Pozdrav svima!

Imam "mali" problem sa travom koju sam posadio prosle jeseni.

Trava je posadjena na mesto stare, propale baste u kojoj je prethodna trava posadjena krajem sezdesetih godina. Nikada posle toga zemljiste nije sredjivano, osim sto je zalivano.
U dovristu (basti) velicine 200 kvadrata bilo je posadjeno par kajsija i dve visnje i to je sve. Nikada nije sadjeno nista od povrca i sl. sto ljudi umeju da sade po bastama.
Uglavnom, na tom mestu je rastao korov i divlja trava preko 30 godina.

Basta je duboko okopana, izdvojen je rucno sav korov koji je mogao da se skupi i ociscene sve necistoce.
Posle toga, zemljiste je isitnjeno, valjano, temeljno poravnato i posadjena je trava. Da bi opravdali trud oko kopanja i uopste angazovanja, izabrali smo naravno najbolju travu koju smo nasl u BG a to je Golf Master, DLF Trifoliuma.
Posadjena je prema instrukcijama proizvodjaca i nikla je za desetak dana u fenomenalan zeleni tepih, koji je vremenom postao gusci.

Posle par kosenja, doslo je hladno vreme, trava je prestala da raste i travanjak je ostavljen da "prezimi".

Na prolece nas je, posle topljenja snega, docekao zeleni tepih, koji je posle kosenja definitivno postao jedna od najboljih i najlepsih travnatih povrsina koje sam imao prilike da vidim u Beogradu.

Medjutim, evo sta je, posle samo par meseci, ostalo od te trave







Od "agrotehnickih" mera, jedino sto smo primenjivali je kosenje i to otprilike 1/3 od postojece visine. Samo jednom, posle onog kisnog perioda smo pokosili vise od 1/3, mozda 1/2 odjednom, ali drugacije nije moglo, obzirom da je trava bila vlazna i nije bila za kosenje, i to je bila maksimalna pozicija kosacice.

Trava je djubrena samo jednom, i to "Terrasan NPK + mikroelementi" djubrivom za travnjake u granulama, sa produzenim dejstvom.
Naravno, travnjak je zalivan vise nego rednovno, i minimum jednom u 24 sata, osim kada je padala kista!

Nisam siguran, ali mislim da sam pre par nedelja prvi put primetio dosta osusene, tanke, svetlozute trave, pri korenu, koja je posebno dosla do izrazaja sada posle kosenja!

Dakle, potrudio sam se da uradim najbolje moguce fotke, koje su uz to i malo vece, ali sve u cilju da se povrsina travnjaka sto bolje vidi, da bi neko ko se razume, mogao da mi da neki savet!

Razmisljam da nije djubrivo u pitanju, ali mislim da ipak ne bi trebalo da to bude problem, obzirom da se radi o nemackom proizvodu, sa obicnim NPK djubrivom, i to jos sa produzenim dejstvom.
Ovde jos moram da napomenem da smo djubrivom "bacili" 20-ak procenata ispod propisane kolicine, zato sto ga nismo imali dovoljno, a nije nam se kupovala jos jedna kutija u tom trenutku!

Izvinjavam se na duzem tekstu, ali morao sam da napisem sve sto mi izgleda bitno!

Hvala unapred!

hm...meni lici k'o da je sprzena.

Sprzena u kom smislu? Da nije zalivana?
Ali takva je i u hladovini, plus nije bilo puno sunca ove godine, i naravno, redovno (barem tako mislimo) smo je zalivali!

Evo kako je to sve izgledalo jesenas:

ne, ne suncem, nego gnojivom sprzena.
tako bar meni izgleda, ali ima ovde i strucnijih od mene.
posto ste tamo imali dosta kisha, trebalo bi da je trava kao san, ona bas ne gine za suncem, ali vode joj treba puno, puno.
moj komsija je proslog leta pobacao neko bezazleno djubrivo po travnjaku i izgledalo mu je otprilike ovako kao tebi.
nista, udri po zalivanju, povratice se ona.
i ne shishaj je jako kratko, daj joj vremena da se oporavi.

A-ha... pa dobro, to vec nije nemoguce!
Imali smo jednu malu "oglednu" parcelu (velicine sveske A4 formata) na jednom mestu, i tu smo bacili otprilike 3x vecu kolicinu.
Uvenula je (osusila se) za jedan dan.

uh... sta bi se tek desilo da smo nadjubrili po onome sto je pisalo na kutiji, ne smem ni da mislim... (bacili smo oko 30% ispod propisane kolicine)
Strasno...


Dakle, radi se o Terrasan djubrivu:


prva kutija sa leva na desno!

Prvo dobrodošlica tebi, novom članu. Nadam se da ostaješ da se sa nama družiš

Isto se to desilo mom travnjaku, koji je sada livada (da te ne plašim!). Razlika je jedino u tome što su đubrivo bacali ljudi koji su u to vreme održavali moje dvorište pa ne znam koje đubrivo je u pitanju.

Ono što se može uraditi, odnosno, što smo mi radili jeste da se na proleće otkloni sva mahovina (koje na mom travnjaku-livadi ima dosta) i osušeni ostaci trave pa da se poseje nova količina trave.

Tako se kod nas situacija malo poboljšala ali i dalje to nije onaj stari travnjak.

Moram da prokomentarišem fotografiju drveta i trave jer je božanstvena. Imaš li još takvim fotosa? Pokaži ih...

Fotosi su mrak! I meni se dogodilo isto, ali je bilo sigurno od nezalijevanja, a zatim nismo ni imali kosilicu pravu nego flaksericu pa je to bilo zbrda zdola, kupili smo kosilicu naknadno, kad je bilo i kasno. Moj susjed je uporan, isto mu se to dogodilo i on kupi isto sjeme i na ta mjesta pospe opet i pažljivije kosi, da uvijek bude u ravnini i oporavio se skroz. Eto malo se upetljah.

Dobrodosao Miso,

e sad, interesuje me kakvo ti je zemljiste. Da li je glinovito? Pretpostavljam da jeste, a cini mi se da sam na fotkama video i mahovinu. Jesam li u pravu ? Kada ste tacno djubrili ?

Za visokokvalitetan travnjak mere nege obuhvataju vise od kosenja, zalivanja i djubrenja. Svakog proleca, minimum, trebalo bi izgrabuljati odumrle delove da bi ostatak dobio dovoljno vazduha i kiseonika, a time se smanjuje i mogucnost razvoja bolesti. Zatim aerisanje, koje je izuzetno bitno kod glinovitog zemljista, omogucava priliv kiseonika u zonu korena i poboljsava njegov rast i razvoj, a tako i vitalnost cele biljke. Nakon aeracije treba rasprostreti sloj sitnog humusa otprilike u sloju od 5mm po povrsini travnjaka i blago ga utrljati grabuljama.

S'obzirom da ste izabrali visokokvalitetno seme namenjeno golf terenima i mere nege moraju biti na istom nivou. Vrste i kultivari koji ulaze u sastav ovih travnjaka su jako osetljive i traze jako puno nege da bi se odrzale u fantasticnom stanju.

Zato, intenziviraj mere nege i slobodno stavljaj punu propisanu kolicinu djubriva jer intenzivno kosenje odnosi hranljive materije koje se moraju nadoknaditi na neki nacin.

Travnjak treba djubriti i u jesen, po mogucstvu specijalnim djubrivima za tu svrhu ili bar obicnim NPK sa jednakim odnosom elemenata.

Valjda sam ti malko pomogao, ako ne pishi, vrishti, sta god

Pa trava je spržena to se vidi sa slike. po mom mišljenju radi se o đubrivu.
Predlažem ti da nađeš humus-glistenjak da ga rastvoriš na 100gr humusa dodaj 1000ml vode, zalivaj 2-3 puta nedeljno sa čvrstim ostatkom sutradan baci na travu i dobro zali. To naravno ne moraš na celom travnjaku, videćeš razliku.
Ovo trebaš da radiš na postojećem travnjaku.

iduceg proleca me ocekuje krvav posao u vrtu--> sredjivanje travnjaka, tj pravljenje novog

tezak ali i lep zadatak.. ne zelim da unajmljujem firme koje to rade vec zelim sam da ga napravim i uzivam kasnije u plodovima svog rada (kao sto je uvek draza biljka koju smo sami uzgojili od one koju smo kupili)

ima mnogo posla.. treba prvo da povadim sav korov koji se namnozio, zamenim povrsinski sloj zemlje (koji je ocajnog kvaliteta), izaberem i posejem odgovarajucu smesu za travnjak...

posle je sve vec lakse

ima li neko slicnih isQstava, neki savet...

blagodarim!

Imam ja Alex, gomilu informacija(prof. deformacija)

Kasno ljeto i početak jeseni pravo je vrijeme za podizanje travnjaka. Prednosti sjetve trava u jesen su višestruke u odnosu na proljeće, a očituju se u sljedećem: manja prodornost korova, veća količina oborina, intenzivniji razvoj podzemnog dijela u odnosu na nadzemni tj. bolje ukorjenjivanje, što omogućuje bolju izdržljivost u sušnijem dijelu godine.



Priprema tla
U početku je potrebno isplanirati buduću površinu travnjaka, utvrditi namjenu, dimenzije i ukupnu površinu jer taj podatak će biti osnova za utvrđivanje vrste i količine potrebnog sjemena, gnojiva, humusa, veličine i tip sistema za navodnjavanje, vremena izvedbe ali i vremena održavanja i nabavke adekvatne kosilice.
Poželjno je da travnjak ima blagi pad zbog otjecanja suvišne vode. Površina se obvezno mora očistiti od korovskog bilja jer ako se to ne obavi na početku, kasnije će biti konstantno problema s korovskim biljem. Na malim površinama plijevljenje korova može se obaviti ručno, dok se na većim površinama preporučuje tretiranje herbicidima. Neobrađeno zemljište se intenzivno zalijeva da se potakne nicanje korova, a potom ih se tretiramo herbicidima.
Važno je pri podizanju travnjaka dobra priprema tla, što se kvalitetnije obavi, to će dugoročno travnjak biti bolji. Zemljište prekopati ručno ili kultivatorom do 20 cm dubine. Mora se obratiti pozornost na kvalitetu i strukturu zemljišta, ukloniti prekomjerno kamenje. Ukoliko je tlo glinasto, obogatiti ga tresetom, a u posna tla dodati humus ili dobro zreli stajski gnoj (ne koristiti nezreo stajnjak jer je rasadnik korovskog bilja). Obrađeno zemljište iznivelirati, skinuti humke i popuniti udubljenja, kako bi kasnija košnja bila lakše izvodiva. Nakon toga lagano povaljati valjkom površinu i ostaviti nekoliko dana da se slegne

Izbor sjemena
Ovisno o namjeni travnjaka, tipu tla, položaju (sunčan ili sjenovit) biraju se kombinacije. U pravilu se siju travne smjese tj. mješavine sjemena raznih trava. Mješavine su bolje prilagođene klimi i namjeni nego pojedinačne trave. U trgovinama se mogu naći gotove smjese, koje se ovisno o mjestu sjetve i dijele na: smjese za sjenovita, sunčana, polusunčana mjesta. Isto tako postoje travne smjese za strme terene ili travnjaci za intenzivno gaženje.

Sjetva
Sjetva se obavlja kad prođu ljetne vrućine. Ovisno o namjeni travnjaka, da li je za intenzivno gaženje ( igru djece, nogomet) ili ukrasne namjene, biramo sjeme. U pravili se siju travne smjese, tj. mješavine sjemena raznih trava prilagođene namjeni travnjaka. Kilogram sjemena je dovoljan za površinu od 40 m2. Sjeme treba ravnomjerno rasporediti, tj. sijati omaške u križ, pola sjemena sijati u smjeru istok-zapad, drugu polovinu u smjeru sjever-jug. Sijati u jutro ili na večer kad nema vjetra kako ne bi došlo do zanošenja sjemena. Nakon sjetve lagano zagrabljati i unijeti sjeme u tlo, povaljati valjkom da se površina poravna i sjeme sljubi sa tlom. Nakon toga lagano zalijevati orošavanjem. Nakon desetak dana će se pojaviti prve vlati.
Gnojenje
Travnjak obvezno gnojiti specijaliziranim gnojivima za travnjak. Košnjom iznosimo zelenu masu i hranjiva pa to moramo nadoknaditi prihranom gnojivima. Preporuča se koristi gnojiva koja sadrže željezo jer će travnjak imati intenzivnije zelenu boju, a ta gnojiva sprječavaju pojavu mahovine na previše vlažnim travnjacima.

Je li površinu tla nužno i izvaljati?
Kada smo posijali sjeme obavezno ga moramo i uvaljati u tlo valjkom za sjetvu. U njegovu nedostatku možemo iskoristiti i praznu bačvu, olovnu cijev ili pak ravnu dasku. Cilj nam je ostvariti što bolji kontakt između sjemena i tla te spriječiti pojavu «ćelavih mjesta» na travnjaku. Kada smo i to uradili, slijedi zalijevanje posijane površine. U tu svrhu treba koristiti fine rasprskivače koji doslovce vrše orošavanje površine tla. U protivnom, jakim mlazom vode možemo sjeme vrlo lako utisnuti dublje u tlo, što će rezultirati njegovim slabijim klijanjem. Travu trebamo orošavati (poput kiše) svaki dan sve dok ne dosegne visinu od 5 cm. U pravilu, površina zasijanog područja treba izgledati vlažna, ali ne smije biti premokra, što znači da se voda ne smije zadržavati na površini tla. Stoga, zalijevanje treba provoditi ravnomjerno i to 3-4 puta dnevno u trajanju od 5 minuta. Ukoliko se budemo pridržavali navedenih pravila, za oko dva tjedna doći će do prvog klijanja sjemena.

A što s korovima
u travnjaku?
Često se dešava da vjetar nanese sjeme neke druge biljke koja remeti jedinstvo i finoću travnatog tepiha. Razumljivo da takve biljke treba odmah uništiti. Na manjim površinama je to lako, jer postoje posebne alatke za čupanje korova (Gardena odstranjivači korova), mada u tu svrhu može poslužiti i običan kuhinjski nož. Međutim, ukoliko se korov jako raširio unutar travnjaka, tada smo primorani primijeniti herbicide za uništavanje širokolisnih korova, koji ne štete travama tankih vlati. Za ovu prigodu mogu se koristiti herbicidi koji se inače rabe za uništavanje širokolisnih korova u strnim žitima. Ali, oprez! Prije njihove primjene svakako se posavjetujte sa stručnim osobama iz ove oblasti. Danas na tržištu možete pronaći i namjenske herbicide za otklanjanje korova u zelenim površinama (sportski i golf tereni, parkovi i sl.). Pakiranja su prilagođena manjim površinama i djelotvornost im je provjerena, zbog čega im treba dati prednost u korištenju.

Dosijavanje travnjaka
Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati, zbog čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.

Prihranjivanje i kosidba travnjaka
Dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nužne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na tržištu možete pronaći i ŽELJEZNI SULFAT namijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave nastaje kao posljedica nedostatka željeza i potpuno se može ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata, čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Preporuča se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana.
Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm, s tim da pokošenu travu odstranimo s travnjaka jer, u protivnom, može doći do nastanka tzv. ćelavih mjesta. U pravilu, tijekom proljeća trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitnije umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedeća kosidba mora biti pod pravim kutem prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

Još malo:

«Ćelava mjesta» problem
koji se lako rješava
Ljubitelji travnjaka su često u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati zbog čega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. ćelava mjesta se moraju dosijavati i to tako što po njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo. Srećom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO) čije je sjeme obloženo zemljom i hranjivom. Na taj način sjeme sto posto niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj način za kratko vrijeme dobit ćemo travnjak kakav smo oduvijek i željeli.


I sličica

hvaaaala Snjezna!

vec sam citao neke slicne clanke, i ovaj ce mi biti od pomoci

nego se nesto presabiram i kontam da ce mi najveci trosak biti oplemenjivanje zemlje koja je glinovita i slaba, pa ce mi trebati sem peska treset i humus..

ma snaci cu se vec nekako, bitno je da imam zelju i volju!

jedino sam u dilemi kod koga da kupim seme za travnjak?

nasao sam u nekom casopisu reklamu novosadskog "Agrocoop-a", kao lideri na trzistu, bogat izbor i kvalitet.. bla bla

nisam od onih koji se pecaju na reklame

imate li vi neku preporuku?

Stvarno veliki pojam LEPO ODRZAVANI TRAVNJAK , dali je to moguce ?

U travnjaku imam problem sa korovom koji se kod nas zove ZUBAČA , podyemni delovi biljke debljine i do 5 mm s u prilicno tvrdi lako pucaju na clancima i odjednom imamo stotine biljaka od jednog ,,,korena ,, !
Dali neko zna kako se moze iskoreniti a da travnjak ostane ,,nedirnut,, ?

Pozdrav