Poslato: Pet Jan 12, 2007 9:43 pm----
E ovako , moji roditelji su prije otprilike 30 god. napravili kod nas na selu
omanji vocnjak u kojem su bile sve same sljive , dakle iskljucivo sljive su bile zasadjene !!!
Primjetio sam da su u posljednjih 3 godine te sljive bukvalno sve
pocrkale ... dal zbog ne odrzavanja il zbog starosti ne bih znao !?
E sada postavljam dva pitanja !!!
Koliko dugo mogu da zive sljive , koja je njihova maksimalna starost ?
I , koja vocka osim masline ( nemoze ovdje kod nas izdrzati zimu) , moze
najvise da pozivi , dakle koja bi to bila dugotrajna vocka , dakle sta da
posadim a da se mojoj djeci ( nisam ozenjen i nemam jos djece
)nedogodi isto sto i meni
docekao sam to da gledam kako vocnjakmoje porodice " nekadasnji prelijepi vocnjak " bukvalno se sav osušio ...
Koja voćka osim masline najduze moze da zivi ?
Poslato: Sub Jan 20, 2007 8:55 pm----
Nije valjda da niko nemoze da mi da odgovor na moje pitanje !?
Volio bih ako mozete da mi date konkretne odgovore na ovih par pitanja ..
Koliko dugo moze da pozivi Jabuka , Tresnja , Višnja , Kruška , Mušmula
, Sljiva , Dunja , pa bih napravio ovdje u ovoj temi neku vrstu liste u kojoj
bi poredao voćke po maksimalnoj starosti koliko koja voćka moze da zivi !
I ne samo ove voćke koje sam ja nabrojao već i ostale treba da upisemo ovdje !
Bilo bi to mnogo dobra stvar da imamo temu u kojoj bi i te informacije mogli da okupimo na jedno mjesto ...
PS. Zakljucio sam da su one moje stare sljive u vocnjaku pokrepale od
napasti koje su ih skrnavile tj. biljnih bolesti zbog nedovoljno paznje su
uginule a ne zbog svoje starosti , ali me i dalje interesuju ovi podaci o
duzini zivota voćki ... jer kod mene nema nista da se pocinje na pamet
bez nekog osnovnog znanja a ta informacija mi je itekako bitna prije nego pocnem sa sadnjom voćnjaka !
Poslato: Pon Jan 22, 2007 10:57 am----
Neku knjigu iz voćarstva u ruke i eto informacija
Poslato: Pon Jan 22, 2007 1:45 pm----
tesko je to odgovorit.
s bzirom na kvaltetu tla potrebno je sadit odredjene sorte sveg tog nabrojanog voca.
za odrzavanje vocnjaka potrebna je rezidba, sto se kod razlicith vrsta razlikuje, mnoge agotehnicke mjere, te zastita samog vocnjaka.
mislim da bi vocke vec za 5 godina trebale uci u rod, za 10 puni rod, koji traje onda nekoliko godina, al se ne moze tocno odgovoriti koliko bi mogle zivjeti. u intenzivnom vocarstvu je rok trajanja vjerojatno kraci jer se stalno zeli imati puni rod vocke(, a vocka i sama ulazi u doba starosti pa ne moze stalno bit u punoj rodnosti), pa se vocnjaci cesce obnavljaju.
s aspekta zastite probaj obavljati zastitu na temeljima integrirane zastite, u vocnjacima se pokazala kao odlicno rjesenje.
ako su ti sljive neodrzavane zivjele 30 godina, sigurno bi im produzio zivot za nekih 10 da si ih odrzavao.
Poslato: Pon Jan 22, 2007 3:45 pm----
| boki_bl citat: |
| E ovako , moji roditelji su prije otprilike 30 god. napravili kod nas na selu omanji vocnjak u kojem su bile sve same sljive , dakle iskljucivo sljive su bile zasadjene !!! Primjetio sam da su u posljednjih 3 godine te sljive bukvalno sve pocrkale ... dal zbog ne odrzavanja il zbog starosti ne bih znao !? E sada postavljam dva pitanja !!! Koliko dugo mogu da zive sljive , koja je njihova maksimalna starost ? I , koja vocka osim masline ( nemoze ovdje kod nas izdrzati zimu) , moze najvise da pozivi , dakle koja bi to bila dugotrajna vocka , dakle sta da posadim a da se mojoj djeci ( nisam ozenjen i nemam jos djece )nedogodi isto sto i meni docekao sam to da gledam kako vocnjakmoje porodice " nekadasnji prelijepi vocnjak " bukvalno se sav osušio ... Koja voćka osim masline najduze moze da zivi ? |
Jabuka
na divljaku 60 g.
na tipskim podlogama 25-40 g. ovisi o vrsti (na bujnijima duže, na patuljastima kraće)
Kruška
na divljaku 80 g.
na dunji i klonovima 25-30 g.
Trešnja
na divljaku 50 g.
mahaleb 30 g.
colt 25 g.
gisela 20 g.
Šljive
30-40 g. neke sorte i više
Višnja
do 30 g.
Breskve i marelice
15-20 g.
na myrobolanu 30-40 g.
Orah i kesten
100 g.
To je neki prosjek za današnje sorte iako ima primjeraka divljih jabuka starih 250-300 g., divljik krušaka 300-400 g., oraha i kestena 700 g. starih
Poslato: Sub Feb 10, 2007 12:57 am----
Nisam znao da breskva tako kratko zivi
...Jel zna neko koliko ljesnjak , limun i mandarina mogu da pozive ???
Poslato: Sub Feb 10, 2007 8:02 pm----
Imam stablo lješnjaka staro 35 godina i sasvim dobro izgleda.
Vrijeme eksploatacije ljeske (uz odgovarajuće mjere) je 45 godina a
živjeti može puuuuno duže
Poslato: Sub Feb 10, 2007 11:00 pm----
| Quote:: |
| Jel zna neko koliko ljesnjak , limun i mandarina mogu da pozive ??? |
Poslato: Ned Feb 11, 2007 12:19 am----
Hvala PALMOFAN , sad cu da napravim listu po starosti sklopivsi je zahvaljujuci vama ljudi !!!
Najzasluzniji su :
BDED , DJUKA , PALMOFAN i ANTON !
- Orah i Pitomi Kesten mogu da pozive do 300 godina !
- Kruška
na divljaku do 80 god.
na dunji i klonovima 25-30 g.
- Jabuka
na divljaku 60 god.
na tipskim podlogama 25-40 g. ovisi o vrsti
(na bujnijima duže, na patuljastima krace)
- Ljesnjak moze pozivjeti duze od 50 god. !
- Trešnja
na divljaku 50 god.
mahaleb 30 g.
colt 25 g.
gisela 20 g.
- Šljive 30 - 40 god. neke sorte i više !
- Višnja do 30 god. !
- Breskve i marelice 15-20 god. , a na myrobolanu 30-40 g.
Poslednji put izmenio boki_bl dana Čet Feb 15, 2007 10:45 pm, izmenio ukupno 3 puta
Poslato: Čet Feb 15, 2007 9:24 pm----
Orah i pitomi kesten mogu preko 300 godina živjeti.
Poslato: Uto Mar 06, 2007 4:40 pm----
Koji je najmanji razmak između voćaka sobzirom da na 200 metara kvadratnih imam tri kruske, dve jabuke, orah, breskvu, nektarinu, mušmulu, trešnju, višnju, dva lješnjaka,par malina,imam i vinovu lozu i limun doduše u kanti ali je u dvorištu, ali sve su to male voćke pa sad neznam dali im škodi ako su blizu jedna druge.
Poslato: Sre Mar 07, 2007 6:25 pm----
Nema šta da im škodi, jedino što rastu k'o bandere da bi došle do sunca!
Pošto ovo tvoje očigledno nije plantažno gajenje, nego običan voćnjak za sopstvene potrebe, nije baš toliko važno u santimetar koliki je razmak. Bilo bi super da imaš 4X4 metara izmedju drveća.
Desetak (ili 12) voćaka na 2 ara ne bi trebalo da bude previše.
Poslato: Pet Mar 16, 2007 12:56 pm----
Neke vrste vocaka redovno nalazimo u vrtovima pri okucnicama i u sklopu gradskih i prigradskih naselja, i zelenih povrsina. U vrtu nalazimo po neku vrstu vocaka iz svih grupa voćaka. Vecina voćaka se sadi radi dekorativnog izgleda, ali i plodova.
Imamo više tipova voćki:
1. Jabučaste voćke
2. Koštičave vrste vočaka
3. Jezgraste vrste voćaka
4. Jagodaste vrste voćaka
5. Ostale vrste voćaka kao vrtne kulture.
1. Jabučaste voćke
- Iz grupe jabucastih vocaka u parkovskim i drugim vrtovima uzgajaju se vrste i kultivari sa dekorativnim izgledom nadzemnih dijelova: list, cvijet, krosnja, i plod. Tu spadaju: Dunja, mušmula, oskoruša, jabuka Malus hupehensis i dr.... Veoma lijep izgled ima rana patuljasta jabuka, čija se dva botanicka varijateta koriste kao podloge za kalemljenje.
Krošnja dunje je atraktivnog izgleda, i a plodovi lijepog mirisa. Cvjeta kasno, u maju.
Oskoruša
- Je također dekorativnog izgleda, zbog cvijetova a i krošnje. Listovi joj za jesen pocrvene. Stalno pročisćava atmosferu.
Mušmula
- se sporadično uzgaja.
Japanska jabuka
- Još se naziva kaki, sa zlatnozutim i drugim varijatetima, dekorativan izgled,niska po tome je i poznata. Obuhvata oko 200 vrsta.
2. Koštićave vrste voćaka
- Među njih spadaju:
- šljiva, kajsija, trešnja, višnja i breskva.
Sve ove vrste kod nas su parkovske vrstem, imaju dekorativan izgled.
3. Jezgraste vrste voćaka
U njih spadaju: lijeska, orah, lješnjaci, crvenolisna lijeska, orah, i pitomi kesten. Pitomi kesten kod nas je veoma zastupljen, ima dekorativne listove, i dekorativan izgled ploda, pogotovo ljuspa. Sto se tice oraha,imamo obicni, i perzijski. Crvenolisna lijeska, vecinom je uzgajana radi dekorativnog izgleda lista.
4. Jagodaste vrste voćaka
- Sve vrste iz ove grupe pogodne su za sadnju, vise ih pronalazimo oko kućanica... iako se vecinom maline pronalazimo i u parkovima. Imaju dekorativan izgled. Jagode i ostale vrste hibrida mogu se saditi, gajiti u vidu špalira. Također je i šipurak zastupljen.
5. Ostale vrste voćaka kao vrtne kulture
Tu spadaju smokva ,masline,citrus, badem,kivi-... Kod nas su zastupljeni bademi,radi dekorativnog izgleda... a ostale kulture vecinom nazalimo na jugu.
Poslato: Uto Apr 10, 2007 12:30 pm----
U trećem mjesecu posadimo sam tridesetak voćaka (jabuke, kruške, trešnje, višnje, šljive i orahe). Skratio sam ih na cca 90cm. Želim ih uzgajat kao niska stabla i to kao vaze ( trešnju i šljivu eventualno kao poboljšanu piramidu). Zanima me kada je vrijeme za skinut bočne pupove koji mi ne trebaju (osnovne grane bi mi bile na visini od 60-80cm).
Pozdrav!
Poslato: Uto Apr 10, 2007 1:22 pm----
I ja sam u 3 mesecu posadio ali samo 10-ak vockica.
Samo pazi, imaj na umu da voce koje rano prorodi ima kraci vek. Zato im cvetove koji mogu da se jave vec u prvoj i drugoj godini po sadnji, ukloni kako bi im ubrzao rast i razvoj.
Sva vremena su GMT + 1 sat