PRIPREMA NOSIVOG SLOJA

prije bilo kakvih radova moraju se obaviti istražni radovi na snimanju i sondiranju terena.Naročitu pozornost treba obratiti odvodnji suvišne vode,bilo da se radi o podzemnoj ili oborinskoj vodi,ako se odvodnja ne riješi na početku pripreme izgradnje travnjaka poslije ovaj problem može zadavati velike glavobolje.u to svrhu teren treba sondirati i ispitati razinu i kretanje podzemnih voda ktoz sva god.doba.Naravno na manjim površinama nije potrebno vršiti sondiranja,dovoljno je iskopati sa štihačom rupu cca 60 cm tako da vidimo profil zemlje,tj izgled.Na temelju boje profila možemo zaključiti o kakvoj je kakvoći propusnosti radi.Ako je profil cijelom svojom površinom smeđe boje,tada tlo nema problema sa otjecanjem vode,ali ako na profilu primjetimo tamnosivu do plavo-crnu boju sa inkrustacijama željeznih oksida u vidu mrlja,boje rđe,tada je sigurno da da u takvome tlu već dulje vremena vladaju vrlo nepovoljni uvjeti.U takvom tlu nema kisika i nepropusno je je za vodu te općenito vrlo nepovoljno mjesto za rast i razvoj korijena.Dobro izvedena drenaža bitno pridonosi poboljšanju tla a time i ostalim značajkama kao što su:
- otjecanje suvišne vode iz tla
- poboljšanje zračnosti tla
-povećava prostor za rast korijena
-pojačava otpornost na sušu
-bolje podnosi opterećenje
- pomaže bržem zagrijavanju u rano proljeće.
Ovdje treba naglasiti da prilikom izgradnje drenažnih sustava treba pazit da se ne predimenzionira odvodnja ,jer bi u tome slučaju odveli svu vodu,potrebnu i nepotrebnu,čime bi pretjerano isušili tlo.Uvijek treba paziti da u drenažnim kanalima ostane dio vode kako bi ju biljke mogle koristiti u sušnim razdobljima.Sa tehničke strane postoji nekoliko riješenja drenažnih sustava i to su;
- riblja kost
- kompleksni sustav
- jednostavni sustav
-kombinirani sustav.
Opisaću jedan način koji se u zadnje vrijeme dosta koristi kako za nove tako je i pogodan za stare travnjake,jedina je razlika da se kod starih mora skinuti sloj cca 25 cm zemlje(gornji sloj)
Na podlozi se iskopaju kanalići po dužini terena u padu 40-50 cm dubine,širine 10 cm,razmak do 1.5m.Kanaliće ispunimo kamenim materijalom ( 8-16 mm) i sve to povežemo obodnim kanalom nešto veće širine u koji stavimo drenažnu cijev koja se spaja u kanalizaciju.Drenažna cijev se također zatrpava kamenim materijalom .Po kamenom materijalu se stavlja sintetička folija(filterski sloj)koja je vodopropusna ali ne propušta čestice pijeska,zemje,gline.Sada je površina spremna za nanošenje plodnog supstrata.Prije postavljanja plodnog supstrata može se instalirati sustav za navodnjavanje,što zavisi od želje i financijske mogućnosti vlasnika travnjaka.

PLODNI SUPSTRAT

U praksi su najviše koristi zemlja sa oranica koju skidamo u u debljini humusnog sloja i ugrađujemo u površinu namjenjenu za travnjake u našim vrtovima.Iako se ovaj supstrat najviše koristi pri izgradnji travnjaka unutar kućnih vrtova,može se koristiti u skladu sa željama i mogućnostima i supstrat sličan plodnome supstratu za sportska igrališta.Kod takvoga je supstrata obavezan sistem navodnjavanja zbog intezivnog održavanja i skoro svakodnevna briga oko održavanja.(Ako baš nekoga zanima sastav supstrata za srortske travnjake,rado ću mu odgovoriti).Plodni supstrat teba biti u sloju od 20-25 cm i treba biti plodan ,ako zemlja koju planiramo navesti nije dovoljno plodna treba ju obogatiti organskim hranivom(stajski gnoj,kompost,treset)Zemlja mora biti očišćena od građevinskog otpada ,šute i po mogućnosti od raznog korijenja.Nakon nanošenja zemlju je potrebno poravnati koliko je to moguće i razrahliti,po potrebi isfrezati,nakon toga je spremna za sjetvu.

METODE ZASIJAVANJA TRAVNJAKA

Postoje četiri načina zasijavanja travnjaka i to su ;
- sjetva travnog sjemena
-busenovanje (polaganje travnog tepiha)
-hidrosjetva
-presađivanje
Svaki od ovih načina ima svoje načine primjene,također svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i nedostatke.Primjena određene metode podizanja travnjaka zavisi od više čimbenika,među kojima možemo kao najvažnije istaknuti financijske mogućnosti,vrstu terena kao i način odnosno svrhu korištenja .Razlozi za sjetvu leže npr . u činjenici da uz relativno niske troškove pruža izbor posebnih po našem izboru ,vrsta trava.Razlozi protiv sjetve trave kao načina podizanja travnjaka su opsežni radovi na pripremi tla kao i prilično dugi rok početka korištenja ,dok su razlozi korištenja travnatog tepiha upravo u skraćivanju vremena za dobivanje gotovog travnjaka,travnjak je spreman za upotrebu 10-25 dana od dana polaganja i potrebna je manja pažnja prilikom pripreme podloge.Razlozi protiv su visoka cijena .
Hidrosjetva je kao način potekla iz SAD,velika joj je prednost što je na taj način moguće zatravniti površine koje su podložne jakoj eroziji(nasipi,usjeci) kao i minimalna priprema tla.Razlozi protiv visoka cijena.
Metoda presađivanja nije kod nas za sada u upotrebi

SJETVA TRAVE
Nakon što smo pripremili teren i izabrali travnu smjesu ,možemo pristupiti sjetvi travne smijese.Prije sjetve moramo dobro promješati sjeme trava jer su razlike u veličini sjemena i treba ga dobro raspodjeliti.Vrste Lolium i Festuca imaju najkrupnije sjemenke,vrsta Poa nešto manje,dok Agrostis ima najsitnije.Klijanje i rast mladih biljaka ovisi o :vlažnosti,prissustvu kisika i temperaturi,vrijeme klijanja zavisno od vrste je od 7-20 dana.Pored vlažnosti i kisika za klijanje je naročito važna temperatura,neke vrste počinju klijati već kod +5 C a optimalna temperatura je između 14 i 20 C,dok kratkotrajno podnosi i temp.do 30 C.
Sijanje trave možemo obaviti strojno ili ručno,zavisno od površine koja se sije.Pri sjetvi rukom sjetvu treba obaviti u količini od 4-5 dag/m2(šaka sjemena / m2) i to tako da da se sijanje obavi u dva smijera unakrsnokako bi postigli što bolju pokrovnost sjemena.Prije sjetve trave potrebno je predviđenu količinu sjemena podjeliti na tri dijela te jednom trećinom posijati trećinu terena a sa ostalim ostatak terena,na taj načinse ravnomjerno raspoređuju sjemenke raznih velićina i težina,upravo onako kako smo predvidjeli pri sastavljanju mješavine trava..Treba izbjegavati sijanje po vijetru i po raskvašenom terenu,naročito ako se sije ručno.Sjetva se može obavljati tijekom cijele vegetacijske sezone,ali je najbolje učinke pokazala sjetva krajem ljeta i početkom jeseni.Može se sijati i u proljeće ali se taj termin nije pokazao kao najbolji iz nekoliko razloga;zemlja se ne stigne dovoljno zagrijati pa sijeme klija duže nego što je to optimalno za određenu vrstu,a posebno stoga što dolaze vrući i suhi periodi ranog ljetakoji nepovoljno djeluju na daljni rast i razvoj travnjaka.Nakon sijanja najvažnije je da sjeme bude prekriveno supstratom,općenito se smatra da je dubina od otprilike 2-3 veličine sjemena (do 5 mm)Neke vrste trave odnosno njihovo sjeme treba za klijanje svijetlo(agrostis) tako da takvo sijeme ne smije biti pokriveno sa slojem debljim od nekoliko mm.U tu svrhu koristimo koristimo jež valjke ili na manjim površinama koristimo zatrpavanje grabljicama(ampikanje).Zadnja faza je valjane valjkom (laganim) kako bi što je moguće bolje učvrstili sjeme u zemlji i time olakšali zakorjenjivanje.

BUSENOVANJE

Travnjake možemo podizati i polaganjem gotove trave,uzgojene negdje drugdje.Takovu travu nazivamo gotova trava ili busen,može biti uzgojen ili prirodan.Kod nas postoji vrlo malo prirodnih lokacija sa kojih bismo uzimali kvalitetan busen.Najkvalitetniji busen dobivamo umjetnim uzgojem na posebnim površinama i uz kontrolirane uvjete,Busen se koristi za razne svrhe ,od sanacija sportskih terena do polaganja u vrtne travnjake.Prilikom odabira travnog busena potrebno je obratiti pažnju na slijedeće:
-sastav travnih vrsta u busenu(kvalitetan busen se sastoji od kvalitetnih trava u određenom omjeru-Lolium perenae,festuca rubra,Poa pratense,Agrostis,sp)
-Korovi,poželjno je da busen nema korova ili ga ima u neznatnim količinama koje se mogu relativno lako staviti pod kontrolu
-Zdravstveno stanje,busen mora biti zdrav i imati dobar izgled,ne smije imati nikakav oblik bolesti,bilo da se radi o gljivičnim oboljenjima ili napadu insekata
-busen u obliku traka puno se lakše vadi i puno se brže postavlja.

Nakon što smo priredili i izravnali podlogu ,naspemo tanki izravnavajući sloj pijeska koji treba navlažiti prije polaganja traka busena.Trake se polažu jedna pored druge s tim da ih se što je moguće više zbije jednu uz drugu.Postavljanje busena treba ako je moguće izbjegavati ljeti jer je potrebno daleko više truda da takav travnjak održimo nego kada to radimo u hladnijim djelovima godine,
Nakon postavljanja busena površinu treba obilno zaliti bez obzira u koje god.doba se radovi izvode,nakon zalijevanja potrebno je povaljati busen pazeći da površina nije ni premokra ni presuha,valjamo valjkom težine 100-200 kg.Narednih 14 dana travnjak se mora redovito zalijevati jer u tome periodu treba velike količine vode kako bi se ponovo oblikovalo prekinuto korijenje i busen se potpuno vezao za novu podlogu.Poslije 15 dana novi je travnjak spreman za upotrebu pa ga možemo prihraniti nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva

evo nekoliko slikica iz moga vrta prije i poslije busovanja (polaganja travnatog tepiha)

..

..

..

..

..