Da li neko gaji šparogu?
Upravo sam čitala na netu o njoj, pa me zanimaju Vaša iskustva.

Izvinjavam se, zaboravih sličicu.

Kao djete ssam jela sparoge u Crikvenici, to sam zapamtila , ali u mom kraju je nema,neznma kako dovci do nje, kao se uzgaja neznma nista, samo znam da je ukusna.

Ja ne gajim sparoge, tj. spargle, ali sam jednom bila prinudjena da ih probam. Jako su dobre za lecenje bilo kakvih tegoba u vezi sa bubrezima, za sta sam je i ja koristila (cesti napadi eserihije koli). Ispostavilo se da su odlicne, s tim sto meni nikako ne prija njihov ukus. To nije cudno, jer ja inace nisam neki ljubitelj kuvanog povrca, tako da sam i nju morala na silu da jedem.
U Beogradu sam je nasla u novom Merkatoru. Ovde se prodaju dve vrste: bela i crna, kao ova sa slike koju je poslala Snjezna. Dala sam oko 150 din za 300-400gr, koliko se ja secam.
Decko koji ju je redovno uzimao zbog upale bubrega mi je dao jedan mali recept: ocistite spargle, tako da im ostavite one cvetice na vrhu (ako mene pitate, ti delovi su i najukusniji), crne i bele, vezete ih kanapom po par komada i kada voda sa malo soli u loncu provri, strpate ih da se kuvaju. Kuvanje traje 7 minuta. Mozete da dodate i malo mesa u vodu i da tako imate kompletan obrok.
Inace, jako je dobra i jer prociscava bubrege, sto cete videti i posle prve degustacije.
Takodje, ima da se kupi krem corba od spargli Galina Blanca, i kosta oko 60 din kod nas. E, nju vec mogu da jedem!

Moja cerka ima eserija coli, vec su joj i bubrezi napadnuti.problem je kod nje sto je tvrdoglva nece da pije cajeve, posto je mnogo toga koristila i za psorijazu pa joj dosadilo.Ona ima 18 godina,juce su joj otkrili da ima pjesak u bubrezima.

Sparoga je podvrsta Asparagusa , zasadio sam nekoliko biljaka iz semena (prije 10-12 god)(karakteristika semena je da samo godinu dana zadrzava klijavost ) prve dve godine se ne seku izdanci nego trece godine !
U prolece s na biljke nanosi sloj peska ( najbolje je u peskovitom tlu ) i neposredno kada izdanci izbijaju na povrsinu se sto dublje seku i to je Sparoga ! Posta je to prilicno mukotrpan posao i posao koji iziskuje vecu teritoriju , batalio sam to , ali zadrzao sam jednu biljku da bih imao aktivnog semena ! Ako se dobro secam i sada ima nekoliko bobica ( ujutro cu pogledati ), ako je neko zainteresovan kada sazreju poslacu postom !

Pozdrav !

Tomy da j sutni koju sjemenku do faate, pa da fata proba, uh sto su ukusne.

Moze jedno pitanje vezano uz sparoge.

U mom kraju rijetko je tko uzgajao doma sparoge, ali mi takve sparoge (te debele) i nismo smatrali "pravim sparogama", vec nekim vise ukrasnim, za koje sam ja cak mislila napocetku da nisu jestive.
Fora je sto je svugdje bilo za brati "divljih sparoga" koje su nicale u svacijem vrtu, a pogotovo na neobradjenim livadama.

Pa me zanima (vec dulje vrijeme) koja je razlika izmedju tih uzgojenih i onih divljih? Da li se tu radi o istoj biljci ili ...? Takodjer koja je zdravija? Za ovu divlju koju smo jeli, su svi govorili da je jako zdrava, ali ja i nisam voljela njen okus (previse gorka za moje nepce) pa sam je malo jela svejedno

Da, veoma je ukusna i lekovita, Violeta na žalost ne znam razliku ali naći će se neko ko zna.
Tomy, zato sam i postavila topić, jer sam pročitala da kada je jednom poseješ, ona traje od 10-15 godina ali traži puno prostora. E to je taj deo koji mi se ne sviđa, ne bih baš volela da mi raste po celom dvorištu.

Za sve koji žele više da saznaju šparogi:

Potječe iz zapadnog Mediterana, a vjerojatno su je prvi za ishranu uzgajali Rimljani. Uvijek je predstavljala povrće visokog standarda a njene “divlje forme” posebno cijene Talijani koji ih rabe kao dodatak u svojim omletima (fritatti)

Značaj šparoge u ishrani

Šparoge, bilo da je riječ o vrtnim ili divljim, prava su blagodat jer sadržavaju mnogo betakarotena, vitamina B1 i B2, folne kiseline, vitamina C, fosfora, kalija, kalcija, željeza kao i tvari nužnih za gradnju bjelančevina. Cijenjene su kao dijetalno povrće a od davnina je poznato stimulativno djelovanje šparoga na rad bubrega i jetre. Osim toga, pokazale su se vrlo učinkovite u skidanju suvišne težine (sto grama divljih šparoga ima samo 35 kalorija) kao i za osvježavanje tena, a štite i od smetnji koje se javljaju kod izmjene tvari u organizmu. Oni koji su imali sreću kušati šparoge ili ih čak uzgajaju u svom vrtu znaju koliko je njen okus poseban. Za razliku od vrtnih, divlje šparoge imaju jači okus i tanje izdanke. Njihov blago gorak okus potječe od sastojaka asparagina, vanilina i spargaurina koji su ujedno i njihova velika vrijednost jer ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.

Na koji način se uzgajaju šparoge ?Šparoga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. Međutim, iako daje odlične izdanke čak sljedećih 15 godina, ipak se najproduktivnije razdoblje smatra od treće godine uzgoja. Produktivno razdoblje traje sve do sedme sezone, kada dolazi do znatnije iscrpljenosti nasada i prestanka intenzivnog uzgoja. Šparoge možemo uzgojiti izravnom sjetvom ili iz presadnica. Pošto izravna sjetva za početnike obično nije tako uspješna, bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih, ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze “na rod”.

Način sadnje
Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke duboke 25 cm i široke 30 cm. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi, mesnati izdanci. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka, na kojemu je sloj stajskog gnoja, te ga potom zakopati. Nakon toga, slijedi zalijevanje te ponovno nagrćanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu, izvorsku ili bunarsku vodu.



Berba
Dobro je znati kako u prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. Inače, vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje zakorijenila i ojačala. To znači da se tek treće godine nakon sadnje, obično polovicom travnja, može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm. Izboji se odsjecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. Poželjno je berbu provoditi svaki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. Prva berba obično traje mjesec da-na kako bi se izboji pravilno razvili i kako bi, općenito gleda-no, biljka obno-vila zalihe snage za narednu go-dinu. Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice travnja do sredine lipnja.

Osim u berbi, sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge. Osim toga, istinski znalci tvrde kako nema ničeg ukusnijeg i tako posebnog kao sisanje vrha zdrave i svježe ubrane šparoge.

Način pripreme šparoga
Kako bismo sačuvali obilje vrijednih sastojaka, šparoge se ne preporučuje dugo pripremati, odnosno, kuhati. Inače, prije kuhanja (koje ne trebe biti duže od petnaestak minuta) nužno je drvenasti, tvrđi dio izdanaka odbaciti jer neće omekšati niti biti jestiv bez obzira koliko ga dugo kuhali. To znači da se za jelo pripremaju samo mekani, vršni djelovi. Kuhanje šparoga je vrlo jednostavno i provodi se u slanoj vodi tijekom petnestak minuta, nakon čega se dobro ocijede, poulje i ohlade. Nakon što ih začinite octom možete ih poslužiti s kuhanim krumpirom i jajima kao predjelo ili večeru.

koliko znam sparoga se industrijski ili da ga nazovemo masovno gaji u Srbiji samo na jednom poljoprivrednom dobru.neznam tacno koje,ali sam citao da svu proizvodnju izvoze u Nemacku.moram da priznam da je na slikama plantaza,tj.njive gde su sparoge odlicno uradjene,u redovima,ali i oni napominju da je to izuzetno tezak posao

Sparoga se gaji i kod nas na granici sa Madjarskom ( neki nemac kupio zasad jabuka , koje je pocupao, te ih gaji na prilicno velikoj teritoriji . U Madjaeskoj se gaji zaista naveliko (za nemacko trziste ).
Slikao sam moj ostatak od Sparoge izmedju grozdja i bundeve stabljika kao asperagus ( sa semenkama bez ljusture , jestive ali ih netreba cistiti ... NOVA TEMA u lekovitom bilju ! )
Faati : posalji adresu , posltcu ti sve sto uzaberem ! Na fotografiji ako zapazis crvrno i crne bobice (crne su zrele ) !

Pozdrav

Slike neprolaze , pokusacu kasnije !

haj, ja bih posijala šparoge, no problem mi je naći sjeme, pa ako netko zna kakav link za online shop gdje bih ih mogla kupiti bila bih jako zahvalna

Ja imam šparoge već tri godine. I mnogo sam srećna zbog njih. Nismo bili sigurni da će uspijavati kod nas pa smo zasijali onako na sreću i stvarno nam se posrećilo (živim u Bosni u posavini), neznam da li zato što smo potrefili sastav zemlje koja im odgovara ili smo ih zasijali i pružili im toliko ljubavi da prosto zrače. Trenutno imamo nekih dvadesetak dobro raširenih korijena, tako da nazovem, i samo ih ubereš desetak cm iznad zemlje, zapravo dotle dok fino pucaju kad ih lomiš jednostavno rukom, ne gule se, samo ih opereš i odmah na pripremu, a ono što ostane ne pere se nego se zavije u kuhinjski papir i pravac u frižider, i tako mogu ostati samo možda dan, dva, neznam tačno ali vrlo kratko.
Već u martu kreće berbe, evo za koji dan će jer sam vidjela da su već izvirile glavice iz zemlje. Uskoro ću prikačiti neku sličicu da pogledate kako fenomenalno izgledaju. Kod mene je ta vrsta kod koje se bere nadzemni dio i zaista kad ih jednom probate nemožete više bez njih.
Ne zauzimaju tako puno prostora u vrijeme berbe, jedino posle toga jer im tada izraste taj nadzemni dio kao krošnjica ali se mogu malo uvezati.
Vjerujte da se sav trud i prostor isplati jer su nezamjenljive. Mogu se pripremat kao omlet, zatim pržene sa mladim krompirom zatim kao salata, a nama su najukusnije na pici onako ih naredamo do mile volje i samo ti curi vode na usta. Mi planiramo da zasadimo još ako uspijemo pronaći sjeme, a mi smo kupili sjeme, mislim , u marketu Merkatora, a čini mi se da sam ih nedavno vidjela u sjemenarnama, potražite i potrudite se da ih nađete jer će te biti presrećni što ih imate. Ja bi vam rado izašla u susret što se kupovine tiče ako uspijem naći. Neznam koliko koštaju, ali mislim da nisu mnogo skupe, potrudit ću se da ih pronađem za vas i mene.

Evo i ja sam jedva docekao da dobijemo Merkator da kupim seme sparoga, i ko yna jos kakvog cudnog i neuobicajenog povrca, posto smo odlucili u kuci da su nam ove jednostavne kulture dosadile. Danas sam bio i kupio sam seme sparoge i radica. Sutra sejem i iyvestavam cim nikne.

Područje na kojem ja živim je prirodno stanište šparoga ali naravno divljih, ne kultivara. Sada u proljeće jedemo šparoge barem dva-tri puta tjedno a rastu samoniklo pa se ja u vrtu borim sa njima jer izbijaju posvuda.
Meni su one jako fine bez obzira na gorčinu, vjerojatno je u pitanju stvar navike.