Ljudi ova Araucanija je bas teska za uzgoj..meni je od 20-tak semenki ostalo zivo jos nekih 5 komada,a i za njih se plasim.. Mislim da je u stvari zbog ovog jakog sunca,przi li przi.. A one ostale u hladovini se odlicno drze,pa sam i ove druge prebacio u hladovinu.. A inace su na suncu veoma lepo napredovale do jedno pre nedelju dana.. i onda od jednom pocele su da venu.. A dostigle su visinu od 10-15cm.. zalosno. Ako neko ima predlog,pomagajte,i nije rec o preteranom polivanju,da se zna.

Pozdrav

MOje iskustvo je, da moraju biti poslije klijanja barem 3 mjeseca sklonjena od kiše i sunca. Za sunce nisam sigurana, ali ako ih imam izpod krova, ne propadaju.

100% podržavam rečeno u posljednjem postu - naravno uz upotrebu fungicida!

NO, ja ne etretiram fungicidima ništa. MOram reči, da mi od ovogodišnjih 20komada nije propao nijedan. Ali mi je propalo oko 10 lanskih. Mislim, da je jako važno u kao veliki posudi rastu. Ako premalenu biljku posadiš u preveliku posudu i ih kiša previše natapa, korjen sagnije. I naravno vrsta subtrata, mora biti takva da omugučava normalno odvodnjavanje iz posude. Zato ne upotrebljavam domače vrtne zemlje, kupujem šotni ili kompostirani subtrat u vrtnim centrima i dodam malo finog pjeska.

Evo jedne "majmunske slagalice", Araucaria, u mojem naselju- Peyton, Sarajevo. Zasad izgleda prilicno zdravo- u zemlji je vec trecu godinu.

Gle, desetak godina stara araukarija! Lepo je videti da ih ipak ima!

molim pomoć!!!
prošle godine ujesen osušila mi se araucaria, u proljeće sam kupila novu, predivnu, 60-70 cm, taman je tjerala mlade izbojke, dosad se super držala i sad - ista priča!!! SUŠI SE!!! krenula je odozdo žutit i crvenit i svakim danom sve više!!! donje grane su već sve žuto-crvene, gornja polovica se još drži, al poučena prošlogodišnjim iskustvom, bit će gotova za 10ak dana. ne znam šta da radim. palo mi je na pamet i da ju presadim, al ne znam. pomozite!!!

A odakle si araucaria,kad znamo lokaciju onda otprilike možemo znati i u kakvim uslovima raste biljka.U svakom slučaju,ja bih je izvadio,pregledao korjenje,ako ima trulog,njega odvojiti,ako je puno trulog onda i zemlju mlazom vode oprati,presaditi u treset,staviti na svježe mjesto,svaki dan je orositi par puta,i moliti boga da je spasi.

Prošli tjedan je bio je HRT jedan dokumentarac, u kojem je bio prikazan put kroz Južnu Ameriku. Pokazalo je i područje indijanaca Mapuche ili Arauco, gde rastu araucarije u prirodnom staništu. I tamo su bile araucarije, koje su imale baš suhe crvene spodnje grane.


Svijet za sebe: Baštinici Anda, dokumentarna serija (9/13)
raspored.hrt.hr/?raspo...java=73165

Nisam našao na you tube, ali ima jedan drugi filmčič o araucarijama
www.youtube.com/v/kt_9cehLvM4

Imaju dobar način skupljanja sjemenki

Evo jednog ogromnog stabla


Uploaded with ImageShack.us

puljka5 citat:

A odakle si araucaria,kad znamo lokaciju onda otprilike možemo znati i u kakvim uslovima raste biljka.U svakom slučaju,ja bih je izvadio,pregledao korjenje,ako ima trulog,njega odvojiti,ako je puno trulog onda i zemlju mlazom vode oprati,presaditi u treset,staviti na svježe mjesto,svaki dan je orositi par puta,i moliti boga da je spasi.

hvala na savjetu. ja sam iz hrvatskog zagorja (inače, u hrv. zagorju ima nekoliko višegodišnjih stabala araucarie, pa stvarno ne znam u čemu je problem). znači, da ju pokušam izvaditi iz zemlje? pokušat ću. al bojim se da ništa od toga neće biti. a šta mislite, jel da je tretiram nečim?

Evo zemljevida područja na kojima raste araucarija na prirodnim staništima :


Uploaded with ImageShack.us

- na čileanskoj strani su joj 2 prirodna areala, a na argentinskoj strani jedan

- prvo područje su čilski Andi sa nadmorskim visinama od 800-1700m, padavine od 2000-4500mm na godinu, temperature minimalne od -5 do -10 , max.do + 30 stupnjeva

- drugo područje su argentinski dio Anda sa sličnim nadmorskim visinama ali padavine ima pola manje, padaju na 1000-1900mm na godinu, a minimalne temperature dodžu do -20

-treče područje se takodžer nalazi u Čile-u, a to su obalna brdska područja Cordillera de Nahuelbuta odaljena od Pacifica oko 50km, sa nadmorskim visinama izmedžu 600 do 1400 metara. Klima je slična mediteranskoj, a padavina ima oko 1500-3000mm.

Pa sada možemo bolje razpravljati o ekstremnim temperaturnim minimumima araucarije, kad aimamo kartu i nekoliko podataka.

Nisam gledao, ako je več ko tu sliku objavio, ali čini se mi da je nisam još primjetio



Vir : Lexikon der Nadelbaueme, Schuett

izvanredni podaci, Ervine.
Mene su naveli da (neobavezno) razmisljanje o minimalnim temperaturama koje zmijobori izdrze.
Literatura je cesto tvrdila da je to oko minus 10, a tek se kasnije pojavio podatak o minus 20, cak -25.
Takodje, neki klijanci mi izdrze bas tih minus 25, a neki izgleda samo do minus 10.
Mozda je u pitanju onda i poreklo semenki - mozda je populacija sa cilenskih Anda i Argentinskih - razlicita po tom pitanju u slicnoj meri u kojoj su to himalajski i atlaski kedar?
Ja inace gledam da seme koje skupim bude sa razlicitih stabala - izmesam ih jer sam zeleo da kolicina genetskog marterijala u mojem 'projektu' masovnijeg 'doseljavanja' zmijobora na Balkan - bude sto veca..

Araucaria,ako misliš da će krepati,vadi je van.Ja bi tako,bar bih znao da sam nešto pokušao.zaboravio sam pitati kakvo je tlo,dali je teško,glinovito,povodno,misliš li da je uzrok u tlu ako je već jedna uvenula?

No, ja isto imam sad biljke od 2 različita dobavljača, a sada još tvoje sjemenke. E meni se isto svidža tih -25 stupnjeva. Ja ču ove godine, da ih posadim nekoliko oko vikendice, pa da vidimo. A koliko u stvari ima tih "različitih" araucarija u tvojoj blizini, koja imaju rod. Čini mi se da si mi to več rekao, ali sam zaboravio.

No, da se nadovežem na gornju geografsku kartu. Ima još nekih detajla, naprimer kada je najviše padaline i u kakvom su obliku.
E pa prevest ču cijeli članak :

U različitima dijelovima prirodnog areala vladaju baz vrlo različite klimatske i rastne situacije :

ČILSKI ANDI
- u čilskim andama raste A.araucana uglavnome na dobro dreniranim nedavno nastalima vulkanskim tlima, gdje araucarija razvije jak korenski sistem. Na zapadni strani Anda pade godišnje 2000 do 4500mm padavina, u večini sa snjegom preko zime. Ljeta su suha, a vrijeme vegetacije je kratko. Temperature se kreču od -5 do -10 oC
- u nižim predjelima (1000-1400metara nadmorem) i na lokacijama sa srednjim količinama hranljivih tvari raste araucarija sa vrstom Nothofagus dombeyi (slično bukvi-http://en.wikipedia.org/wiki/Nothofagus_dombeyi), ponekad još sa Nothofagus pumilo (http://en.wikipedia.org/wiki/Nothofagus_pumilio) . U višim predjelima pravi mješovite sestoje sa Nothofagus pumilo. A na visinama od 1600 do 1700metara. Die in 1600 bis 1700 m verlaufende Waldgrenze wird oft von aufrecht wachsenden Araucaria ueber Krumm holz und uber Nothofagus pumilo gebildet.Oberhalb der Waldgrenze kommen Gruppen niederligender Arauacarien vor. U sušnijim ili skalovitim područjima raste vrsta u čistim sastojima ili sa Nothofagus antarctica (http://en.wikipedia.org/wiki/Nothofagus_antarctica)

CORDILLERA DE NAHUELBUTA
- U obalnim brdskim područjima Cordillera de Nahuelbuta nadžemo araucarije na dobro dreniranim, pjeskovima, nastalima iz granita ili metamorfnih kamenina. Ti „pjeskovi“ (piše Sanden u knjizi) imaju veču razinu organske tvari od pjeska iz Anda. Klima je odvje umjerene i mediteranska, ljetna suša traje 4 mjeseca, a padavine su od 1500 do 3000mm na godinu, koje su uglavnom kiša. U tom području najviše raste araucarija sa N.dombeyi i N.pumila, u dubljim slojevima sa N.domebyi, Saxegothaea conspicua i Weinmannia trichosperma. Na sušnijim područjima raste sa N.obliqua i N.antarctica, a na vrlo plitvim, kamenitim terenima visoravni nadžeju se pritlikave araucarije, koje narastu od 1 do 3metra visine.

ARGENTINsKI ANDI
- Na zapadnoj strani argentinskih Anda padne količna padavina na 1000 do 1900mm godišnje,i zimske najniže temperature dostignu -20 0C. Na južnim padinama raste araucarija sa Nothofagus pumilo, a na sjevernim padinama u čistim sastojima.

- Poslije požara nastane mnogo mješovitih šuma sa A.araucana / N.antarctica . Nadalje araucarija raste na Istoku isključno sa četinarom Austrocedrus chilensis (http://en.wikipedia.org/wiki/Austrocedrus) , sa Lomatia hirsuta (http://en.wikipedia.org/wiki/Lomatia_hirsuta) i sa više stepskim grmovima.


Vir : Lexikon der Nadelbaueme, Schuett

Sijao sam sjeme iz Čilea te Velike britanije. Latino amerikanci klijanci su se smrzli u negrijanom plasteniku, a jedan britanac koji je ostao vani preko zime, je prezivio u plasticnoj casi, a bilo je dvije noci -17°C. Tak da ima nešto i u provinijenciji ubranog sjemena.