Pitomi kesten (Castanea sativa)

Ako hoces bas sortu 'tu i tu', 'takvog i takvog'ploda ('zagarantovano'), onda moras kupiti sadnice po izboru i specifikaciji , ili ih napraviti sam (reznicama), strpajuci reznice sa odabranog stabla u odgovarajuce vreme...

ali na taj način nisi siguran da li češ dobiti plodove. pitomi kesten je dvodomna biljka, tako da je potrebna ženka da bi dala plodove. mislim da sam negdje čitala da su na kupovnim sadnicama cijepljene i muška i ženska, tako da na jednom stablu imaš obje.

phalenopsis citat:

pitomi kesten je dvodomna biljka, tako da je potrebna ženka da bi dala plodove.

ne bih ja rekla tako... mislim da je pitomi kesten jednodomna biljka, dakle na istoj biljci nalaze se i muški i ženski cvjetovi - muški u obliku resa, a ženski se nalaze na bazi tih resa.

ne znam šaptačice meni su tako rekli u rasadnjaku kada sam kupovala sadnice za sadnju vočnjaka, možda su to neki kuzltivari, ili je to bila jedna od trgovačkih fora, ako je uspjela im je jer sam kupila kestene

Cime se prihranjuje kesten,divlji i pitomi,obzirom da voli kiselo zemljiste?
Koja je to vrsta lako topivog gnojiva?

Od azotnih (N) đubriva KAN (krečni amonijum nitrat) povećava pH vrednost zemljišta, jer ima kreča u sebi i zemljište postaje alkalno. AN je bolji za prihranu jer zemljište zadržava svoju pH vrednost.

soja citat:

Od azotnih (N) đubriva KAN (krečni amonijum nitrat) povećava pH vrednost zemljišta, jer ima kreča u sebi i zemljište postaje alkalno. AN je bolji za prihranu jer zemljište zadržava svoju pH vrednost.

Znam da KAN ne dolazi u obzir.
Sta je AN?
Ako je amonijum sulfat,gdje da ga nabavim????

evo propupio moj pitomi kesten.Zar nije lijep??

U okolici Splita pokušao bih posaditi stablo kestena. Našao sam rasadnik sa velikim kestenom, sigurno starim nekih 7-8 g. (ima na sebi već 10-tak plodova), samo što je problem zemljišta.
Naime, zemlja je dovoljno duboka, i za uvijete Dalmacije prilično vlažna, ali nije dovoljno kisela za kestem. Ph je 6,7.
Znači trebalo bi zakiselit zemlju, a pošto pokušavam i neke druge biljke koje vole izrezito kiselu zemlju (Brusnica), ovo mi je vrlo interesantna tema.
Ono što mi pada na pamet je primjeniti elementarni sumpor, samo ne znam u kojem omjeru, koliko je to trajna i dobra solucija.
Znam da mogu mijenjati ph zemljišta sa borovim iglicama, tresetom iz močvara, ali opet treset takav nije lako nabavit, a borove iglice ne bi mogle toliko snizit ph.
Imate kakva iskustva, savjete, prijedloge, ideje....

Malus vidi ovaj link: svetbiljaka.com/Forums...rt=45.html
U Jovanovom postu je objašnjeno na koji način je on alkalnu novosadsku zemlju pokušao da prilagodi magnolijama. Verovatno je primenjivo i na splitsko tlo.

drveni citat:

Malus vidi ovaj link: svetbiljaka.com/Forums...rt=45.html U Jovanovom postu je objašnjeno na koji način je on alkalnu novosadsku zemlju pokušao da prilagodi magnolijama. Verovatno je primenjivo i na splitsko tlo.

Ma razmišljao sam dodatno o tome i ni sam nisam siguran. Već sam pokušao posaditi 2 istarska maruna, a jedan se osušio. Ovo sam našao sadnicu kestena u rasadniku, lijepa je, velika, relativno jeftina i mislim da bi bila zgodna, ali sumnjam u uspjeh. Trebalo bi izmjeniti cijeli gornji dio tla , a za to nemam volje.

Inače zemlja nije u Splitu nego nekih 35 km od Splita, na nadmorskoj visini od 800 m, zemlja je duboka i nije krš, nego dio masiva staroga gorja koje se proteže iz Bosne. Vrlo interesantna situacije, jer brdašce prije i slijedeće brdo je krš, a ovo kao da si iz neke druge zemlje preselio.

Možda je bolje držati se neke kalcifilne vrste, recimo oraha....

meni stvarno nije jasno, da je kiselost zemljista toliko vazna?
Pokupio sam par kila domacih kestenova za posaditi, a stabla ispod kojih sakupih plodove su divna drveta koja radjaju kao luda...E, mozda se varam, ali je ova zemlja ovde jako plodna i ne bas kisela. Kako je to onda moguce?

bome ni meni nije jasno. živim na području najbogatijem kestenovom šumom u europi i kod mene ima kestena kao u priči - i to na Hrastovačkoj gori koja je cijela živi krečnjak. visoka je 415 m (počinje na 200 m). kestenova šuma ide negdje od 250-300 m nadmorske visine.

Stari baštovani su uvek savetovali kod sadnje kamelija ( i drugih acidofila ) da se obilno dodaje treset i "kestenovača" ( zamlja sakupljena ispod stabala u kestenovoj šumi ) zbog obilja hranjivog kiselog humusa!!! A stare knjige iz exYu su opisivale bogate sastojine pitomog kestena u zapadnim krajevima bivše države na relativno plitkom tlu ( ali umereno kiselom ) formiranom iznad krečnjaka. Takvog tla ima i u primorju, čak izmešanog sa kamenjem ( primorska crvenica ).

U zapadnom delu panonije ( podravina ) ima bogatih šuma pitomog kestena, ali u Vojvodini on ne uspeva ( osim nekoliko, od čoveka formiranih malih sastojina na Fruškoj gori ). Nije u pitanju klima nego isključivo sastav tla. Kestenovi u Vojvodini su slabog prirasta, hlorotični i "bolesni" ako se uzgajaju na karbonatnom černozemu, slatinama, glini ili lakim peskovitim tlima, kojih ima na tom području. Generelno, celo područje Srbije ( osim nekih lokaliteta na Kosovu, recimo u okolini Peći u Metohiji ) nije pogodno za pitomi kesten i tu nema prirodnih kestenovih šuma.

U Vojvodini su veoma retki rasadnici koji uopšte imaju sadnice pitomog kestena, a još ređi su oni koji te sadnice i proizvode na "domaćem" tlu.

Dobro, moram biti iskren da ne bi niti pokušavao saditi kesten da ga nisam vidio par km od moje parcele.
Kesten raste na čistoj crvenici u kršu. Koliko znam, ona je baš bazična zemlja sa blagim pomakom prema lužini. To stablo kestena je staro dvadesetak godina izbilja se prekrasno razvilo... Eto me navelo da nabavim istarske marune, jer sam zaključio da bi moja zemlja još bila bolja za njega.
Inače kesteni su mi tiha patnja :)... obožavam kestenove šume i plodove kestena, volio bi imati par stabala, ali izgleda da neće moći.