Crvena/obalna sekvoja (Sequoia sempervirens)

Evo, bio malo opet u "šetnji" kod sekvoja i plutnjaka u Novi Gorici, pa u Klagenfurtu sa prekrasnima ginkom, metasekvojom i soforom.

Slike su na :
picasaweb.google.com/b...directlink

imas park sekvoja iza dugog sela blizu zagreba, selo se zove božjakovina a park je neko zapušteno imanje, tamo ih ima dvadesetak i ogromne su

Sada sam tek vidio poruku. Gde to rastu, u Božjakovini ? Ali sigurno su to mamutovci (Sequoiadendron giganteum). No, svejedno ču iči jedno to da posjetim.

Jučer sam bio kod jednog gospodina na Pohorju, gde ima takav mali arboretum, sa više ili manje samo kultivarima. Ima raznih kultivara atlantskih kedrova, kriptomerija, čuga, jela, smrika, cunninghamie. Ali ima i naravno S.giganteum staru oko 35 godina, ali joj je grom vrh odnio. A onda malo ispod S.giganteum ugledam još jednu, a on mi kaže , da nije, da je to neki druga vrsta, pa sam ustanpovio da je Sequoia sempervirens. Stara je oko 20 godina, grane su joj dosta rjedže, nego kod S.giganteum. No, zaprepasti sam se, da mu tu raste bez ikakve zaštite i da je več toliko narasla. Stablo joj je debelo več oko 30cm i visoka je oko 8-10m. Prvo ju je ima posadženu na drugoj lokaciji, možda 100 metara istočnije, tamu joj nije odgovoaralo a tu, gde sada raste je takva plitka graba usmjerena na jugozapad, a namorska visina je 442metra.
Evo i google kode : 46.392641,15.484993
Sada sam dobio hrabrost, pa če i moia moja 2 godišnja S.sempervires dobiti dom izpod moje vikendice.

To je samo ulaz u arboretumčič. Nekoliko raznih stabala


To je S.giganteum, kojemu je strijela odnijela vrh. Vrlo je teško napraviti dobre slike, jer svugde nešto raste i "smeta, kako b hti napraviti dobre slike."


Evo i konačno Sequoie sempervirens u 3 djela. Najprije donji dio

Pa srednji

I vrh

Ta S. sempervirens ima i bolji polozaj od one giganteum, u smislu bezbednosti od groma. Naime, ona je u rupi, a gigantea na vrhu nekog brezuljka.
Bas steta sto ih grom voli tako nalupati.

Ja se setio jednog ogromnog crnog bora (Pinus nigra) sa Zlatibora: bor je skoro 40 m visine, i skoro 2m dijametra na grudnoj visini. Jako je star i opstao je zato sto je u rupi(urvina nekog potoka) pa su ga gromovi zaobilazili.
Samo, nisu ga zaobisli debilni seljaci iz okoline, koji su mu iz sredine debla vadili luch!!!???
Tako da sada ima rupu na visini od jednog metra iznad zemlje, a koja ide skoro do srca debla!? Sramota!

Šta je to luch ?
E sada samse i ja ohrabrio, pa ču posaditi na proliječe svoju 2 godišnju S.sempervirens, koju sam uzgojio iz domačeg sjemena iz Nove Gorice. Moram još samo, da joj odaberem pravo mjesto, gde če biti maksimalno zaštitena od mraza.
Danas sam isto posijao oko 2000 sjemenki, koje sam nakupio u Novoj Gorici u novembru lani. Ali jako je slab procenat dobrog sjemena. Riskirao sam 100 sjemenki i ih otvorio sa noktaricom, pa su bile tek 3 sjemenke dobre, ostale su sve bile prazne. No, ali imam količino, pa ču sigurno dobti barem 50 komada.
Inače raste S.sempervirens dosta brže, nego S.giganteum. Dvogodišnja je narasla preko pola metra. Brzina njezine rasti se može usprediti sa metasekvojom.

'Luč' su stapici/iveri drveta bogati smolom, za laksu potpalu vatre. (danas se koristi papir ili ko hoce instant vatru - neka varijanta 'hepo-kockice')
Obicno se luč pravi od crnog bora.
Dakle, nekada su (pre sibica/zigica te papira i upaljaca) namenski obarali stare crne borove ("stolovaše"), te ih cele seckali u iverje/luč;
To drvo je gusto, tesko, tvrdo - i zuto do zutosmedje boje vec na svezem preseku - potpuno je natopljeno smolom!
Proces:
Imao si gubu (jako osusenu nekakvu vlaknastu gljivu) koja je mogla da se zapali vec od jedne iskre dobijene udarcem ocila po kremenu, a na tinjajucu gubu se stavljala luč, da razvije vatricu - preko luči su isle grancice, onda grane, te na kraju cepanice, eventualno jos i ugalj kad se vatra razgori.

E za 10 dana izašlo mi je 8 komada malih S.sempervirensa. Nadam se, da če još izači. Na dosta mesta je substrat malo podignut, tako da i tamo očekujem klijance.
Znači , da domača S.sempervirens (stablo iz Slovenije) bolje klija nego domača S.giganteum, koje baš, baš slabo klijaju, u stvari ne klijaju, možda po koja.

NALAZIŠTE OBALNOG MAMUTOVCA — SEQUOIA SEMPERVIRENS
(D. Don) Endl. U ZAGREBU
FINDING PLACE OF COAST REDWOOD — SEQUOIA SEMPERVIRENS
(D. Don) Endl. IN ZAGREB
Mato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIC-BEVILACQUA**
SAŽETAK: Sequoia sempervirens prirodno se rasprostire u obalnom
području Tihog oceana u Sjevernoj Americi od jugozapadnog Oregona do ju­
žnog dijela Kalifornije. Areal ove vrste su tereni s velikom relativnom vlagom
zraka, gdje je klima humidna i blaga.
Obalni mamutovac unesen je u Europu 1840. godine, a uzgaja se u parko­
vima i nasadima na toplijim položajima, osobito gdje se osjeća utjecaj morske
ili oceanske klime. U uvjetima našeg podneblja uspješno se uzgaja u parkovi­
ma Primorja.
Nalazište obalne sekvoje u Zagrebu na predjelu Tuškanca u vrtu kuće na
Paunovcu broj 7, osobito je interesantno za izučavanje aklimatizacije ove vrste
koja je samonikla, gdje je klima humidna i blaga, a prilagodila se uvjetima
podneblja i staništa naših ekoloških prilika zagrebačkog područja. Analizira­
no stablo procjenjuje se na 85 godina starosti, a vrlo dobrog je uzrasta i vital­
nosti. Na dobar uspjeh uzgoja upućuje činjenica daje visina ovog stabla 18,0
m i prsni promjer 68,5 cm. Analizirani primjerak redovito fruktificira i ne trpi
od niskih zimskih temperatura. Također možemo reći da ovo nalazište vrste
Sequoia sempervirens predstavlja ijednu novu vazdazelenu vrstu, a za
aloktonu dendrofloru Zagreba. Kod daljnjeg pokušaja unošenja ove vrste u
parkove i vrtove Zagreba treba osobito voditi pozornost o pravilnom izboru
mjesta za sadnju: što toplije na južnoj strani zaštićeno mjesto, visoka relativna
vlaga zraka, duboko, drenirano i umjereno vlažno tlo, izbjegavanje mjesta s
dugotrajnijim mrazevima, a za dobar rast traži i puno svjetlo, međutim podno­
si zasjenu i gusti sklop.
Ključne riječi: Sequoia sempervirens, nalazište u Zagrebu, aklimati­
zacija, /enološka opažanja, rast, opća vitalnost.
SEQUOIA SEMPERVIRENS (D. Don) Endl. (= Se -
h u b e r t i a s e m p e r v i r e n s (D. Don) Spa ch; T a x o -
d i u m s e m p e r v i r e n s L a m b . ) ( T a x o d i a c e a e) —
* Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt, Maruličev trg 9a, Prirođoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
** Mr. se. Branka Jurkovic-Bevilacqua, Vankina 6, Zagreb
obalni mamutova c, oba lna sekvoja, pr imor ska sekvoja
je j e d n o d omno va zda z e l eno stblo, koje se ne razgranjuje pršljenasto. Smatra se j e d n im od najviših stabala u
svijetu, j er mo že narasti vi soko do 110 m (115 m), a
prsni promjer dostiže između 6 i 9 m. Deblo je r avno i
valjkasto, pri dnu proš i r eno, a kora c rvenka s tosmeđa,
debe la i do 30 cm, spužvasta, duboko izbrazdana, s t o je
značajka zbog koje je to stablo dobilo anglos aksonsko
335 M. Jurković, B. Jurkovic-Bcvilacqua: NALAZIŠTE OBALNOG MAMUTOVCA U ZAGREBU Šumarski Msl br. 9—10, GX1X (1995). 335-340
ime "redwood" (crveno drvo). Debla, su katkada čista
od grana i do 70 m visine stabla. U mladosti ima vitak i
nepravilno piramidalan habitus, a grane su malo viseče.
Kod starijih stabala krošnja je čunjasta, a grančice vise.
U rodu samo jedna vrsta ograničenog prirodnog rasprostranjenja u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u
obalnom području Tihog oceana, od jugozapadnog Oregona do planina Santa Lucia u Kaliforniji, na jugu od
zaljeva San Francisko, u uskom obalnom pojasu oko
730 km dugom i 30—55 km širokom, od razine mora, a
penje se, na morskoj strani, do 1000 m (si. 1).
.S7. /. Sequoia sempervirens, rasprostranjenost (prema Harlow-u i
Harrar-u. 1958).
Na prirodnim staništima zimske temperature spušta­
ju se do —8°C. Obalni mamutovac čini prirodne čiste i
mješovite šume s običnom američkom duglazijom (P s e -
u d o t s u ga m e n z i e s ii (Mirb.)Franco), sasitkanskom
smrekom ( P i c ea s i t c h e n s i s (Bong.) Carr.) i nekim
listačama(Acer c i r c i n a t um Pursh, Q u e r c us g a rr y a na Dougl. ex Hook.). Areal ove vrste čine predjeli
velike relativne vlažnosti zraka i tla, gdje je klima humidna i blaga. Njezinom rastu pogoduju učestale magle
za vrijeme ljetnih mjeseci. Raste vrlo dobro na vlažnim
aluvijalnim, pjeskovito-ilovastim, jako do umjereno ki­
selim tlima, dok suha, skeletna tla loše podnosi. Za do­
bar rast traži puno svjetlo, a uspijeva dobro i na poluzasjenjenim mjestima.
U ranoj mladosti raste vrlo brzo. Do 35. godine sta­
bla mogu priraščivati u visinu i do 2 m godišnje. Poči­
nje fruktificirati između 5. i 15. godine, a optimalno ra­
da u starosti od 60 do 100 godina. Obilno rodi sjeme­
nom gotovo svake godine. Klijavost sjemena je niska
oko 10% jer je veliki postotak sjemena redovno steri­
lan. Razmnožava se i pomoču reznica u kasno ljeto ili
ranu jesen. Dobro se razvijaju izbojci iz panja i iz kori­
jenja. Izbojna snaga panjeva je još i u starosti veoma
velika, a izbojci se također mogu razviti u golema sta­
bla. Obalna sekvoja doživi visoku starost i do 2000 go­
dina. Korijenovaje mreža bez srčanice, s jakim, široko
razgranatim postranim korijenjem. Uglavnom je otpor­
na na vjetar, ali osjetljiva je na onečiščeni zrak, a mogu
joj naškoditi i dugotrajniji mrazevi.
U obalne sekvoje rase nisu ustanovljene, ali prema
uzrastu, dužini i boji iglica opisano je nekoliko hortikulturnih oblika: 'Adpressa' — niska, gusto razgranata forma, a osjetljivija je od tipične vrste; 'Glauca' —
sa kraćim i izrazito plavkastozelenim iglicama; 'Nana
Pendula' — patuljasta viseća forma; 'Pendula' — grane
povinute prema dolje; 'Prostrata' — patuljasta forma
u koje grane i grančice pužu po tlu, dok su iglice mnogo
šire nego u tipične vrste i plavozelene ili sivozelene su
boje i dr.
Prema D en O u d e n u , B o o m - u (1978) obalni ma­
mutovac je unesen prvi put u Rusiju (St. Petersburg bo­
tanic garden) 1840., a zatim u Englesku 1843. godine.
Uzgaja se u Europi u parkovima i nasadima na toplijim
položajima, osobito gdje se osjeća utjecaj morske ili oce­
anske klime. Tako se lijepi primjerci mogu naći u En­
gleskoj, Irskoj, Belgiji, Švicarskoj, južna Njemačka, za­
tim u Primorju oko Crnog mora.
U našoj domovini uspijeva u primorskim parkovima
npr. na Rijeci i u Opatiji, gdje ima nekoliko jačih staba­
la.
Nalazište vrste Sequoia sempervirens u Zagrebu, po­
dručje Tuškanca (Paunovac broj 7), a u uvjetima konti­
nentalnoga podneblja zaslužuje osobitu pozornost kako
s ekološkog, biološkog tako i uzgojnog aspekta te u isto
vrijeme predstavlja novu vazdazelenu vrstu za aloktonu
dendrofloru Zagreba. Vrt Centra za rehabilitaciju "Za­
greb", Paunovac broj 7 nalazi se na jugoistočnom polo­
žaju, blago nagnutom prema Dubravkinom putu. Vrt je
omeđen na istočnoj strani starom hrastovom šumom, a
ispred hrastova nalazi se zid visine oko 2,5 m. Prema
izjavi prof. Ante Živkovića...

Preostatak teksta je na stranicama od 335 do 340 Šumarsko glista 335 : www.sumari.hr/sumlist/...df#page=53

Bio opet kod "naše" sekvoje. Kora joj je baš prekrasna.



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us

Ervine, odlican prilog o crvenoj sekvoji. A da ima lepu koru - ima!
Ja sam odavno uocim kvalitete kalifornijske sekvoje, ali dzaba: gde je ja mogu udenutin nije pogodno : ili joj je prevruce i presuvo (doline po Srbiji) ili je prehladno (Zlatibor); Da je naci ovakvu mikrolokaciju kao sto je ta pomenuta u Zagrebu...

Bio oviha dana u N0vi Gorici. Evo jedne sekvoje sa granice sa Italijom. Bila je magla, pa slike nisu baš nešto.


Uploaded with ImageShack.us

Evo slika od grančica, češera i cvjetova


Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us

Pozdrav svima.

Dakle,pokusavam da nadjem primerak Sequoia sempervirens(Crvena/obalna sekvoja) vec mesec dana po celoj Srbiji,bilo koje mesto i ne mogu da nadjem .Treba mi radi reznice da bi kompletirao sve tri vrste sekvoja .

Ako neko nekim cudom zna gde ima da se kupi jos bolje.

P.S. Jedini primerak koji sam nasao je u Botanickoj basti u Beogradu ali kako uzeti grancicu od cuvara, zar ne.

Sequoia sempervirens-bilo gde u Srbiji? Jedna jedina,bilo kakva samo da uzmem 2 grancice?Da li je moguce da ne postoji ovo drvo u jednoj zemlji?

Sequoiadendron citat:

E za 10 dana izašlo mi je 8 komada malih S.sempervirensa. Nadam se, da če još izači. Na dosta mesta je substrat malo podignut, tako da i tamo očekujem klijance. Znači , da domača S.sempervirens (stablo iz Slovenije) bolje klija nego domača S.giganteum, koje baš, baš slabo klijaju, u stvari ne klijaju, možda po koja.

Pozdrav,kako napreduju male sekvoje,rastu li?
Moze li neka slika da vidimo kako izgledaju kad su mnooogo male?