Poslato: Sre Apr 01, 2009 12:55 am----
Pozdrav svima,
pošto vidim da ima dosta pitanja vezano uz preventivno tretiranje ruža protiv bolesti i napasnika odlučio sam napraviti jedan kraći tekst o tome a materijal sam prikupljao sa raznih strana odnosno na kraju teksta ću navesti izvore podataka.
Za početak,za borbu protiv bolesti na ružama (pepelnica,pjegavost,rđa itd) koristimo fungicide a za živuću gamad (lisne i štitaste uši,crveni pauk,tripsi itd) insekticide.
Fungicidi se dijele na sistemične i kontaktne.
Sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemogućuju bolest).
Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravodobnoj primjeni, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Stoga se rabe u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu zaštitu i pri lošijoj primjeni.
Međutim, sistemični fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa se primjenjuju 2-3 puta tijekom vegetacije.
Insekticide takodjer dijelimo na na sistemične i kontaktne.
Kontaktni insekticid mora pasti na štetnika kako bi ga uništio. Takva sredstva nisu dosta djelotvorna na štetnike koji se nalaze ispod lišća, npr. lisne uši.
Sistemični insekticidi ulaze u biljku odnosno list i preko njega u štetnika odnosno lisna uš ugiba sišući zatrovani sok lista.
Kod insekticida imamo jos jedan slucaj a to su insekticidi iz skupine sintetskih piretroida,ovo je skupina otrova visoke insekticidnosti, koriste se u vrlo niskim dozama te imaju vrlo širok spektar djelovanja.
Lisne uši i sličnu gamad suzbijamo sistemičnim insekticidima a „tvrde kukce“ npr. kornjaše sintetskim piretroidima.
Bolesti ruže su:
Pepelnica se javlja u vidu bijele brašnaste prevlake na listovima i pupoljcima. Vrlo lako je možemo uočiti već na početku vegetacije po uzdignutim crvenkastim površinama gornje strane lista. Listovi se smežuraju i počnu prerano opadati. Zarazi pogoduju neprozračni položaj, nedostatak vlage u tlu, manjak hranjiva te vrući dani iza kojih dolaze hladne noći.
Crna pjegavost se širi još brže od pepelnice i teško ju suzbijamo kad se već pojavi. Bolest se lako prepozna po tamno smeđim do crnim pjegama nepravilna oblika. Javljaju se na gornjoj strani lista i promjera su od 2-12 mm. Gljiva, uzročnik bolesti, naknadno izlučuje etilen, koji kasnije izaziva žućenje listova i njihovo otpadanje. Zbog toga, već u srpnju, možemo naći karakteristične slike ogoljelih grmova ruža. Patogen prezimljuje na otpalom lišću ili na granama ruže pa je važno sakupljati otpalo lišća i orezivati zaražene grane.Zaštitu treba provesti preventivnim prskanjem još u svibnju. Pogoduje joj vruće i vlažno vrijeme tijekom srpnja i kolovoza. I dok se pepelnica javlja na vršnim listovima, pjegavost se počinje širiti od donjih listova.
Hrđa nije česta bolest, ali kad zahvati biljku, može prouzročiti defolijaciju kao i pjegavost. Prepoznajemo ju po narančastim nakupinama na naličju listova. Zarazu ruža ovom bolesti pospješuje hladno proljeće iza kojeg slijedi suho ljeto. Prvi simptomi vide se u rano proljeće u obliku narančaste praškaste nakupine spora na donjoj strani lista. Patogen napada sve biljne organe i u poodmakloj fazi može biti uzrok otpadanja lišća.
Plamenjaču mnogi često miješaju s pepelnicom .Patogen napada sve dijelove biljke. Osobitost ove bolesti je izazivanje žućenje lišća uz prošaranje zelenim otočićima. Uočljive su i promjene na peteljkama i izbojima u vidu tamnih pjega raznih veličina. Uznapredovala bolest uzrokuje opadanje lišća već kod laganog protresanja grana. Potrebno je nekoliko prskanja u tijeku vegetacije, naročito u kišovitom proljeću.
Kod preventive ruža od bolesti moramo se pridržavati nekoliko pravila:
program zaštite počinje kad crvena boja izbojaka i listova prelazi u zelenu tj. svibanj.
u početku koristimo kontaktna sredstva, a kasnije sistemična,prskamo svakih 14 dana.
Bakar kao fungicid je dobar preparat no ne preporuča ga se miješati sa drugim sredstvima ,koristiti ga samoga kao međuprskanje u programu preventive.
Zbog glatke površine lista dobro je miješati i okvašivač (Radovit, Sandovit…)sa fungicidom radi boljeg lijepljenja fungicida na list.
I jos jedan dobar savjet kada naše ruže završe sa cvjetanjem početi konstantno skupljati svo opalo lišće i uništavati ga jer je je otpalo lišće sa ruža idealno gnijezdo za bolesti i štetnike.
A sada par riječi i o puno puta spominjanom crvenom ulju.Crveno ulje se sastoji od rafiniranog parafinskog mineralnog ulja i bakra iz bakrenog oksida,njegova cijena u Hr je oko 70 kn za litru.
Crveno ulje smanjuje i do 50 posto potreba prskanja protiv bolesti i štetočina ako se uporabi zimi i na pravilan način. To je savjet prokušan u praksi.
Crveno ulje tijekom uporabe zimi jednako je djelotvorno kao i jaki insekticid, ali je ekološki bezopasno. Uljem se prekrije svaki dio ruže, treba ih doslovce okupati.
Prskanje se obavlja na temperaturi najnižoj od pet Celzijevih stupanja, prvo prskanje se preporuča zimi, krajem veljače a polovicom ožujka prskanje treba ponoviti.
Potrebno je crvenim uljem tretirati i ostalo ukrasno grmlje u svom vrtu a inače kod tretiranja ruža fungicidima i insekticidima treba obaviti i tretiranje ostalog ukrasnog žbunja i stabla u našem vrtu jer bolesti i štetnici mogu i hoće se seliti sa bolesne na zdravu biljku ali treba paziti da ukrasno grmlje i stabla podnose preparate koje koristimo za prevenciju i liječenje.
Za uspješnu borbu protiv bolesti kombiniramo dva fungicida npr. sumpor i mankozeb (sumpor protiv pepelnice a mankozeb za pjegavost,hrđu i plamenjaču),nakon toga ponovimo prskanje za 14 dana ali sa drugim sredstvom npr.Baycor sa mankozeb jer neke „bolesti“ mogu postati otporne na sastojak fungicida kojeg koristimo.
Sada slijedi spisak najčešće korištenih i relativno lako dostupnih u prodaji sredstava za liječenje i prevenciju naših ruža:
Izvori podataka
www.chromos-agro.com/i...gicidi.htm
www.chromos-agro.com/i...i_ruze.htm
www.virag-roses.hr/ind...;Itemid=94
arhiv.slobodnadalmacij.../vrt02.asp
Poslato: Sre Apr 01, 2009 8:14 pm----
tnx za ovaj text. Mučim se s crnom pjegavošću. Crvenim sam uljem špricala i taman gledah kaj mi je najbolje za dalje i vidjeh tvoj post
Poslato: Čet Maj 21, 2009 9:09 pm----
Dragi ljubitelji ruza,pomagajte!
Zasadila sam pre oko mesec dana tri ruze. Dve mnogocvetnice i jednu cajevku. Jedna super napreduje (mnogocvetnica), a ove druge dve sporije. Jedna jedva, porasla je svega 2 cm za mesec dana ali se koliko vidim bori. Ovu najvecu koja jos nije procvetala i nema jos ni pupoljke, a ima oko 40 cm napale su neke bubice. Crvene. Pretpostavljam da su vasi.
Obzirom da prvi put gajim ruze, nemam pojma ni kako izgledaju, pa vas molim da mi pomognete sta ih je napalo i cime da ih spasavam.
Poslato: Ned Maj 24, 2009 12:02 pm----
Te sitne vaši se lako uništavaju, bilo kojim insekticidom. Ja koristim tečni Etiol ili Talstar. A u svakoj poljoprivrednoj apoteci znaju da ti kažu koje sredstvo je za koje bubice.
Ja imam ogromne zelene bube koje lete kao pčele, a jedu ISKLJUČIVO žute ruže! Dado kaže da su se i kod njih (u Mostaru) pojavile te bube i da napadaju samo ruže svetlih boja. Ama ne svetlih boja, SAMO ŽUTE!
Moj zeleni ružojedac se preselio sa Elfe na Kontes di Bari. I samo njupa!
Poslato: Ned Maj 24, 2009 1:53 pm----
Bluneta gledam ovu tvoju sliku i cini mi se da se kod mene pojavila ista buba na klematisima. Do sad nisam imala klematise pa nisam videla takvu bubu, ja pomislila da ih oprasuje
a u isto vreme mi ih je nesto napalo 
. Ja sam isprskala perfiction-om i cini mi se da su nestale 
Poslato: Ned Maj 24, 2009 4:15 pm----
Drage moje, kupila sam univerzalni insekticid Biotoll. kazu da je za protiv mrava, bubasvaba, buva, vasi, muva, moljaca, musica, insekata, lisnih vasi... Za sve djavole koji gmizu i lete... poprskacu veceras moje ruze, pa vas obavestavam o rezultatu. Veliki pozdrav!
Poslato: Ned Maj 24, 2009 7:48 pm----
damir istra bravo!
pažljivo sam pročitala tvoj odličan tekst i puno hvala za trud. ovo mi je zaista od koristi.
Poslato: Sre Maj 27, 2009 1:28 pm----
ima li netko kakva saznanja o zaštiti ruža prirodnim sredstvima?
ja imam pčele pa ih ne bih htjela otrovati kemijskim fungicidima i insekticidima
srdačan pozdrav
Poslato: Uto Jun 02, 2009 10:30 pm----
Ruzu sam posadila u drugoj polovini marta, primila se, prolistala i ja sam je prebacila na drugo mesto. Lepo se razvijala jos kratko vreme, a onda je pocela da ,,nestaje."Listovi su izgledali kao da ih nesto jede. Nisam uocila neke fleke na njima, ali listovi nestaju, a preostali izgledaju izgrizeni, kao da ih je neko nepravilno isekao makazama.Sada je okisalo i ne vredi da ih tretiram, mada sam kupila insekticid u apoteci. U navedenim opisima bolesti ne mogu da prepoznam slicne simptome. Pomagajte! Moja ruzica kopni!
Poslato: Sre Jun 03, 2009 1:43 pm----
Posle prskanja Biotoll-om ruze su mi stale. Listovi se izvetopirili, a mali pupoljcici uveli.
Rekose mi da nije dobro prskati gotovim insekticidom.
Poslato: Čet Jun 04, 2009 8:14 am----
Kako gotovim? Nerazblaženim? Pa zar to ne piše u uputstvu za upotrebu?
Poslato: Čet Jun 04, 2009 9:16 am----
Biotol se koristi nerzblažen, prodaje se uglavnom ljudima koji se ne razumeju puno u cveće... ja bih rekla da stvari koje služe za SVE obično ne rade NIŠTA, bar ne ništa korisno... Biotol ne škodi većini biljaka, ali znam da su ljudima neke biljke jako bolovale od njega.
Preporučujem svima koji vide neke nametnike na bilo kojoj biljci, pa i ružama, da ako ne znaju čime da prskaju, ponesu oboleli list u p.apoteku i tamo se raspitaju za delotvorno sredstvo.
Moje sirote ruže nemaju problem s nametnicima, nego samnom
Užasno sam ih izmaltretirala prihranom... Prvo sam stavila Osmocote za ruže, a posle par nedelja i konjsko đubrivo - mladi listovi su se izobličili, a i cvetovi, koji su se otvorili deformisani i duplo manji nego pre prihranjivanja Saltas je srećom bila kod mene i odrezala i obolele grane i divlje koje ja naravno nisam prepoznala 
Tako da se nadam da će biti još cvetova adekvatnog oblika, veličine i mirisa.
Poslato: Sre Jul 01, 2009 9:28 pm----
Ruza o kojoj sam pisala je skoro potpuno svenula, na njoj je ostalo jos malo zakrzljalih liscica i cisto sumnjam da ce se izvuci. Problem se medjutim preselio na nekolicinu drugih ruza, i to uglavnom onih, koje imaju mlade, svetlozelene listove. Listovi su izgrizeni u obliku pravilnih krugova. Odnela sam par tako nacetih liski u poljoprivrednu apoteku. Tamo su rekli, da je uzrocnik stete puz, te sam sve istretirala puzomorom. Sutradan sam nasla neznatan broj uginulih puzeva, ali interesantno i veliki broj prevrnutih crnih buba, sa tvrdom opnom, koje su po vrtu iskopale bezbroj rupica u kojima obitavaju. Sumnjam, da su i one uzrocnik nedaca koje su zadesile moje ruzice. Videcu za neki dan, da li je proces unistavanja prestao i da li sam doskocila napasnicima.
Poslato: Čet Jul 02, 2009 10:24 pm----
| silvanaxx citat: |
| ima li netko kakva saznanja o zaštiti ruža prirodnim sredstvima? ja imam pčele pa ih ne bih htjela otrovati kemijskim fungicidima i insekticidima srdačan pozdrav |
I poželjno je saditi podno ruža lavandu, dragoljub ili kamilicu, pa i zapiknuti koji režanj češnjaka (pusti slobodno da ti češnjak nikne i naraste)
Poslato: Uto Jul 28, 2009 11:34 am----
AHA, zato ja nemam baš NIKAKVIH problema - ni nametnika ni bolesti - na mojoj razgranatoj ruži penjačici koja izrasta iz lavande!!! (slučajno).
Razmnožiću svoju lavandu i oko ostalih ruža!
Ostali moji prirodni načini:
KOPRIVA. Vidim da djeluje. Ruže mi nisu 100% zdrave, ali u usporedbi sa ružama u susjedstvu moje su za podiviti se.
Imam plastičnu bačvu u koju nabacam hrpetinu narezane koprive, prelijem vodom (radi se o 20-ak litara, valjda) i ostavim na suncu. Kad prođem pored bačve, dobro to promiješam drvenim štapom, onak - napravim virove u oba smjera više puta. Za par dana pripravak zasmrdi, onak - na gnoj. Čekam dalje. Nakon 2-3 tjedna smrad čak postane ugodan, na zreli gnoj, a biljke se potpuno raspadnu. Tada počinje špricanje. Procijedim toga u prskalicu - neki kažu 1:10, neki na manje, ja stavim petinu ili čak četvrtinu toga i do vrha vode, i sa time dobro isprskam sve ruže i ostalo cvijeće i povrće. Također zalijem ruže sa tim, i još ponešto (paradajze). To je vrhunsko gnojivo, a poprskano rastjeruje sve insekte i izgleda i neke bolesti. Ima o tome na Google-u i u knjigama o biodinamičkoj poljoprivredi.
Kad potrošim, napravim novo. Kako puno zavirujem u tuđa dvorišta, vidim da je moje puno bolje od njihovog. Zašpricam malo i njima, da im pokažem kak je dobro, ali oni nemaju vremena (zbilja nemaju: živim na selu) da se time bave, rađe kupe kemiju kad je već panika.
2. PRESLICA. Naberem pol kante preslice, one od 20 litara, izrežem ju, prelijem vodom i ostavim 24 sata. Zatim još pol sata prokuhavam. Nakon toga prskam po listovima, i po zemlji ispod biljke. To je protiv gljivičnih bolesti.
...a na rano proljeće, prije listanja, zalila sam ruže CRVENIM ULJEM.
Kako svaki dan uživam u mojih 15 ruža, par puta sam primijetila one proklete male gusjenice kako buše rupice u mladim izbojima, pa sam to odmah odrezala i pobila (ubacila u kanticu s Domestosom). Lisnih uši je samo nekoliko puta bilo toliko da sam napadnute vrhove zaprašila NEOPITROID prahom. osim što ih odmah pobije, bar vidim gdje je otrov.
Inače je dovoljno našpricat ih koprivom.
Sada ću ipak nekoliko ruža našpricati nečim protiv crne pjegavosti, imam toga malo u sredini par grmova. Ali, ponavljam: u usporedbi sa ružama od susjeda...!
I još ovo: MRAVI. Prokleti mravi! ONI donose na biljke one crne lisne uši i onak ih poslažu na mladice! I sigurno rade još neke gadnosti, neznam točno koje, ali što bi inače radili onak užurbano po ružama?! Za njih sam nabavila onu ljepljivu traku, pa gdje god mogu oko deblje stabljike omotam traku i oni ne mogu gore. Čim vidim da prokletnici idu onak užurbano uz neku biljku, ako ne mogu omotat traku, onda uzmem LJEPILO ZA MIŠEVE (i ostale) i oblijepim trakicu oko biljke i oko držača za penjačice, i to im je nepremostiva prepreka par mjeseci. Ako idu uz ružu koja ima puno izboja, onda ju dolje, uz zemlju, naprašim NEOPITROIDOM - do prve kiše, ali to ih zadrži.
Tako da, sve u svemu, može se na priordan način ako imate vremena i volje. U slučaju jače, opsane najezde - kemija, što drugo? I rezanje i spaljivanje napadnutih dijelova.
Iako, vjerujem da bi se moglo SVE prirodnim putem. Ima nekih koji uspijevaju, recimo biodinamičari. To je nauka, i način života. Ali naši napori dosta ovise i o - blizini susjeda. Ako svi moji susjedi špricaju kemijom a ja ne, sve će se gadosti preseliti k meni. Plamenjače i slično će doletjeti zrakom. Dakle: svatko prema svojim mogućnostima.
P.S.
Ja sam, onako početnički entuzijastično, pomiješala cvijeće i povrće, tak da sad znam zašto je povrtnjak obično odvojen od cvijeća: zato jer cvijeće/ruže mogu tretirati stvarima koje ne želim na svojoj hrani. No, to me natjeralo da mućnem glavom i potrudim se pronaći prirodne preparate koji djeluju, a koje sam, opet: s puno ljubavi i entuzijazma, sada podijelila sa vama!
Sva vremena su GMT + 1 sat