Poslato: Pon Mar 09, 2009 12:23 pm----
Hvala Nenade. Zbunjuju me ovi zaštitari. Znam da im je u interesu da prodaju što više preparata. U mom selu kažu:" Trgovina bogovija, poljoprivreda robovija." Nenade da li ti je leskar blizu vode ili Dunava?
Tubravich i ja sam imao isti problem u junu. Žbun koji je bio napredan i bujan i na još desetak u roku od desetak dana lišće se osušilo i opalo. Prskao sam bakrom ali taj najbolji žbun nisao mogao da spasem skroz se osušio. Inače leskar se nalazi blizu Dunava. Jutra su vlažna sa dosta rose što pogoduje razviću bolesti te se više mora štititi (neko moje iskustvo). Našao sam zanimljivu kombinaciju u jednom stručnom radu. Actelik (insekticid+akaricid) i Antracol (fungicid koji ima dodatak cinka) mislim da ću pokušati sa tim. Odlučan sam da sprečim da mi se ponovi prošla godina. Interesuje me vaše mišljenje.
Našao sam jedan rad, pa da podelim sa vama. Zbunjuju me ovi meseci na Hrvatskom bio bi zahvalan za prevod
SUZBIJANJE ŠTETNIH ORGANIZAMA U NASADIMA LIJESKE!
Piše mr. Milorad Šubić
Posljednjih godina u mnogim kontinentalnim regijama naše zemlje značajno raste interes voćara za podizanjem novih nasada lijeske. U Međimurju je zadnje četiri godine udio lijeske u novopodignutim voćnim nasadima veći od 25%. Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum).
Ljeskova grinja je vrlo česta i bilježimo značajne ekonomske štete jer je svake godine napadnuta gotovo trećina ukupnih pupova, te proizvođači redovito moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć lupe. Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova i umnožavati. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši. Štete su još jače izražene tijekom vlažnih i hladnijih proljetnih dana. Iz zaraženih pupova grinje se sele na nove još nenapadnute biljne organe. Migracija grinja počinje kad lijeska ima razvijena 3-4 lista, najintenzivnije je u stadiju 5-10 listova, a završava kada mladica razvija 12 listova. Prenosi se i sadnicama lijeske, pa je već u godini nakon sadnje odmah nakon bubrenja pupova potrebna zaštita (vidi fotografiju). U našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove štetne vrste, ali struka preporučuje a proizvođači koriste kemijska sredstva djelotvorna na grinje šiškarice koja se najčešće koriste u vinogradarstvu. Sve do kraja 2008. godine mogla su se koristit sredstva na osnovi endosulfana (npr. Thiodan, Global, Thionex, Rocky, Endosulfan 35 EC) (može se na istoj površini koristiti samo jednom tijekom sezone prije početka cvatnje), ali je temeljem rješenja MPRRR-a prestala važiti njihova dozvola za promet. Tijekom toplijih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15-20ºC djelotvorne su i povišene koncentracije sumpornih fungicida (npr. Thiovit Jet, Chromosul, Kalinosul, Kossan, Kumulus 80 DF i s.). Moguće je koristiti i neke akaricide s naglašenim učinkom na grinje šiškarice (npr. Ortus SC, Demitan SC, Acarstin 600 SC). Osnovni pristup suzbijanja ove grinje u razvijenim zemljama je primijeniti akaricide u vrijeme kad grinje naseljavaju nove pupove (srpanj), jer je njihova primjena krajem zime ili početkom proljeća već zakašnjela. Od drugih je grinja moguće u nasadu lijeske tijekom ljetnih vrućina pronaći koprivinu grinju ili običnog crvenog pauka (Tetranychus urticae). Napad se prepoznaje po mramornom lišću, na čijoj se donjoj strani mogu okom uočiti sitne grinje (0,7 mm).
Ljeskotoč je najpoznatiji štetnik lijeske, jer uzrokuje "crvljivost" i otpadanje plodova. kukac kornjaš iz porodice pipa. U rodnim je nasadima zabilježen postotak oštećenih plodova u 10-40%. To je kukac kornjaš iz porodice pipa, veličine 6-9 mm, crvenkastosmeđe boje, pokriven finim žutosivim dlačicama (vidi fotografiju). Lako je prepoznaje jer ima glavu produljenu prema naprijed (dugačko, usko i zakrivljeno rilo) na vrhu kojeg se nalazi usni ustroj. Pomoću rila duboko prodire u plodove. Ima jedno pokoljenje godišnje. Odrasli se kukci pojavljuju od početka svibnja do kolovoza. Ženke se prije odlaganja jaja dopunski hrane izgrizajući male rupice u lišću, a poglavito bušeći mlade tek zametnute plodove koji otpadaju. Često se na taj način hrane i na koštičavom voću, praveći rupice na plodovima koji radi toga deformiraju. U stadiju rasta i "debljanja" plodova lijeske ženke pomoću rila pojedinačno odlažu jaja, tako da se ne vidi ubodno mjesto. Nakon 5-9 dana iz odloženog jaja se razvija ličinka koja izgriza jezgru i puni plod izmetom. Bjelkaste je boje, s tamnijom glavom, bez nogu i naraste do 16 mm. Razvoj ličinke traje 25-32 dana. Napuštaju plodove kroz sitne rupice i spuštaju se na zemlju. U zemlji ispod lijeske se zapredaju u kokon, gdje prezimljuju. U proljeće se zakukulje i početkom svibnja se pojavljuju prvi odrasli kornjaši. Za suzbijanje ljeskotoča u našoj zemlji dopušten je insekticid metiokarb (Mesurol WP) (uz karencu 70 dana), a ranije su se koristili i neki vrlo učinkoviti organofosforni esteri (npr. ditianon, fention, fosalon). U novije se vrijeme protiv štetnih pipa u voćarstvu u zemljama okruženja sve više preporučuju pripravci iz skupine neonikotinoida (npr. Calypso 480 SC, Actara WG, Mospilan SP i sl.). Stvarna potreba za kemijskim suzbijanjem se određuje metodom otresanja. Ako početkom svibnja ispod rodnog grma ili stabla sakupimo 3-4 odrasla ljeskotoča potrebno je obaviti kemijsko suzbijanje. Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora) (vidi fotografije). U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50% uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Kako u našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove bolesti, preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja koristiti neki od bakarnih fungicida, a naknadno se u nekim zemljama još koristi fenheksamid (Teldor 500 SC). U uvodu je spomenuta redovita pojava pepelnice, koju u pravilu ne suzbijamo (osobito kasniju pojavu krajem ljeta). Ipak, u jače gnojenim nasadima lijeske dušičnim hranjivima, te u sparnim i vrućim ljetima, prirast rodnog drva zbog pepelnice može biti smanjen. Sumporne fungicide u vegetaciji lijeske treba koristiti višekratno u manjim količinama (koncentracijama), jer mogu biti fitotoksični na lišće lijeske. Zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus acuteangulatus). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova. Pojavljuju se krajem svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticidi iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo se djelotvorni i na stjenice. U proljetnim mjesecima na pupovima i izdancima možemo pronaći relativno male gusjenice savijača pupova (Archips, Spilonota) i "lažne gusjenice" (ili pagusjenice) ljeskove lisne osice (Croesus septentrionalis). Njihove skoro 3 cm velike pagusjenice zlatno-žute boje s poprečnim tamnim leđnim linijama mogu snažno obrstiti lišće tako da ostaju samo osnovne žile. Tijekom svibnja se mogu pojaviti i populacije velike i zelene ljeskove uši (Corylobium avellanae, Myzocollis coryli). Ako je jača populacija lisnih uši prilikom izbora insekticida tijekom svibnja prednost dajemo pripravcima Actara WG ili Mospilan SP, dok su na gusjenice pagusjenica su jednako djelotvorni svi neonikotinoidi. Protiv gusjenica savijača pupova, koje se pojavljuju ranije od pagusjenica osica, prednost dajemo pripravku Calypso 480 SC ili njegovoj kombinaciji s deltametrinom (u pripravku Proteus OD).
Poslato: Ned Mar 08, 2009 6:19 pm----
| nenadb citat: |
| OK, vidim da su vecina programa koji su ponudjeni cist promasaj i da se mnogi ne snalaze. ......................... |
Hvala na iscrpnom odgovoru.
Da rezimiramo!
Pošto sam od pripreme zemlje prilikom sadnje uradio samo oranje i freziranje to je najveća koncentracija hranljivih materija i najbolji vazdušni režim do 25cm dubine.
Zemlja je tvrda, teško otpušta ali i teško prima vlagu što mi pravi probleme kod zalivanja, a i vegetacija kasni jer je za kretanje vegetacije pored temperature vazduha potrebna i odgovarajuća temperatura zemlje. Pošto leska neće baru eto još jednog problema. Kada je proleće baš kišno vegetacija kasni i 15-20 dana.
Rezultati analize zemlje pre sadnje:
Kiselost je bila 5
Humus oko 3,15
Fosfor 1,8
Kalijum 35
Prošle godine sam orao i zafrezirao krečni materijal tako da sam donekle popravio i strukturu i kiselost zemlje i to opet do nekih 25cm što znači da mi je najveća koncentracija korena do te dubine, a to zahteva češće zalivanje.
Skoro svake godine đubrim ugorelim stajnjakom u širini krošnje. Od veštačkih đubriva koristim 11-52-0 ili 10-30-20 a od azotnih KAN u dva navrata. Prihrana preko lista 3 do 4 puta najviše zbog mikroelemenata.
Tvrda zemlja + drastičan manjak fosfora + kasna vegetacija zbog velike vlage u proleće + otežano i po svoj prilici nedovoljno zalivanje tokom leta + nepovoljan položaj parcele = slab razvoj korena i uopšte biljke.
Slabo razvijena biljka je neotporna i na bolesti i na štetočine tako da se i najmanja greška u zaštiti, đubrenju ili zalivanju drastično odrazi i na samu biljku kao i na prinos. Što se prinosa tiče prezadovoljan sam odnosom veličina žbuna : količina ploda ali ne i prinosom po jedinici površine u odnosu na gustinu sadnje i starost zasada.
Jedini ozbiljan problem sa insektima sam imao pre 2 godine i to sa strižibubom i njega sam uspešno rešio preparatom na bazi dimetoata (pisao sam o tome). Surlaš leske ne znam kako izgleda, a grinja je bilo nešto malo i nisam imao štete od njih. Probleme sa truljenjem plodova sam dokumentovao na prethodnim stranicama i stvarno ne znam kako da ih rešim.
Što se tiče prskanja insekticidima nenadb kaže:
- Tiodan ili Tionex (akaricid i insekticid)
- Gusation
- Perfektion (dimetoat)
Ja koristio:
- Galmin
- Gusation
- Dimetogal
- Actellic
Donekle različiti preparati i termini primene a rezultati dobri.
Fungicidi – preporuka nenadb:
- Konker 1 do 2 puta u vreme cvetanja
- Bakarni kreč krajem septembra i ako vreme dozvoli ponoviti u novembru ili decembru
- Bakar po potrebi još jednom u toku leta.
Ja prskao po preporuci zaštitara poštujući preporučene termine:
- Bakarni preparat otprilike kad opadne više od polovine lista
- Bakar u kombinaciji sa Galminom
- Antrakol sa Gusationom
i to nije bilo dovoljno već sam morao prošle godine hitno da prskam i Ronilanom krajem juna.
Ja se žalim a nenadb se hvali što bi trebalo da znači da je njegov izbor preparata i vremena primene bolji od mog.
Voleo bih da još neko iznese svoja iskustva što se tiče zaštite i đubrenja.
Nadam se da ću od ove godine imati i kvalitetnije i jevtinije zalivanje nego do sada pa ću i o tome malo kad dođe vreme. Do prošle godine sam se patio sa sistemom kap po kap, ali sam odustao i krenuo od žbuna do žbuna sa crevom po nekoliko minuta i to mu je bilo to.
Poslato: Pet Mar 06, 2009 9:38 pm----
Zeljko ,sto se tice crvenog ulja ne znam sta da kazem jer za njega do skoro nisam ni cuo ali iskreno govereci ne bih menjao svoj program koji se do sada pokazao odlican.
Iz onoga sto sam do sada mogao zakljuciti po pitanju crvenog ulja mislim da je osmisljen vise za druge vocne kulture nego lesnik koji je specifican po mnogim stvarima.Znaci ne moze da skodi ali mislim da kod lesnika ne igra skoro nikakvu ulogu.
Nikada ne prskam pre otvaranja pupoljaka i pojavljivanja liski jer kod lesnika to nije potrebno.Kao sto sam napisao bitno je krenuti na vreme sa uocavanjem te pojave (pojavljivanja liski) ,znaci akaricidom koji u sebi ima i insekticid i nakon toga pratiti ciklus na 2-3 nedelje tako da ako i ostanu jajasca i ona se razviju ,sa ciklusnim prskanjem ubijas i njih i ne das im da se dalje razmmnozavaju.Veoma jednostavno i zato mislim da ne treba komplikovati i prskati kao da imamo jabuku a ne lesnik.
Bakrom prskam u septembru i eventualno ponovim kada lisce opadne do kraja.Nikada u dubokoj zimi nisam prskao sa bakrom kao i na prolece i nije mi jasno zasto to ljudi sada rade kada lesnik nema tih problema kao drugo voce.
Znaci nakon otvaranja pupoljaka Tiodan ili neka njegova zamena(znaci obavezno akaricid sa inesekticidom) .....ovo prskanje je veoma bitno jer se javljaju grinje i pauci koji zanju velike probleme da naprave i jos......da ne odugovlacim.
Za fungicidom sada nemas potrebe do jeseni (sem ako vidis bakterizou na leto).
Poslato: Pet Mar 06, 2009 7:36 pm----
Hvala ti draga puno, sutra ih saljem da se zasade u bastu
Poslato: Pet Mar 06, 2009 6:39 pm----
Ako je izrastao iz korena velike biljke onda moze, takvi izdanci najbolje prenose osobine maticne biljke.
Poslato: Pet Mar 06, 2009 1:07 pm----
Mozda nije pravo mesto, al evo da pitam da ne citam celu temu dosta je dugacka. Moze li da radja izdanak lesnika koji je izrastao iz korena. Imam dva takva mala sa zilicama. Izrasli su iz lesnika koji solidno radja i ima vrlo ukusne plodove
Poslato: Pet Mar 06, 2009 12:05 pm----
Pozdrav svima.
Pitanje za Nenada, sta misli o crvenom ulju? Ljudi ga mnogo hvale koristi se za tzv. "zimsko kupanje voćaka" dok su još u mirovanju. Napomena spoljašnja temp mora biti iznad 5 C. Deluje mehanički kao insekticid i akaricid (ulje stvara mehaničku prevlaku preko jaja štetočina i sprečava ih da dišu) i kao fungicid (sadrži bakar) Sa njim sam prskao u februaru. Na ono malo stabala sto je procvalo (treća godina leskara). Sam koristio Chorus (organski fungicid -protiv Monilije i Botritisa). Sad sam u dilemi sta dalje nakon odvatanja pupoljaka. Da li kombinacija insekticid i fungicid (Mospilan + Chorus-kombinuju se zajedno) ili ....
Poslato: Pet Mar 06, 2009 1:39 am----
xxx
Poslednji izmenio nenadb dana Sre Dec 09, 2009 10:43 pm, izmenjeno ukupno 1 puta
Poslato: Pet Mar 06, 2009 12:45 am----
| nenadb citat: |
| tubravich sta je belo ulje i zasto sada sa bakarnim preparatom? Sta dobijas sa time? |
Na žalost prinuđen sam da slušam savete onih koji imaju diplomu i zemlje u saksiji, a rade za platu i moj promašaj u zaštiti, đubrenju ili prihrani njih ama baš ništa ne košta.
Nekad ću i ja naučiti nešto, ali na skuplji i teži način.
Kad budem naučio onoliko koliko mislim da je dovoljno proširivaću plantažu. Do tada... 
Za Galmin kažu belo ulje mada to nije baš to ali...
Cuproxat-om sam prskao jesenas.
Nadam se da ovo neće biti shvaćeno kao reklama već kao informacija.
Poslato: Čet Mar 05, 2009 11:44 pm----
tubravich sta je belo ulje i zasto sada sa bakarnim preparatom?
Sta dobijas sa time?
Poslato: Čet Mar 05, 2009 2:20 pm----
Juče sam orezao i sada čekam prvi dan bez kiše i bez vetra pa da prskam.
Prskaću kombinacijom belo ulje + bakarni preparat.
Poslato: Čet Mar 05, 2009 10:50 am----
za BRODHED
nisi mi rekao gde ti se nalazi zasad? zbog sličnih uslova baš bih voleo da još više saznam neka tvoja iskustva, ako nije problem pusti ovde ili na poruci telefon čisto radi kontakta...
Poslato: Sre Mar 04, 2009 11:09 pm----
Sad sam pronasao, ali samo e-mail izuzetno neozbiljnog rasadnika,to je revadva @ eunet.yu. Ali, tu su ipak izuzetni forumasi. Pozdrav i sve pohvale za Noca011. Zaista hvala za ove brojeve telefona i e-mail.
Poslato: Sre Mar 04, 2009 5:20 pm----
9.2.2009
Dejan Jakovljevic email 063/813-8549 [vidi detalje]
SADNICE LESNIKA po najpovoljnijim uslovima 063/813-8549
www. 13.3.2008
N. Stojkovic email 062/8725746 [vidi detalje]
Prodajem sadnice lesnika, sorte: rimski, halski i istarski dugi 24.11.2007
Slobodan Nikolic email 064/397-0-387 [vidi detalje]
Sadnice lesnika, oraha, voca i ruza sa dokumentacijom.
email : mil.dukic @ gmail.com
ili direktno na adresu:
POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO ĐUKIĆ MILAN
ĐUKIĆ MILAN
26213 CREPAJA, Sime Racića 16
tel: 013/671-564
064/514-97-01
Poljoprivredno gazdinstvo Đukić Milan iz Crepaje nije obveznik PDV-a.
Poslato: Sre Mar 04, 2009 5:18 pm----
9.2.2009
Dejan Jakovljevic email 063/813-8549 [vidi detalje]
SADNICE LESNIKA po najpovoljnijim uslovima 063/813-8549
www. 13.3.2008
N. Stojkovic email 062/8725746 [vidi detalje]
Prodajem sadnice lesnika, sorte: rimski, halski i istarski dugi 24.11.2007
Slobodan Nikolic email 064/397-0-387 [vidi detalje]
Sadnice lesnika, oraha, voca i ruza sa dokumentacijom.
email : mil.dukic @ gmail.com
ili direktno na adresu:
POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO ĐUKIĆ MILAN
ĐUKIĆ MILAN
26213 CREPAJA, Sime Racića 16
tel: 013/671-564
064/514-97-01
Poljoprivredno gazdinstvo Đukić Milan iz Crepaje nije obveznik PDV-a.
Sva vremena su GMT + 1 sat