosek apsolutnih minimuma u nekom periodu za određivanje pojedinačnih zona. Postoje još neki načini za određivanje istih (mahom u Evropi), ali je zadnjih par godina aktuelan i tzv. "Western Sunset Zones" sistem koji uzima u obzir mnogo faktora (nadmorska visina, insolacija, reljef...). Za sad, on važi samo za savezne države sa zapada SAD, ali se radi ubrzano i na mapi čitave SAD, pa i ostatka sveta.
Kakogod, USDA zones sistem je još uvek neka vrsta standarda. Zadnjih godina se u SAD i Kanadi rade poboljšane, vrlo detaljne mape (još uvek nedostupne na netu u besplatnoj verziji). Mada, već su se javile kritike i na poboljšanu verziju, tako da očekujem da će WSZ sistem biti sve aktuelniji u budućnosti.
Postoje 2 glavna razloga zašto se razlikuju podaci za neke biljke.
Prvi je taj što se na nekim sajtovima računa apsolutni minimum za preživljavanje neke biljke i onda se taj minimum trpa u određenu USDA zonu (podzonu). Npr., ako neka biljka ima minimum za preživljavanje -16C, kaže se da je pogodna za sadnju do zone 7, odnosno, tačnije, do zone 7a. Na nekim drugim sajtovima računaju mogućnost uspešnog uzgoja (bez većih oštećenja) i onda bi za tu istu biljku naveli 7b ili 8a.
Drugi razlog je što pojedini rasdanici objavljuju podatke iz svog ličnog iskustva. To ponekad može da bude od izuzetne koristi (naročito onima koji kupe biljku od njih), ali je vrlo neprecizno, jer neka biljka kod njih može da ima veću ili manju otpornost iz mnogo razloga.
Što se tiče desert-tropicalsa, podatke treba uzeti s debelom rezervom. To jeste izuzetno koristan sajt, ali oni daju podatke koji važe za uslove koji vladaju u Phoenix-u, a zatim i uopšte u Arizoni i Nju Meksiku i nekim drugim okolnim sušnim predelima. Njihovi podaci su najmerodavniji u delu o biljkama koje potiču sa jugozapada SAD i iz severnog Meksika, a zatim i za ostale sukulentne biljke.

Mislim da uskoro neće biti važno koja je biljka za koju zonu jer će ih biti moguće genetskim inženjerstvom prilagoditi za određenu klimu. Iako sam veliki protivnik GMO hrane i nikada ne bih stavio u usta nešto što je genetski promjenjeno, ovdje se ipak radi o isključivo ukrasnim biljkama tako da je eventualna šteta svedena na minimum. Otpornost biljaka na hladnoću rezultat je fizioloških prilagodaba koje su trajale desecima tisuća, pa i milijunima godina. Genetski inženjering omogućuje da prilagodbu koja bi u prirodi nastajala sporo i kroz vrlo dugo vremensko razdoblje dobijemo za vrlo kratko vrijeme. Pretpostavljam da je Rapidophilum hystrix nastao od toploljubivih palmi koje su se dugi niz vjekova prilagođavale klimi. Čitao sam da ova palma posjeduje posebne aminokiseline koje je štite od hladnoće. Ako bi gene za stvaranje tih aminokiselina ubacili u npr. Washingtoniu filiferu ili Phoenix canariensis uz još neke promjene na genomu dotičnih biljaka mogli bi temperaturni minimum ovih palmi značajno sniziti. Ako netko misli da je ovo luda ideja ipak se mora složiti da je ovo puno pametnije a i korisnije od spajanja embrija krave i čovjeka u cilju stvaranja Minotaura što najavljuju da će učiniti neki "genijalni" genetičari.

Hmm, ipak bi mi bilo čudno vidjeti npr. washingtoniu robustu visoku oko 25 metara na nekom trgu u npr. Minhenu...Upravo palme ponajviše daju poseban ugođaj toplijim predjelima i odvajaju ih od hladnijeg sjevera...
Usput, ima tu još podosta faktora osim temperaturnih zbog kojih bi palme teško uspjevale na sjeveru.

Što se tiče tropskog ugođaja koje daju palme to je relativna stvar. Kada bi netko otputovao u prirodno stanište palme Rapidophyllum hystix sumnjam da bi osjetio tropski ugođaj. Isto tako, većinu nas kaktusi asociraju na užarene i nepregledne pustinje pa bi i za njih mogli reći da daju pustinjski ugođaj. Da netko ode u prirodno stanište Opuntiae fragilis prije bi doživio polarni nego pustinjski ugođaj. Ovi primjeri jasno pokazuju da i u prirodi ima stvari koje remete zamišljeni ugođaj.

Malo sam surfao po internetu i tražio podatke o USDA zonama. Ispada da svaka stranica ima svoju podjelu Europe na zone koja se u nekim slučajevima dosta razlikuje od stranice do stranice. Na jednoj karti piše da je Zagreb u zoni 8?! USDA zone, koliko sam shvatio, su zone u kojima je apsolutna minimalna temperatura određena za neko područje. Te zone ništa ne govore o ostalim čimbenicima koji određuju klimu. Tako, npr. može za neku biljku iz tropske kišne šume pisati da raste u zoni 11. Osim šume, i pustinja također može biti u zoni 11, pa ipak ta biljka nikad neće rasti u njoj. Isto tako, i dva podrućja sa potpuno različitim prosjećnim temperaturama mogu biti u istoj zoni. Zamislimo dva područja. Oba se nalaze u zoni 9, što znači da temperatura u tim područjima nikada ne pada ispod -6.6C. U prvom području prosječna sječanjska temperatura iznosi -3C i temperatura je često danima ispod 0, ali iz nekih razloga temperature nikad ne padaju ispod -6.6C. U drugom području, također u zoni 9, prosječna sječanjska temperatura iznosi 10C i temperature rijetko padaju ispod 0, a jednom u 100 godina temperatura može pasti do -5C. Oba područja su, dakle u zoni 9. Dva područja sa različitom klimom, a istom USDA zonom. Mislim da biljkama uopće nije svejedno u kojem od ta dva područja rastu. Smatram da je klasifikacija po Koppenu i Geigeru, u kojem su klime podjenjene na pet glavnih tipova s mnoštvom podtipova, puno bolja i daleko točnija i preciznija. Po toj podjeli slovom A označavaju se tropske klime, B označava suhe klime, C umjereno tople kišne klime, D su borealne klime, a E snježne klime. Za naše područje značajne su klime Csa - osnovni tip sredozemne klime, Cfa i Cfb - umjereno tople vlažne klime i na vrlo ograničenom području, tj. na visokim planinskim vrhovima, Df klima. Evo i slike karte gdje je Zagreb u zoni 8:

Posto se USDA zone baziraju samo na proseku godisnjih minimumima iz nekog perioda od 10 godina, vrlo je vazno kojih 10 godina je u pitanju. Verovatno je u nekih 10 godina u Zg temperatura retko padala ispod -12 pa je on svrstan u zonu 8 od strane autora ove mape, ali to ne znaci da ce i narednih 10 godina zime biti blage. U zoni 8 obicno moze da raste Chamaerops Humilis, on je prakticno najbolji indikator. Iskreno, ja ne verujem da on moze da raste u Zg.

E, upravo je ova mapa jedna od onih netačnih o kojima sam pisao u prethodnom postu. Rađena je apsolutno šablonski i napamet. Uopšte uzev, USDA zone nikada nisu izračunate za većinu evropskih zemalja. Ja se iskreno nadam da će Western Sunset Zones postati standard ili da će se makar sve više upotrebljavati.

Ako je ona prethodna mapa netoćna, što ćete tek reći na ovu? Na njoj je označeno da je obala Engleske u zoni 9, što je potpuni apsurd. Inače nigdje nisam našao ni jednu kartu sa logičnim rasporedom USDA zona nego su sve te karte u najmanju ruku čudne. Što se tiče indikatora, na nekoliko različitih mjesta u Zagrebu viđao sam već poodrasle primjerke palmi Trachycarpus fortunei posađenih u zemlji od kojih jedan sigurno ima visinu od 2.5 m, ako ne i više. Inače, na jednoj internet stranici piše da Chamaerops raste od zone 6a nadalje. U nekoj enciklopediji prirode pak piše da Chamaerops raste u Sredozemlju na visokim planinskim vrhovima gdje je često mjesecima zatrpan snijegom.

Ova mapa jedna je od najtocnijih na koju sam ja naisao...Neznam zasto te cudi da zapadna obla Engleske ima 9 zonu, pa poznato je da tamo temperature skoro nikad ne padaju ispod -6°C, a vidim da je i Jadran stavio pod zonu 9 sto i donekle odgovara istini. Zagreb spada pod zonu 7B po nekim mojim procjenama, jer ima posebnu mikroklimu ili klimu velikih gradova koja mu dodaje pokoji stupanj
Palmofan, a gdje je Banova Jaruga?

Čudi me zbog toga što istu zonu ima i naša obala i obala Engleske. Evo, ovo je najbolji primjer u praksi onoga o čemu sam pisao u pretprošlom javljanju o dva područja sa istim zonama i posve različitim klimama. Zbog toga mislim da je Koppen - Geigerova podjela puno točnija što se može i iz ovog primjera zaključiti. Počnimo prvo s Engleskom obalom. U Engleskoj je more hladno i to prilično za zonu 9. Koliko znam, u Englesku turisti ne idu na kupanje, već Englezi u masovnom broju dolaze ljeti u Lijepu našu na godišnji odmor. Pošto je Engleska obala zona 9, bilo bi logično zaključiti da tamo mogu rasti palme, četkovci, strelicije, bugenvilije, citrusi, masline, rogači, kaktusi, agave, oleandari, mirte i da ne nabrajam još hrpu mediteranskih biljaka. Koliko ja znam, uz obalu Engleske ne rastu palme kao uz našu obalu, a sasvim je očito da bi Englezi već odavno imali plantaže citrusa i maslina, samo da to može rasti kod njih. Na našoj se obali pak mogu uspješno uzgajati sve navedene vrste, ima i dosta maslinika i plantaža citrusa, osobito mandarina. Po Koppen - Geigeru, Engleska ima Cfb klimu, koju uostalom ima i većina kontinentalnog dijela HR. Prva dva slova, Cf, označavaju umjereno toplu vlažnu klimu, a zadnje slovo, b, označava da je najtopliji mjesec ispod 22C, a najmanje 4 mjeseca je temperatura iznad 10C. Cs označava sredozemnu klimu, a treće slovo, a, znači da je najtopliji mjesec iznad 22C. Ovu klimu ima najveći dio Jadranske obale, osim Istre koju su stavili u Cfa klimu. Istra također nije u suptropskom pojasu, ali ostatak obale je. Što se tiče zone u kojoj je Zagreb, Bonanca je napisao na nekom od prijašnjih foruma da je on u zoni 6a, što se i meni čini logičnije. Inače, iako sam isprva bio oduševljen USDA zonama koje su sada, očito, "u modi", sve više uviđam da imaju mnogo manjkavosti i nedostataka. Banova Jaruga je jedno selo u Sisačko-moslavačkoj županiji i nalazi se pokraj grada Kutine.

To i jeste najveci problem sa USDA zonama, one ne uzimaju u obzir ostale faktore, samo prosek minimalnih zimskih temperatura. More na obalama Engleske jeste hladno kad se poredi sa Jadranom preko leta, ali zimi se temperatura mora oko Britanskih ostrva ne spusta ispod 10 stepeni, zbog relativno tople golfske struje, koja drasticno ublazava zimske minimume u obalskim podrucjima Velike Britanije, pa cak i severnije, na jugozapadu Norveske.

Naravno, vecina suptropskih biljaka ne moze da uspeva tamo iako su zime blage zbog toga sto leta nisu dovoljno topla i suncana. Sto se tice palmi na obalama Engleske, one su dosta brojne, ali su skoro sve Trachycarpus-i, oni dobro podnose blage zime i prohladna, kisovita leta. Na krajnjem jugozapadu Britanije, u Kornvolu, ima i Jubaea-e Chilensis, ona takodje nema visoke zahteve kad se radi o letnjim temperaturama i suncu. Neki tvrde da tamo ima i Chamaerops-a, sto me ne bi uopste cudilo, ipak je to dosta otporna biljka.