Dunjarica - Cotoneaster

Dunjarica pripada Rosaceae.
Postojbina joj je Kina a u Evropu je preneta pocetkom 20og veka.
To je zbunasta biljka visine 2-3 metra, dugih rasirenih grana koje su u pocetku dlakave, a zatim gole i crvenkaste; listovi su malobrojni, uski i siljati jake zelene boje izvijenih ivica. Ruzicasti cvetovi sakupljeni su u cvasti.
Cveta u doba leta. Plod je okrugao i crven.
Koriscenje za zive ograde, terase i ivicnjake.
Seje se u jesen. Moze se razmnoziti i reznicom krajem leta ili semenom u prolece.
Staniste na suncu ili polusenci.
Tip zemljista: sveze, meko i lako, porozno sa malo treseta i peska.
Redovno se zaliva, leti nekoliko puta sedmicno tako da zemljiste bude stalno sveze, ali nikad natopljeno vodom.

Dunjarica je pogodna za bonsai zbog sitnog lisca i ploda. Lako podnosi orezivanje.
Kod nas sam ovaj zbun sam video u Beogradu preko puta Sava Centra kod stanice autobusa na autoputu.

Cotoneaster- dunjarica, mušmulica

Zahvaljujući brojnim vrstama, dunjarice su zastupljene u mnogim vrtovima. Pojavljuju se listopadni i zimzeleni oblici grmolikog ili puzajućeg rasta, a osobito su zanimljive minijaturne vrste za kamenjare. Ukrasna vrijednost, osim u raznim oblicima rasta, svakako je i u cvjetovima i crvenim bobicama koje ostaju dugo na granama. Bijeli ili ružičasti cvjetovi dolaze u skupinama, a sve su vrste medonosne. Rastu polagano i skromnih su zahtjeva glede tla, zasadite ih u laganu sjenu jer ne podnosi mjesta spaljena suncem, ali dobro podnose sušu i potpunu sjenu.
Oštećene i suvišne grane orezuju se u proljeće. Rabe se za pojedinačnu ili sadnju u skupinama, za živice ili obrube; niske vrste dolaze u kamenjar.
Razmnožavaju se sjemenom, položenicama, reznicama i cijepljenjem.
Reznice je najbolje uzeti od bočnih izboja krajem ljeta duljine 6-10 cm ali s dijelom glavne grane (slično peti) i zasadi se u mješavinu jednakih omjera pijeska i treseta u propagatoru, presađuje se tek sljedećeg proljeća ali prve dvije godine treba dosta njege.

Cotoneaster horizontalis
Domovina. Zapadna Kina, Himalaja
Najraširenija je poluzimzelena vrsta, zahvaljujući lepezasto raširenim granama, bijelim ili blijedoružičastim cvjetićima u svibnju i bogatstvu crvenih bobica, te tamnozelenim, sjajnim listićima koji do kasne jeseni ostaju na granama. Naraste do 40 cm visoko, a puzajuće grane dosegnu dva metra dužine, pa se često sadi kao puzavac uza zidove kuća. Otporan je na sušu i otrovne plinove. Sadi se pojedinačno na travnjake, pogodan je za strmine i ukrasne posude. Voli kvalitetno vrtno tlo i sunčana ili polusjenovita mjesta.

Cotoneaster dammeri i Cotoneaster dammeri var. radicans najzastupljeniji su minijaturni oblici puzajućeg rasta i visine samo 20 cm, koji se rabe kao pokrivači tla ili tako da rastu preko niskih zidića. Bijeli cvjetići, a poslije svijetlocrveni plodovi ističu se među tamnozelenim lišćem.

Cotoneaster divaricatus , razmaknuta mušmulica, listopadan je, široki i do 2 m visok grm, uzgaja se u ogradama ili kao soliter. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla, a otporna je na prašinu i dim pa se često koristi u gradovima.

Watereri hibridi vrlo su zastupljeni poluzimzeleni grmovi, uspravne, 4 - 5 m visoke krošnje. Sorta "Cornuba" odlikuje se bogatstvom cvijetlocrvenih plodova, a "John Waterer" ima krupne, bijele cvjetove ne baš ugodna mirisa i krupne, sjajnocrvene plodove. "Pendula" se odlikuje visećim granama, a "Herbstfeuer" puzajućim granama i plamenocrvenim bobicama.
Cotoneaster microphyllus gusto je razgranat niski grm, može narasti do 1,5 m visine.
Cotoneaster conspicius posebice je lijepa zimzelena vrsta povijenih grana i visine 1 - 2 m. U svibnju je prekriven obiljem bijelih cvjetova, a narančastocrveni plodovi na podlozi od sjajnozelenog lišća prava su zimska čarolija i poslastica za kosove.

Cotoneaster salicifolius - vrbolisna muπmulica je poluzimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m, dugih i blago visećih grana. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Za uspješan uzgoj treba joj osigurati svjetla, lagana, pjeskovita i dobro propusna tla. Dobro podnosi niske temperature. Može se uzgajati na svijetlim sunčanim kao i na polusjenovitim mjestima. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. Koristi se i za žive ograde te uljepšavanje zidova.


Detaljniji opis Cotoneaster salicifolius dao vam je Markus, kao i slike, a dolje je Cotoneaster horizontalis



Možda bi netko mogao dodati kako dunjaricu uzgajati kao bonsai, jer je za takav uzgoj vrlo pogodna biljka. Vidim da na forumu ima pravih majstora u tome, pa bi nas neznalice mogli malo i poučiti!

Marcuse ove slike koje si postavio mi liče na Pyracanthu angustifoliu koja ima duguljaste listiće što je karakteristika za Pyracanthe(Vatreni grm) dok Cotoneaster ima okruglaste listiće.Naravno obe vrste su slične i mogu se naći po obližnjim parkovima i gradskim žardinjerama i baš po tim žardinjerama ima prelepih primeraka za bonsai.Veoma su otporne i trpe drastična orezivanja.Jedina mana ako se tako može reći što ih lisne vaši obožavaju pa je potrebno izvršiti zaprašivanje potrebnim insekticidima(Perfekcion se pokazao kao najbolji)i naravno ponoviti zaprašivanje posle nedelju dana zbog jaja koja baš u to vreme počinju sa izlegavanjem

Da li moze neko da mi kaze gde mogu da nadjem obimne clanke za COTONEASTER DAMMERI i COTONEASTER HORISONTALIS na sprskom??? ne mogu nigde da nadjem a treba mi za maturski :-(
hvala unapred

Da li može Cotoneaster horizontalis da se oblikuje kao neka niža živica? Kako podnosi orezivanje?

Pogrešio sam. Ovo što imam nije Cotoneaster horizontalis već Cotoneaster dammeri samo što izgleda da nije nikakav patuljasti oblik od 20 cm, moj grm ima skoro metar.
E sad, taj grm rodi kao lud svake godine a izgleda da mu je seme prilično klijavo pošto u njegovoj široj okolini sve vrvi od malih kotoneastera. Da li bi mogao te kuglice da sasejem u na poziciju gde mi inače treba neka živica pa kad nikne da formiram živu ogradu.

Drveni, cotoneaster ti se odlično zakorjenjuje i bez hormona za zakorjenjivanje, brže ćeš imati ogradu nego da je siješ a što se orezivanja tiče, odlično ga podnosi, čak se dosta koristi i za bonsai!

goga citat:

Drveni, cotoneaster ti se odlično zakorjenjuje i bez hormona za zakorjenjivanje, brže ćeš imati ogradu nego da je siješ a što se orezivanja tiče, odlično ga podnosi, čak se dosta koristi i za bonsai!

Hvala Gogo, mnogo hvala! Inače opet sam pogrešio kod determinacije, ovo što ja imam je Cotoneaster apiculatus.
U kom mesecu se vrši razmnožavanje reznicama?

moram priznat da nikad nisam vidila živicu od Cotoneastra, pogotovo ne dammeriija. mislim da je vrlo teško od njega napraviti formalnu živicu.

Mislim da Drveni nije ni mislio na formalno orezivanu živicu. Zna se kako cotoneaster raste i da će mu se orezivanjem samo usmjeriti rast. Osobno mislim da bi na nekoj laganoj padini ovakva živica izvrsno izgledala, sad sam dobila i ideju

Drveni, možeš i sad, samo zalijevaj ako ne bude kiše i krene pretoplo vrijeme.

I jeste lagana padina. Čak je i terasast teren, onako kao blage etaže. Trebala bi mi neka živica oko koje nema puno petljavine a da je recimo do 60-70 cm visine i da nije jako agresivna.
Na koje rastojanje bi trebalo saditi živu ogradu od cotoneastera?

ja bih se rađe odlučila za Lonicera pileata, puno ju je lakše formirati u živicu.

drveni citat:

Na koje rastojanje bi trebalo saditi živu ogradu od cotoneastera?

Ako je želiš na cca 70 cm visine na svakih 50 cm po biljku. Bar je moj izračun takav!

Dunjarica izbacila bobice...