hvala ti savap imam ih jos na prethodnim stranama
na zalost imao sam i gubitaka neke vrste nisu prezivele zimu

svima su divne cuvarkuce, evo da vam pokazem moje



a ove rastu na kamenu

lepe su ti cuvarkuce ali ovo na kamenu je super bas dobro izgleda da li je to siga ajde opisi kako si to napravio

J.., što je lijepo!!!!!!!!!!

Umjetničke ruke se prepoznaju, nema tu šta......

pa to je taj kamen koji je suplji, ima neki naziv ali ga ne znam..napravio sam rupu u sredini napunio ga zemljom i posadio cuvarkuce, za par godina su se rasirili i poceli da rastu na sami kamen

hvala mislim da cu da pokusam i ja

Ja ću probat' sa tanjirom.
Kuh imali ova tvoja posuda dole rupice ?
Auuu, lijepo si ih aranžirao!

Kuchlar bravo,ovi u kamenu su odlicni

Kuchlar, prekrasne prekrasne čuvarkuće.

Najviše mi se sviđaju ove sitne, male, okruglaste paučinaste čuvarkućice.

Jedino još takve nemam


Inače, iskreno me iznenadilo kako su moje čuvarkuće reagirale na današnji snažni udar sunca.
Jedna malena je skroz izgorjela, a ove veće su ogubavile. Pošteno sam ih zalio sada večeras jer i sutra će sunce biti u punoj snazi.
Jasna mi je činjenica da su čuvarkuće doslovno "djeca sunca", a što se s mojima danas dogodilo?

Hmm

Hvala vam

kamelija, da aj tanjir je neka plitka saksija i naravno ima rupe

pufy, te sitne male paucinaste kako kazes nisu hibrid vec sam ih uzeo iz italijanskih alpa i zovu se sempervivum arachnoideum (sto bi mu doslo paukova cuvarkuca u prevodu ) i uvek neumorno cveta, kako je biljka sitna cvetovi su ogromni...

renee citat:

Evo, da vas malo zaposlim, dragi moji! Koliko vrsta / sorti čuvarkuća poznajete? Pri tome ne mislim kultivare / hibride i domaća imena, več dobra "stara" latiniska imena. Imate 14 dana da napravite domaču zadaću!

Ako sam dobro shvatio zadatak i ako je sva literatura dozvoljena odgovor bi izgledao ovako:
• Sempervivum altum
• Sempervivum andreanum
• Sempervivum annae
• Sempervivum arachnoideum
• Sempervivum armenum
• Sempervivum atlanticum
• Sempervivum balcanicum
• Sempervivum ballsii
• Sempervivum borissovae
• Sempervivum calcareum
• Sempervivum cantabricum
• Sempervivum carpathicum
• Sempervivum caucasicum
• Sempervivum charadzae
• Sempervivum ciliosum
• Sempervivum davisii
• Sempervivum dolomiticum
• Sempervivum dzhavachischvillii
• Sempervivum ermanicum
• Sempervivum erythraeum
• Sempervivum grandiflorum
• Sempervivum iranicum
• Sempervivum ispartae
• Sempervivum italicum
• Sempervivum kopaonikense
• Sempervivum kosaninii
• Sempervivum leucanthum
• Sempervivum macedonicum
• Sempervivum marmoreum
• Sempervivum matricum
• Sempervivum minus
• Sempervivum minutum
• Sempervivum montanum
• Sempervivum nevadense
• Sempervivum octopodes
• Sempervivum ossetiense
• Sempervivum pittonii
• Sempervivum pumilum
• Sempervivum reginae-ameliae
• Sempervivum ruthenicum
• Sempervivum sosnowskyi
• Sempervivum stiriacum
• Sempervivum tectorum
• Sempervivum thompsonianum
• Sempervivum vincentei
• Sempervivum wulfenii
• Sempervivum zeleborii
Preuzeto sa Wikipedije i Renee’s Sempervivum forum

A o ovim trima sam nasao neke opise:
Sempervivum kosaninii ( Praeger)
Košaninova čuvarkuća ( Košanin’s Hauswurz; Joubarbe de Košanin)
Koren—slabo razvijen, vretenast. Stabljika-sa stolonima dužine oko 10cm. Rozete-velike, 6-8cm u prečniku, sa oblancetastim listovima, kratko zašiljenim, dugim 15-30mm i širokim 7-10mm, sa obe strane žlezdastodlakavim, jako mesnatim, po obodu žlezdastotrepljastim, tamno zelenim, sa crvenim vrhom a pri osnovi beličastim. Cvetna stabljika-sa gustim žlezdastim dlakama. Listovi stabljike-linearni, zašiljeni, mesnati, žlezdastodlakavi, 20-35mm dugi i 5-8mm široki. Cvast gusta,žlezdastodlakava. Cvetovi-gotovo sedeći, 13-14-člani, purpurni; čašica žlezdastodlakava, 7-10mm duga, sa linearno-lancetastim, gotovo šiljatim listićima koji su 4-5mm dugi; krunični listići linearni; 10-12mm dugi i oko 1mm široki, sa gornje strane purpurni, po obodu beli, a sa donje strane zelenkasti sa žlezdastim dlakama. Prašnici 6-7mm dugi; prašni konci-pri dnu neznatno dlakavi; antere-otvoreno crvene. Karpele 6-7mm duge, zelenkaste. Stubić-crvenkast, 3-3,5mm dug.
Vrsta je endem Prokletijskog sektora Visokodinarske provincije Alpsko-nordijske regije.
Naseljava pukotine silikatnih stena, ređe krečnjačkih, te kamenjarske pašnjake alpinskog i subalpinskog pojasa planina Prokletijskog sektora. Zemljišta su tipa rankera ili organogenih crnica ili sirozemi pukotina stena ili kamenjara.
Srednje godišnje temperature na njenim staništima se kreću između 1 i 5*C, apsolutne minimalne se spustaju ispod -30*C, a apsolutne maksimalne na najtoplijim staništima dosežu i 45*C. Izrazita je heliofita, koja dobro podnosi variranje svih klimatskih elemenata zahvaljujući sukulentnoj građi listova.
Kao retka i endemična vrsta zaslužuje posebnu pažnju i zaštitu.
Kao i sve vrste iz ovoga roda može se u prinudnim uslovima upotrebljavati kao jestiva ili lekovita.

Sempervivum schlechani ( Schott); ( Syn.: S. rubicundum, Schur)
Crvena čuvarkuća, podsnežnik( Hauswurz, Joubarbe de Schlechan, Mouse-leck)
Rozete- 3-6cm u promeru. Listovi rozete kijačasto-jajoliki, zeleni sa smeđim tačkama i crtama, gusto dlakavi; 2-5cm dugi i 1-2sm široki; listovi stabljike – duguljasti, dugo zašiljeni, gusto maljavi. Stabljika- žlezdasto-vlasasta. Čašični listići- do 1/3 međusobno srasli, lancetasti. Krunični listići- lancetasti, tamnocrveni, dva puta duži od čašičnih listića, srednja pruga purpurno istaknuta.
Na srednjim Dinaridima je izdeferenciran oblik S. schlechani var. dinaricum (Beck), sa svim listovima dugo zašiljenim, malim kruničnim listićima i izduženijim u odnosu na tipični varijetet, a na Šarskim i Rodopskim planinama S. schlechani var. blandum (Schott) sa golim listovima rozete.
Vrsta je najrasprostranjenija u jugoistočnoj Evropi, na severozapad ide do srednjih Dinarida, na jug do Epira a na istok do bugarskih planina.
Naseljava silikatne supstrate i plitka silikatna tla-sirozeme i rankere, čija pH vrednost najčeše varira između 4 i 6. Srednje godišnje temperature na njenim staništima najčešće variraju između 2 i 6*C, srednje julske se kreću oko 14*C, a srednje januarske oko -6*C. Apsolutne minimalne temperature na staništima alpinskih populacija spuštaju se do -35*C, a apsolutne maksimalne se na staništima u gorskom pojasu dižu preko 35*C. Odlično je prilagođena i na fiziološku i na fizičku sušu, preko sukulentnih i uz to žlezdasto-dlakavih listova.
Naseljava pukotine kiselih vulkanskih stena alpinskog i subalpinskog pojasa, ređe gornjeg dela gorskog pojasa, i pripada redu Asplenietalia septentrionalis, a ponekada se nalazi i u zajednicama planinskih rudina na silikatima reda Seslerietalia comocae.
*prema novijim klasifikacijama S.marmoreum

Sempervivum heuffelii (Schott)
Zečji kupus(Heuffel’s Hauswurz, Joubarbe de Heuffel)
Biljka sa velikom rozetom prečnika 5-12cm. Cvetna stabljika-u gornjem delu žlezdasto-trepljasta, lepljiva. Listovi rozete 25-60mm dugi i 10-15cm široki, duguljasto objajasti, na vrhu u obliku trna zašiljeni, tamnozeleni ili sivozeleni, po obodu beli ili gusto čekinjastotrepljasti, sa obe strane kratko žlezdastodlakavi; listovi stabljike-jajoliki, pri osnovi srcasti i delimično obuhvataju stabljiku. Čašični listići duguljasto lancetasti žlezdastodlakavi i žlezdastotrepljasti. Krunični listići 10-12mm dugi, dvostruko duži od čašičnih, bledožuti na vrhu-sa tri šiljka po obodu trepljasti do slabo usečeni. Stubić oko 2mm dug.
Vrsta je najrasprostranjenija na balkanskom poluostrvu, od BiH na severozapadu do Grčke na jugu, Bugarske na jugoistoku i Rumunije na istoku.
Naseljava nerazvijena karbonatna tla gorskog i subalpinskog pojasa. Subalpinske populacije nalaze optimum u zajednicama planinskih rudina na krečnjacima redova Crepidetalia dinaricae i Onobrychidi-Seslerietalia. Srednje godišnje temperature na njenim staništima variraju između 2 i 7*C, srednje julske variraju oko 16*C, a srednje januarske oko -4*C. Apsolutne minimalne temerature se na staništima subalpinskih populacija spuštaju do oko -30*C, a apsolutne maksimalne na staništima gorskih populacija se dižu do oko 40*C. Dobro je prilagođena na fiziološku i fizičku sušu. Izrazita je helofita.
*ovo je prema novijim klasifikacijama Jovibarba Heuffelii
Iz edicije Priroda Jugoslavije, knjiga 3 - Planinske biljke, Dr. Radomir Lakušić, 1988.

I neke slike mojih cuvarkuca...

I naravno, Renee, hvala jos jednom
Do pre samo 20-ak dana su bili dehidrirane kuglice ali cim je otoplilo odmah su živnuli...

Arch505, evo tebi za trud nagrada: u 8 ili 9 mjesecu ti šaljem 10 Sempervivuma sa imenima (sorte ili kultivari) po mom izboru. Do tada javi adresu.



Željni čuvarkuća za nagradu, javite mi se na PP.

Arch svaka cast,koliko cuvarkuca i koliko zanimljivih posuda,bravo

Meni se slomio cup gde su mi bile cuvarkuce od renee pa sam morao da ih preselim,slikacu kad budem stigao