ŠTETNICI TREŠNJE

TAENIOTHRIPS INCONSEQUENS – Kruškin trips

MYZUS CERASI – Crna trešnjina uš
- rasprostranjena je u cijeloj Europi
- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domaćin su trešnja i višnja
- sekundarni domaćini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trešnji ili višnji
- u proljeće stvara brojne kolonije beskrilnih uši na mladim izbojima i vršnom lišću te uzrokuje njihovo jako kovrčanje
- štete mogu biti vrlo velike
- luči oblje medene rose koju naseljuju gljive čađavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i transpiracija

CALIROA CERASI – Trešnjina osica

CAPNODIS TENEBRIONIS – Žilogriz

PHYLLOBIUS OBLONGUS – Smeđi listojed

LYONETIA CLERKELLA – Moljac vijugavih mina
- napada krušku, jabuku, trešnje, rjeđe druge vrste voćaka
- prezimi leptir u pukotinama kore ili na drugim zaklonjenim mjestima
- leptiri lete pred cvatnju jabuka i odlažu jaja ispod epiderme na naličju lista
- gusjenice se ubušuju u list i prave vijugavu minu dugu do 10 cm → mina se kasnije neznatno proširuje
- kukulji se u bijelom kokonu razapetom na 2 paralelne niti pričvršćene na suprotnim rubovima lišća ili na drugim mjestima
- ima 3 – 4 generacije godišnje
- rijetko nanosi veće štete

OPEROPHTERA BRUMATA – Mali mrazovac

RHAGOLETIS CERASI – Trešnjina muha
- uzročnik je "crvljivosti" trešanja, višanja i maraske → najvažniji štetnik tih voćaka
- uzrokuje lošu kakvoću plodova trešnje i manju količinu soka od višanja i maraske
- proširen je u svim našim krajevima
- "crvljive" trešnje na mogu se izvoviti, ali prodaju se na našim tržnicama
- stoga su najveće štete na ranim trešnjama u područjima odakle se izvoze, te na višnjama i maraski jer se dobije manje soka
- najradije napada srednje i kasne sorte
- održava se i na plodovima divlje trešnje, lonicere, žutike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u površinskom sloju dubokom 3 – 5 cm
- nakon što temperatura tla poraste iznad 10˚C, kukuljice dovršavaju preobrazbu i sredinom svibnja izlijeću odrasle muge
- nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane raznim sokovima bilja, kad temperature prijeđu 20˚C one počinju ovipoziciju
- jaja polažu najradije u plodove koji su počeli mijenjati bojau i postali mekši i sočniji
- jedna ženka odloži 20 – 80 jaja
- jaja su uložena u džepić napravljen leglicom ženke u plodu
- na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju
- u jednom plodu može biti veliki broj jaja, ali obično se razvije samo jedna ličinka
- razvoj jaja traje 6 – 10 dana
- ličinka prodire dublje u plod sve do koštice
- razvoj ličinke završava za dvadesetak dana → spušta se na zemlju i tamo se kukulji
- kukuljica prezimi te u proljeće iz dijela kukuljica izlijeće odrasli oblik, a manji dio kukuljica prezimi još jednu ili čak 2 zime
- zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini može se smanjiti potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, te uniptavanjem divljih trepanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod trešanja uništava se dio kukuljica
- osnovna mjera zaštite od trešnjine muhe je primjena insekticida
- za uspjeh je presudna pravovremena primjena
- rokovi tretiranja mogu se odrediti:
a) Pregledom napretka razvoj kukuljica u tlu u proljeće može se utvrditi datum izletanja muhe. Kukuljice se pripreme tako da se prethodnog ljeta pod kavez na tlo stavi hrpa "crvljivih" trešanja
b) Ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant (amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlače te muhe, prati se dinamika pojave muha
c) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima također se može odrediti optimalni rok tretiranja
- tamo gdje nema mogućnosti za precizno određivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 % plodova izgubi zelenkastu boju i počinje žutjeti ili rumeniti
- mogu se primijeniti žute ploče, osim za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom "privuci i ubij" → prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
- žute ploče ne treba vješati na sjevernu stranu krošnje, a visiti moraju slobodno bez dodira s lišćem, da bi bile što uočljivije
- optimalan rok primjene insekticida u svakom je slučaju dosta blizu berbe, pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se izaberu insekticidi u kojih je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe
- budući da brzina sazrijevanja ovisi prvenstveno o sorti i klimatskim prilikama, tome treba podesiti i izbor insekticida, u čemu treba neposredno pomoći stručna služba
- ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
- ako je rok kraći koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana → na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina
- u kasnih sorti katkad će biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kiše oprale insekticid i odgodile zriobu, no tretiranje se može obaviti samo ako je do predvidive berbe ostalo više od propisane karence za insekticid koji se želi koristiti
- u novije vrijeme se preporučuje lokalizirano tretiranje → suzbijaju se odrasle muhe prije nego što odlože jaja tretiranjem samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha → postiže se uspjeh samo ako se tretira veći broj stabla, odn. sva stabla trešnje, višnje i maraske na nekom području
- tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na sprečavanje ulaska ličinki u plodove
- najveći uspjeh suzbijanja trešnjine muhe postiže se kad se suzbijanje provede u optimalnom terminu na što širem pordučju, tj. kad se zahvate sve trešnje, višnje i maraske u pojedinim selima





































ŠTETNICI VIŠNJE

MYZUS CERASI – Crna trešnjina uš
- rasprostranjena je u cijeloj Europi
- prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
- primarni domaćin su trešnja i višnja
- sekundarni domaćini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
- prezimi kao zimsko jaje na trešnji ili višnji
- u proljeće stvara brojne kolonije beskrilnih uši na mladim izbojima i vršnom lišću te uzrokuje njihovo jako kovrčanje
- štete mogu biti vrlo velike
- luči oblje medene rose koju naseljuju gljive čađavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i transpiracija

CALIROA CERASI – Trešnjina osica

RHAGOLETIS CERASI – Trešnjina muha
- uzročnik je "crvljivosti" trešanja, višanja i maraske → najvažniji štetnik tih voćaka
- uzrokuje lošu kakvoću plodova trešnje i manju količinu soka od višanja i maraske
- proširen je u svim našim krajevima
- "crvljive" trešnje na mogu se izvoviti, ali prodaju se na našim tržnicama
- stoga su najveće štete na ranim trešnjama u područjima odakle se izvoze, te na višnjama i maraski jer se dobije manje soka
- najradije napada srednje i kasne sorte
- održava se i na plodovima divlje trešnje, lonicere, žutike i srodnih grmova
- prezimi kao kukuljica u tlu u površinskom sloju dubokom 3 – 5 cm
- nakon što temperatura tla poraste iznad 10˚C, kukuljice dovršavaju preobrazbu i sredinom svibnja izlijeću odrasle muge
- nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane raznim sokovima bilja, kad temperature prijeđu 20˚C one počinju ovipoziciju
- jaja polažu najradije u plodove koji su počeli mijenjati bojau i postali mekši i sočniji
- jedna ženka odloži 20 – 80 jaja
- jaja su uložena u džepić napravljen leglicom ženke u plodu
- na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju
- u jednom plodu može biti veliki broj jaja, ali obično se razvije samo jedna ličinka
- razvoj jaja traje 6 – 10 dana
- ličinka prodire dublje u plod sve do koštice
- razvoj ličinke završava za dvadesetak dana → spušta se na zemlju i tamo se kukulji
- kukuljica prezimi te u proljeće iz dijela kukuljica izlijeće odrasli oblik, a manji dio kukuljica prezimi još jednu ili čak 2 zime
- zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini može se smanjiti potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, te uniptavanjem divljih trepanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod trešanja uništava se dio kukuljica
- osnovna mjera zaštite od trešnjine muhe je primjena insekticida
- za uspjeh je presudna pravovremena primjena
- rokovi tretiranja mogu se odrediti:
d) Pregledom napretka razvoj kukuljica u tlu u proljeće može se utvrditi datum izletanja muhe. Kukuljice se pripreme tako da se prethodnog ljeta pod kavez na tlo stavi hrpa "crvljivih" trešanja
e) Ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant (amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje privlače te muhe, prati se dinamika pojave muha
f) Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima također se može odrediti optimalni rok tretiranja
- tamo gdje nema mogućnosti za precizno određivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 % plodova izgubi zelenkastu boju i počinje žutjeti ili rumeniti
- mogu se primijeniti žute ploče, osim za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom "privuci i ubij" → prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
- žute ploče ne treba vješati na sjevernu stranu krošnje, a visiti moraju slobodno bez dodira s lišćem, da bi bile što uočljivije
- optimalan rok primjene insekticida u svakom je slučaju dosta blizu berbe, pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se izaberu insekticidi u kojih je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe
- budući da brzina sazrijevanja ovisi prvenstveno o sorti i klimatskim prilikama, tome treba podesiti i izbor insekticida, u čemu treba neposredno pomoći stručna služba
- ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
- ako je rok kraći koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana → na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina
- u kasnih sorti katkad će biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kiše oprale insekticid i odgodile zriobu, no tretiranje se može obaviti samo ako je do predvidive berbe ostalo više od propisane karence za insekticid koji se želi koristiti
- u novije vrijeme se preporučuje lokalizirano tretiranje → suzbijaju se odrasle muhe prije nego što odlože jaja tretiranjem samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha → postiže se uspjeh samo ako se tretira veći broj stabla, odn. sva stabla trešnje, višnje i maraske na nekom području
- tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na sprečavanje ulaska ličinki u plodove
- najveći uspjeh suzbijanja trešnjine muhe postiže se kad se suzbijanje provede u optimalnom terminu na što širem pordučju, tj. kad se zahvate sve trešnje, višnje i maraske u pojedinim selima

ANTHONOMUS RECTIROSTRIS – Maraskin svrdlaš
- vrsta dosta proširena u Dalmaciji
- prezimi odrasli oblik
- rano u proljeće postaje aktivan te grize pupove, zatim kopulira i počinje odlagati jaja
- katkad oštećuje i plodiće
- jaja odlaže u tek zametnute plodiće maraske, rjeđe u druge koštićave voćke
- ličinka živi u plodiću oko 30 dana, a potom se kukulji
- odrasli oblik se javlja ljeti, hrani se na raznom bilju i zatim odlazi na prezimljenje
- prisutnost kornjaša se utvrđuje trešnjom stabala ili metodom udaraca
- za jačeg odlaganja jaja preporučuje se tretiranje endosulfanom, fosalonom, fentionom

RHYNCHITES AURATUS – Višnjin svrdlaš
- važan štetnik višnje i šljive
- iako je najčešće štetan višnji, u nekim je krajevima štetniji šljivi
- prezimi odrasli oblik ili ličinka posljednjeg stadija u tlu
- početkom travnja, obično kad višnje cvatu, javljaju se odrasli oblici
- hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodićima
- početkom svibnja počinje odlaganje jaja u plodove
- jedna ženka odloži prosječno 80 jaja
- nakon petnaestak dana izlazi ličinka → zavlači se u košticu i izriza je
- kad završi razvoj ličinka napušta košticu i sam plod, najčešće početkom srpnja, te odlazi u tlo → dio ličinka se kukulji, a dio ličinki prezimi i tek iduće godine u kolovozu daje mlade odrasle oblike
- suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodića ili u vrijeme pojave na pupovima sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.

Da li mozda mozete da mi pomognete, imam tresnju u dvoristu vec mnogo godina, poslednjih 5,6 pojavili su mi se crvi. Kad se ubere plod apsolutno nema ni jednu rupu kroz koju je mogao da udje crv. Kao da se "rodilo" sa crvom. Da li znate zbog cega se to desava i kako da sprecim?

Ovo je druga godina za redom da trešnja i višnja imaju istu bolest koja se širi na sve veči dio krošnje tj. veći broj listova je zahvaćen bolešću.
Simptomi su vidljivi na slici, a listovi počinju padati prije onih koji izgledaju zdravi.
Koja je to bolest i molim preporuku za zaštitu (sredstva i termini tretmana - zimsko, proljetno, vegetacijasko tretiranje?). Da li je zaraženo lišće opasno ako ga stavim u kompost?

lp, Krešo

Ja mislim da ovo nije nista opasno nego je doslo vreme da list izgubi svoju funkciju. Oktobar je bato .Sta ocekujes da lisce bude zeleno.

Pozdrav

Blumeriela japii - mrka pegavost

slozio bih se sa Miodragom - Blumeriela japii - simptomi u potpunosti odgovaraju opisu te bolesti. počinjem sa uklanajnjem lišća. na proljeće slijedi prskanje.