Poslato: Pon Jan 23, 2006 11:04 am----
OTPORNOST BILJAKA NA ŠTETNIKE
- izbor sorti kulturnih biljaka otpornih na štetnike
- jedna od danas još malo iskorištenih i slabo poznatih, ali vrlo perspektivnih metoda suzbijanja štetnika je izbor i sjetva onih sorti kulturnih biljaka koje su otpornije ili čak otporne na napad pojedinih štetnika
- OTPORNOST ili REZISTENTNOST BILJAKA na napad štetnika → sposobnost neke sorte kulturne biljke da izbjegne napad, da isti tolerira ili da se oporavi od njega bolje nego je to slučaj kod drugih sorata dotične kulture
- postoje razlike između otpornih biljaka na štetnike životinjskog podrijetla i otpornosti na uzročnike bolesti:
1) Kod biljaka je mehanizam rezistentnosti jednostavan, a kod štetnika kompleksan
2) Kod bolesti uzročnik slučajno nailazi na biljku, a štetnik traži biljku
3) Kod bolesti je specijaliziranost uzročnika na određenog domaćina izraženija nego kod štetnika
4) Veći uspjeh izbora otpornih sorti kod suzbijanja bolesti
- najbolji primjer je otpornost američke loze na filokseru
- prema stupnju otpornosti biljke na štetnike razlikujemo:
1. IMUNITET → svojstvo biljke da joj neki štetnik ne može ni u kojim uvjetima nanijeti štetnik
2. VISOKA OTPORNOST
3. OSJETLJIVOST
- PSEUDOREZISTENTNOST → postoje 3 tipa:
a) Vremensko izbjegavanje napada kada neka sorta brzo prelazi kroz osjetljiv stadij ili kroz osjetljiv stadij prolazi u vrijeme kada je malo štetnika
b) Inducirana rezistentnost otpornost prolaznog karaktera nastala utjecanjem npr. plodnosti tla različitih insekticida i dr. pesticida, režima vode u tlu itd.
c) Slučajno izbjegavanje napada neke biljke su sasvim slučajno napadnute od štetnika
- mehanizam rezistentnosti biljaka na štetnike je kompleksan, jer ju uvjetuje čitav niz faktora
- ti se faktori mogu grupirati u 3 glavne skupine:
1. PREFERENCIJA ili NONPREFERENCIJA → skupina svojstava biljaka ili skupina reakcija štetnika na ta svojstva koja dovode do izostavljanja napada, odn. ne napadanja biljaka
→ mogu uzrokovati razlike u
boji, razlike u fizikalnoj strukturi, razlike uvjetovane kemijskim stimulatorima
2. ANABIOZA → sposobnost bilja da ispolji negativan efekt na život štetnika, odn. da spriječi ili oteža taj život na njoj
3. TOLERANCA → sposobnost biljke da se razvije normalno i u prisustvu štetnika
- ANTIBIOZA → povišeni mortalitet štetnika
→ produljenog trajanja razvoja
→ pojava manjih i lakših individua
→ manjeg fertiliteta i niza drugih pojava koje smanjuju biotički potencijal
štetnika na nekoj biljci
- TOLERANTNOST → dolazi uslijed otpornosti biljnog tkiva i općeg vigora biljke koji najčešće smanjuje štete od napada štetnika
→ sposobnost regeneracije oštećenih organa
- postoji niz faktora koji utječu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad štetnika
1. Sadržaj hranjiva u tlu
2. Režim vode u tlu
3. Svjetlo
4. Temperatura
5. Biološki faktori vezani na biljku
6. Zaraženost bolestima smanjuje otpornost biljek
7. Biološki faktori vezani na štetnika
Poslato: Sub Apr 18, 2020 11:45 pm----
Tekst je naučni, verovatno prepisan iz nekog (akademskog) udžbenika, ima dosta latinskih ( i hrvatskih) izraza, sve u svemu, nije baš lagan,..
... ali meni je ovo najinteresantnija tema na forumu ( a samo uvodni post, bez komentara, baš mi je jako čudno).
Bez takvih znanja se ne može krenuti u iole organsku proizvodnju,.. plus uštede na prskanju (tretiranju) pesticidima, plus zdravlje i napredak biljaka...
... ali ja ne bih bio ja, kad ne bih dopunjavao i još malo "pametovao", držeći se one "Đinovićeve":
... sam sebi dva paralelna zadatka: raditi za nauku i pisati za narod“ - K.A. Timirjazev.
Ako ste čitali predgovor knjige od dr. Ive Đinovića, "Svet povrća" ili još bolje ako ste čitali njegove knjige, razumećete me šta sam hteo reći. On piše narodnim (razumljivim) jezikom...
Ja ću malko naopako krenuti, odnatraške, sa citatom:
| BornaZG citat: |
| OTPORNOST BILJAKA NA ŠTETNIKE .... ... postoji niz faktora koji utječu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad štetnika 1. Sadržaj hranjiva u tlu 2. Režim vode u tlu 3. Svjetlo 4. Temperatura 5. Biološki faktori vezani na biljku 6. Zaraženost bolestima smanjuje otpornost biljek 7. Biološki faktori vezani na štetnika |
postoji niz faktora koji utječu na pojavu ispoljavanja rezistentnosti kulturnih biljaka na napad štetnika i bolesti ( lakše je sa bolestima nego sa štetnicima)
1. Sadržaj hranjiva u tlu verovatno se misli i na količinu hraniva, ali treba naglasiti i na pH
2. Režim vode u tlu i kvalitet vode.
pH (kiselost ili baznost) bih uporedio sa tehnologijom proizvodnje neke fabrike.
Kod biljaka je osnovna fabrika u podlozi (supstrat, medijum,.. zemlja).
Ako je pH optimalan za tu biljku, fabrika ima vrhunsku tehnologiju i biljka će maksimalno iskoristiti sve sirovine, koje ima u ponudi,.. Stepen iskorišćenja je najveći, svega ima dovoljno.
Mislim da je pH, istog značaja (ako ne i višeg) od količine hraniva,.. jer se hranivo može dodavati (pa i ispirati) ali se teško može korigovati pH ( dugoročno,.. tj, stabilizovati) u nekomom supstratu.. (može se menjati supstrat,. kad može)ima tema o tome na forumu.
Ja, kad uzimam supstrat za određenu biljku, prvo gledam pH. Ako nije optimalan, korigujem ga dodavanjem drugog supstrata, koji će dugoročno popraviti pH.
na primer. Dobri supstrati za cveće su najčešće pH oko 6.. Ako ću to koristiti za 'acidofile',.. ili recimo za begoniju semperflorens (sitnocvetnu) dodam malo litvanskog treseta (kiseo je jako).
Supstrat za povrće ( univerzalni) obično bude sa pH oko 6,5. Za cveće ga koristim uz dodatak treseta... itd,.. sve to ima u temi" Smanjivanje ili pojačavanje kiselosti tla (PH vrednosti )"
2. Kvalitet vode, za biljke, znači što manje soli, koje biljke 'ne jedu'. A biljke jedu samo određene soli i to razdvojene na jone ('raspadnute' molekule).
Biljke vole 'meku' vodu. Tvrdoća vode se meri u dH stepenima,.. što veći dH, tim gore po biljke..
Najbolja voda za biljke je snežnica, pa kišnica, pa rečna,.. itd,.. (nisam primetio da ima takva tema ovde)
Sva vremena su GMT + 1 sat