Sorta je hejvord i kod mene su takvi sasuseni i nikakavi. Imao sam preko 500 ploda tokom leta i ostalo da kazem 50 komada ama bas takvih istih. Probao sam ukus a ono kiselo ko limun. Vrucine i suv topao vazduh su ucinili svoje .
ja cu sledece godine da stavljam mrezu ili cu posaditi 5-6 paulovnija da im lisce od paulovnije pravi zasenu.
Pozdrav

Setio sam se da imam slike na flesci . Evo pogledajte kako izgledaju cvetovi hejvorda ,muske i zenske sdnice .

Druga slika je greska . pa sta cu kada imam dioptriju malo vecu od svih vas.

Na zalost ne mam slike cvetova .Ali odlicno znam da su cvetovi sibiraca istovetni tj. na jednoj biljci imate razlicite cvetove dok je kod hejvorda druga prica . Kod hejvorda zenski cvetovi imaju tucak i prasnike a muski cvetovi samo prasnike . Ova slika sa crnim prasnicima sto je dr.jare postavio ne znam koja je sorta . Kod mene su muski cvetovi sa prasnicima bele boje a za nekoliko dana prasnici dobiju zuckaso braonkastu boju ali nisu crni. Mozda je druga neka sorta . .
Pozdrav

Brisao sam slike iz starog telefona i naidjem na snimak od letos gde sam hranio macora kivijem koji sam rezao
ako ga uhvatim da jede onaj sto ne treba obesicu ga za jajca haha salim se obezbedio sam ja to zicom do visine od 50cm...

Hranio si macora kivijem . E moj prijatelju ja sam tako nekada vazdusnom puskom lovio golubove ove sto ih ima svuda pa hranio kerove balkanske gonice. Sve je bilo lepo dok ocevi kerovi ne postadose najveci kokoskari u selu.
Treba voditi racuna sta se daje zivotinjama . Ps..pade mi na pamet . Kada imas kerove koji tamane jaja samo skuvas jaje pa onako na kasiku pa mu ga bacis . Prvo nekoliko komada hladnih mu bacis a onda ono vrelo. Nikada se vise ne seti za jaje .
A macora ces tesko da odviknes ako navali na mlade lastare u prolece . Mreza od 50 cm. je nista za macku.
Pozdrav porodici i svako dobro.

Imao sam ranije problem sa mackama oko kivija bio sam napravio zamku koja je funkcionisala izvanredno (mislim da ima slika ovde na forumu) ali to nije resenje... resenje je bila zica oko stabla i gore se ostavi bodljikavi deo stiti 100% funkcionise vec par god... video sam na nekom forumu gde je covek od plasticnik flasa nanizanih i oko stabla do nekih 1m stitio kivi ali mi to delovalo ruzno... kod mene ne moze uz cev da se penju a sa krova ne mogu da dovate a nije ni bitno... bitno da dole ne diraju jer bi se osusilo celo stablo... inace ne navikavam ga ja sam se navikao kada zalevam od mlaza vode otkrije se negde koren i on ga lize (obozava leti da spava ispod kivija opija ga miris)... macke su mesojedi tako da im kivi nije primarna hrana vec ih privlaci miris koji je slican macijoj travi koju jedu da bi bolje varili masnu hranu... bar ja tako mislim...

Moj kivi 24.01.2016. na -18C° i 3 nacina kalemljenja...

Dejane , dva pitanja
1. sta ti je ovo na stablu sto je ispucalo. I kod mene se javilo a pojma nemam od cega je . Panika me hvata da se glavno stablo ne osusi ili skape .
2. kako postavljas ovolike slike sa . Ako moze link da mi posaljes na pp. jer onaj sto si postavljao na forum ja ne umem da nadjem.
Pozdrav porodici i pokrij drva bolje da ih sneg ne namokri.

1. Ono na slici je kalem mesto nije bas najbolje kalusiralo jer sam zakasnio sa kalemljenjem i pocelo da suzi kao vinova loza (8.mart.2015). Inace ako puca kora dole pri dnu glavnog stabla ne valja moze da strada celo stablo... premazi kalem voskom ili stari nacin govedja balega i ilovaca.

2. Poslao sam na pp a evo i ovde postimage.org/?lang=serbian

Dejane , jel mozes da mi posaljes ovaj link na moj pp. da ga imam jer opet cu da sve zabrljam u datom momentu. Ne umem bez pomoci mladjih kolega ili moje dece da sve to odradim oko slika .
Mazao sam svim i svacim ali ne znam sta ce biti od kivija . I juce sam gledao izgleda kao da truli. moji nisu kalemljeni nego su od reznica .
Pozdrav

Sve sam probao oko smanjivanja i postavljanja slika ali ne ide. Necu vise da vas gnjavim . Dejanu hvala na pomoci ali ja cu postavljati na svoj nacin. Jeste da su male slike ali to je sto je .
Pozdrav svima .

Pozdrav svim članovima "Svet biljaka"!
Poštovane kolegice i kolege - članovi ovog foruma, ovdje imam namjeru iznijeti osnovne karakteristike i bolesti Aktinidije (kivija), kako bi smo lakše "podizali" zasade i uzgajali naše "ljubimce"!

Prema Dr. Dušanu Gvozdenoviću, Aktinidija ne spada u osjetljive voćne vrste na napad štetočina i bolesti. Kad se govori samo o voću budućnosti, ne misli se samo na visok sadržaj vitami C i minerala, već i na odsutnst rezidus preparata za zaštitu, dakle o potpuno zdravoj i nezagađrnoj hrani.

TRULEŽ KORENOVOG VRATA (Phytophtora cactorum, P cinnamomi i Armilaria meleata) - Bolesti se javljaju na krjenovom vratu, gdje propadaju pokorična i dublja tkiva, bolest se širi na korijen, lišće opada i biljka se suši. Posebno su ugrožene biljke u 4 i 5 godini, mada mogu biti napadnute i mlađe biljke u rasadniku. Ova bolest se javlja, prije svega, na suviše vlažnom i slabo dreniraom zemljištu. Napomena: Sadnice se ne smiju saditi dublje nego što su bile u rasadniku.
Oboleljele biljke treba uništiti i zemljište dezinfikovati.

RAK KORJENA (Agrobacterium tumefactines) se javlja najčešće na korjenovom vratu, korijenu ili na spojnim mjestima podloge i plemke u vidu velike nepravilne izrasline. Sadnice u početku rastu normalno da bi se na kraju osušile
Borba protiv ove bolesti je sadnja zdravih sadnica.

ŠTITASTA UŠ (Diaspis pentagona) - se javlja sporadično na granama i deblu. Prepoznaje se po okruglim štitićima sa crvenom tačkom na sredini. Suzbijaju se prskanjem u toku vegetacije sa srestvima protiv ovog nametnika. U toku zime može se prskati sa 1% oleodiazinonom.

AKARINE; Odrasle biljke su srećom dosta otporne na na pad akarina. Međutim, mlade biljke doivene iz sjemena , mogu da budu napadnute. U tom slučaju se interveniše specifičnim akaricidnim preparatima,

NEMETODA (Meloidagyne haple, M. arenaria i M javanica).
One izgrizaju unutrašnjost mesnatih korjenova i doprinose formiranju ciste različitih veličina. Korjenovi zbog toga rastu nepravilno i zbog toga se smanjuje apsorciona moć, te u slučaju jačeg napada, biljka može da se osuši - ugine. Mlade biljke su posebno osjetljive. Zbog toga je prilikom sadnje poželjno utvrditi posotojanje nemetoda i poduzeti mjere fumingantima, kao što su napr: Basamid, Granulat, 1,3 Diclorprolpen i dr. Korjen dezinfikujemosa 0,1% profosa ili sličnim preparatom, pa čak i rastvot plavog kamena (bakarni sulfat).

Ako se radi o manjo zaraženosti zemljišta, okolo biljke zalijevamo sa 5 gr. aktivne materije fenamifisa na 100 l. vode i po potrebi ponovimo to jedno dva puta.
PRI SVIM TRETMANIMA treba voditi računa o karenci ako su stabla u rodu.

NAPOMENA: Ako ste u mogućnosti, prije bilo kakvog poduzimanja mjera zaštite na svojim vočkama, zatražite mišljenje stručnog lica za oblast voćarstva ili savjet iskusnijih uzgajivača voća, a naročito kivija.

OSJETLJIVOST NA ZEMLJIŠNE I KLIMATSKE PRILIKE

I pored izrazite otpornosti kivija i njegovoj izrazitoj žilavosti da se uspješno odupire raznoraznim bolestima i napasnicima, ova vrsta voća je osjetljiva na zemljišne i klimatske uslove.
Prema Dr. Gvozdenoviću, to su najčešće: GVOŽĐEVA HLOROZA, VJETAR, MRAZ i tzv. RANI JESENJI MRAZEVI TE GRAD (LED).

Grožđeva hloroza - se javlja u vidu žućenja ivica i sdjelova lista između nerava. Ova pojava je najćešća na karbonatnim zemljištima i sa visokim pH vrijednostima (iznad 8,CaO 10 - 15% i više) i kod kiselih zemljišta. U ovakvim uslovima je gvožđe često blokirano, biljci ndostupno i ona žuti.
Sprečavanje ove pojave se vrši agromeliorativnim đubrenjem većim kiličinama stajnjaka i fiziološki kiselim đubrivima (kalijumsulfat, amonijumsulfat i sl.), na alkalnim zemljištima.
Ako se hloroza već javla, liječimo je đubrenjem gvožđevim sulfatom rastopljenim u vodi u količini od 250-500 grama na 30 lit. vode. Prema mišljenju Dr. Gvozdenovića, helati gvožđa se također mogu prippremiti i djeluju efikasno (napr. 50 - 100 grama sequestrena i 138 Fe na 100 lit vode) po odrasloj biljci. tad biljke ozelene za 2 - 3 nedjelje.
Ovaj tretman se u težim slučajevima može ponoviti i djeluje dobro - obično dvije vegetacije

Vjetar: Da bi se sprijčilo štetno djelovanje vjetra na stabla kivija (aktinidije), kidanje mladica, kidanje i sušenje listova i sl.neophodno je da se oko zasada podignu zaštitni pojasevi. (Manji broj zasada možemo zasaditi na zavjetrinama kuća idrugih čvrstih građevinskih objekata i sl.
Zaštita od vjetra je posebno začajna, jer jaki vjeterovi odnose polen isušuju žigove cvijetova i sl.
Kod plantažnih zasada ovog voća, kao vjetro-zaštita, načešće se koriste brzo rastuće vrste drveća (topola, crna joha (Jova) i sl. Zaštita se sadi na udaljenosti od 5 - 10 m. Gustna sadnje ide 1 - 2 metra, a preporuka (naročito gdje su izraziti vjetrovi) da se sade u dva reda.
Prvih godina pojasevi zaštite su niski i slabi, pa zbog toga plantažeri koriste izbušene folije ili guste plastične mreže i sl.

Mraz: Aktinidija - Kivi u stanju zmskog mirovanja dobro podnosi niske temperature. Prema nekim autorima: (-10 do -15 C stepeni.
Ja sam imao slučajeva da ova biljka nije pretpjela nikakve štete i kad je temperatura ovdje bila i -23 stepeni C. (l993. god.). Ali zime za čijeg trajanja "češće" padaju tzv. ledene kiše (kiše koje se mrznu na granama) znaju napraviti štetu na tanjim granama (ljetorastima) i sl.
Rani jesenji mrazevi (krajem oktobra i početkom novembra) znaju napraviti štete na plodovima. Radi toga moramo biti oprezni prilikom dozrijevanja plodova aktinidije. Berba kivija u našim krajevima (ovdje se ne radi o plantažnim nasadma) obavlja se (npr. Hajvard) najkasnije 10. novembra (jer ova vrsta do tad dostigne tehnološku zrelost). Ako se pojave rani mrazevi - bere se i ranije , pa je ugroženost manja, odnosno bere se po pojavi prvih mazeva bez obzira na tehnološko stanje zrelosti plodova aktinidije

Svaka cast na ovako opsirnom tekstu. Izgleda da ce ova godina biti odlicna za kivije jer nece biti mrazeva . Barem ne u prolece . Ali sta ako udare visoke temperature. Dzaba zalivanje kada odozgo przi. Prosle godine sam 50 % grana izgubio a mogo sam da prebacim mrezu za zasenjivanje nego me cisto mrzelo. Kivi mi je na spaliru u duzini od 12 metara .
Od zida kuce je na 2 metra i nema bojazni od mrznjenja i vetrova . Ali od sunca nema zaklona nikakvog jer je sa juzne strane kuce..
Pozdrav.