Kesten

Kesten

Prvo stablo divljega kestena, lat. Aesculus hippocastanum, listopadna drva do 30 m visoka s razgranatom okruglastom gusto lisnatom krošnjom, porijeklom iz sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaje, posađeno je u Europi u Beču, 1576. godine. Kao lijepo ukrasno drvo ubrzo se proširio u krajevima s umjerenom klimom i postao omiljenim stablom za drvorede. Ime kesten dobio je zbog velikih okruglastospljoštenih sjemenki s čvrstom i sjajnom smeđom lupinom koje nalikuju na plodove pitomoga kestena, lat. Castanea sativa, prastare europske biljke koja se kao element tercijarne flore kroz ledenu eru očuvala sve do danas. No, dvama biljkama zajedničko je samo ime, nisu botanički srodne, građa im je posve različita i pripadaju udaljenim biljnim porodicama iz dvaju različitih biljnih redova i podrazreda u biljnom razredu Magnoliatae. Divlji kesten član je porodice Hippocastanaceae, a pitomi pripada porodici bukvi, Fagaceae, sa srodnim mu vrstama bukvom i hrastom.
Lišće divljega kestena dlanasto je sastavljeno od sedam velikih liski na zajedničkoj dugoj peteljci, a cvjetovi, dvospolni i jednospolni čine velike uspravne piramidalne cvatove. Razvijaju se u svibnju i lipnju, odmah poslije listanja. Plod je okrugao, mekano bodljast tobolac koji nakon sazrijevanja puca na tri dijela. Sjemenke su neugodna okusa i vrlo gorke. Divlji je kesten toploljibiv, ali podnosi i hladnoću i sušu. Najbolje uspijeva u dubokim, humoznim i vlažnim tlima neutralne reakcije.
Listovi su pitomog kestena duguljasti, cjeloviti, nazubljeni i kožasti. Cvjetovi su jednospolni, muški s prašnicima na dugim prividnim klasovima, a ženski s tučkovima skupljeni u grupice od 3-7 u zajedničkoj ovojnici, koja je zrela prekrivena gustim igličastim bodljama. Pitomi kesten cvate u lipnju, znatno nakon listanja i odlična je paša pčelama. Uspijeva samo na izrazito kiselim tlima (pH 4-5 ), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim toplim i svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku.
Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao ostale voćke, u voćnjacima - glavni je tome razlog kiselo tlo - nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima. Nasuprot tome, divlji kesten raste kao hortikulturna biljka u parkovima.

Zahvaljujući Gogi, Goga i ja imam Divlji Kesten u svom vrtu

Divlji kesten je izvanredno lepo drvo. Negde, na jednoj od prethodnih tema sam napomenula da je to drvo proglaseno za najlepse drvo u mom gradu.

I ja u svom dvorištu imam divlji kesten, pa ovih dana ko šta radi ja skupljam lišće i plodove (imam punu korpu kestenja),kažu lekovit je i treba nositi sa sobom po par komada u džepovima i držati ih u ruci povremeno...

Mene zanima pitomi ...zbog ploda, naravno...
Za sta je zdrav kesten i koji mu je sastav?
Pozdrav!

Skoro sam obisao jedan leskar u mom kraju covek je u dvoristu imao cetiri pitoma kestena koi su bili stari oko 10.god.Zalio se da su plodovi
uvek mali ali dosta rodi u sta sam se i sam uverio.Bas steta jer drvo je
predivno stvarno lepo izgleda okiceno "cupavim" plodovima.

ja imam nekoliko mladica pitomog kestena zahvaljujuci TomY-ju...Nisam se ni zahvalio...jedva cekam da porastu
hvala Tomy!

Kesten ti preferira kisela tla, što ograničava suvremeno vočarenje, jel si ih sadio na kiselim tlima?

Ne znam što se događa s mojim pitomim kestenom. Ove godine su mu listovi totalno požutjeli! Inače je nevjerojatno napredan za svoje 3-4 godine, ali ove godine je žut ko limun!

Nitko ništa ne zna o tome?

Sad ne samo da su listovi žuti, već dobivaju smeđe pjege a pojedini se i potpuno suše...

BornaZG citat:

Kesten Prvo stablo divljega kestena, lat. Aesculus hippocastanum, listopadna drva do 30 m visoka s razgranatom okruglastom gusto lisnatom krošnjom, porijeklom iz sjevernog Irana, Kavkaza i Himalaje, posađeno je u Europi u Beču, 1576. godine. Kao lijepo ukrasno drvo ubrzo se proširio u krajevima s umjerenom klimom i postao omiljenim stablom za drvorede. Ime kesten dobio je zbog velikih okruglastospljoštenih sjemenki s čvrstom i sjajnom smeđom lupinom koje nalikuju na plodove pitomoga kestena, lat. Castanea sativa, prastare europske biljke koja se kao element tercijarne flore kroz ledenu eru očuvala sve do danas. No, dvama biljkama zajedničko je samo ime, nisu botanički srodne, građa im je posve različita i pripadaju udaljenim biljnim porodicama iz dvaju različitih biljnih redova i podrazreda u biljnom razredu Magnoliatae. Divlji kesten član je porodice Hippocastanaceae, a pitomi pripada porodici bukvi, Fagaceae, sa srodnim mu vrstama bukvom i hrastom. Lišće divljega kestena dlanasto je sastavljeno od sedam velikih liski na zajedničkoj dugoj peteljci, a cvjetovi, dvospolni i jednospolni čine velike uspravne piramidalne cvatove. Razvijaju se u svibnju i lipnju, odmah poslije listanja. Plod je okrugao, mekano bodljast tobolac koji nakon sazrijevanja puca na tri dijela. Sjemenke su neugodna okusa i vrlo gorke. Divlji je kesten toploljibiv, ali podnosi i hladnoću i sušu. Najbolje uspijeva u dubokim, humoznim i vlažnim tlima neutralne reakcije. Listovi su pitomog kestena duguljasti, cjeloviti, nazubljeni i kožasti. Cvjetovi su jednospolni, muški s prašnicima na dugim prividnim klasovima, a ženski s tučkovima skupljeni u grupice od 3-7 u zajedničkoj ovojnici, koja je zrela prekrivena gustim igličastim bodljama. Pitomi kesten cvate u lipnju, znatno nakon listanja i odlična je paša pčelama. Uspijeva samo na izrazito kiselim tlima (pH 4-5 ), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim toplim i svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku. Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao ostale voćke, u voćnjacima - glavni je tome razlog kiselo tlo - nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima. Nasuprot tome, divlji kesten raste kao hortikulturna biljka u parkovima.

Cekaj cekaj, ja tek sad ovo primetih cccc

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) je endemit Balkanskog poluostrva, tu je preziveo prethodno ledeno doba i odatle se sirio nakon njega po ostatku Evrope i sveta pod uticajem coveka. Autohtona je vrsta, ne introdukovana.

Pitomi kesten (Castanea sativa) je introdukovan iz Azije pa se prosirio.

jel ima tko da je malo bolje upoznat sa problematikom pitomog kestena ?

moja dva primjerka su već podosta stara, a nešto nalik sjemeni-plidu je veličine malo večeg zrna kukuruza ???

o čemu se radi ?

Gde mogu da nadjem sadnicu pitomog kestena ili moze od ploda pitomog kestena da se poseje? da li ce onda nici pitomi ili divlji kesten?

pa, ako zasadis pitomi, nici ce pitomi, jestivi (Castanea sativa) a ako zasadis divlji, nici ce divlji - (Aesculus hippocastanum).
Koliko vidim, pitomi raste k'o iz vode. Meni je iz ploda izrastao vec preko 60 cm, samo ovo, od novembra do sada, sredina januara.
Za seme - na jesen kupis kilo svezih kestenova, sve ubacis u vodu, pokupis sta potone i izaberes od njih najjedrije, najvece, najsjajnije - i to posadis.

Zmijobor citat:

pa, ako zasadis pitomi, nici ce pitomi, jestivi (Castanea sativa) a ako zasadis divlji, nici ce divlji - (Aesculus hippocastanum). Koliko vidim, pitomi raste k'o iz vode. Meni je iz ploda izrastao vec preko 60 cm, samo ovo, od novembra do sada, sredina januara. Za seme - na jesen kupis kilo svezih kestenova, sve ubacis u vodu, pokupis sta potone i izaberes od njih najjedrije, najvece, najsjajnije - i to posadis.

Poslato: Pet Jan 11, 2008 8:42 pm Naslov: Re: Kesten

--------------------------------------------------------------------------------
pa, ako zasadis pitomi, nici ce pitomi, jestivi (Castanea sativa) a ako zasadis divlji, nici ce divlji - (Aesculus hippocastanum).
Koliko vidim, pitomi raste k'o iz vode. Meni je iz ploda izrastao vec preko 60 cm, samo ovo, od novembra do sada, sredina januara.
Za seme - na jesen kupis kilo svezih kestenova, sve ubacis u vodu, pokupis sta potone i izaberes od njih najjedrije, najvece, najsjajnije - i to posadis.
_________________
Ent Zmijobor