evo odlicnog linka do spiska otrovnica

www.backyardgarden.inf...sonous.php

Gorocvet je prelepa biljka , rado bih ga slikao. Da li ste imali priliku da ga vidite u prirodi? Gde i kada? Takodje me interesuje i bunika, za nju sam citao da je prilicno cesta, ali nisam bio te srece da naletim na nju...

Čitao sam da je i buksus-šimšir vrlo otrovna biljka.Može li povrće koje raste u neposrednoj blizini buksusa biti zatrovano,npr. zbog lišća opalog sa buksusa?

Cenarius jas go znam gorocvetot i go gledav i berev od livadi.Raste na vlazni mesta , mucurlivi, vo zemjata ima prozirno kompirce. Ako se otkorni sosem kompirce ima obavezno dve, edno staro i edno novo, mlado. Stebloto e nad zemja so dolgi lisja , cveti sega vo prolet vo plavo-violetova boja, cvetot e sostaven od mali cvetcinja naredeni na drska. Kompirceto go vikaat salep.Se vadi se mie i vari potoa se susi i se upotrebuva kako caj , nesto bilo lekovito.Prekrasno e cuvstvoto da se bere gorocvetot.
Bunika i za neze sum slusala i citala , dali e taa so siroki golemi listovi, gorna strana zeleni ,a dolna strana podbeleni , se upotrebuva za lek.

Puljka5 za simsirot dosega ne sum slusnala da e otroven , ago imam mnogu, mnogu dolgo vreme,Eve nekoj drug ,ako znae neka kazi da naucime.

Hm... Mislim da smo malo izmesali biljke , verovatno zbog narodnih imena. Moj gorocvet je adonis vernalis, a tvoj salep, orchis morio. Bunika je hyoscyamus niger. Evo slika, pa se mozda razresi problem...

Da Cenarius tretata slika kaj nas se vika gorocvet, eve go vidov i lat. ime znaci orhis morio.Ova e moe znaenje, narodski. Prvata slika cvetot ne mi e poznat, taka mislam,vtorata ime poznato a i listot nekako poznat, tretata sl. po moe gorocvet. Dobro e sto vaka poducuvame i razjasnuvame.Dali si videl cvet od treta slika, vo zivo ne slika.

LJUDI često u svoje vrtove zasade cvijeće o čijim otrovnim svojstvima nemaju pojma. Green Magazine je objavio listu 10 najotrovnijih vrtnih biljaka, koje vas mogu stajati života.



1. Glicinija (Wisteria)



Glicinija je listopadna penjačica koja cvjeta u proljeće. Veliki mirisni cvjetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bijele ili crvene boje.

Godišnje može narasti u visinu i do tri metra. Nerijetko se viđaju i čitave zgrade urasle u tu biljku koja je ponijela titulu "najotrovnije".




2. Naprstak ili pustikara (Digitalis purpurea)



Naprstak ili pustikara je biljka sa zvonolikim bijelim, ružičastim ili ljubičastim cvjetovima. Koristi je se u medicini, za proizvodnju lijekova za srce.

Pojedete li bilo koji od dijelova ove biljke, koja je zbog svog izgleda čest ukras u vrtovima, u blažim slučajevima će doći do mučnine, nesvjestice, dijareje i grčeva, a kod težih slučajeva trovanja do otkazivanja krvožilnog sustava i infarkta. Nerijetki su slučajevi gdje je života stajala pokoju znatiželjnu mačku ili psa.




3. Hortenzija (Hydrangea)



Česta stanovnica okućnica je i hortenzija, grmolika drvenasta biljka. Cvate od lipnja pa sve do kraja jeseni. Odlikuje se velikim cvjetovima živih boja - mogu biti bijeli, rozi, crveni, plavi i ljubičasti, a njihova boja varira ovisno o pH sastavu tla.

Zauzela je treće mjesto na listi najotrovnijih biljaka. Ubrzo nakon trovanja se javlja osip i svrbež kože, naticanje, mučnina, pojačano znojenje, a ukoliko se ubrzo ne dobije protuotrov, trovanje hortenzijama može dovesti i do kome te otkazivanja krvožilnog sustava.




4. Đurđica (Convallaria majalis)



Bijela biljka intenzivnog mirisa, đurđica, često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Cvijeće đurđice je otrovno, jer sadrži heterozide koji utječu na rad srca.

Otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i trbuhu, dijareju i grčeve. Đurđica ima crvene plodove koji sazrijevaju u rujnu, a također su otrovni. Nakon dodira cvijeta, stabljike ili korijena ove biljke, potrebno je oprati ruke kako ne bi došlo do trovanja.




5. Flamingov cvijet (Anthurium)



Anthurium ili Flamingov cvijet je tropska biljka čiji su cvjetovi srcolikog oblika. Najčešće su crveni, ali ih se može naći i u drugim bojama.

Gutanje dijelova biljke može dovesti do izrazito bolnih oteklina i opeklina unutar probavnog sustava. Naticanje sluznice može dovesti i do gušenja.



6. Krizantema



Cvijeće koje svake godine na Dan mrtvih ukrašava grobove, također je izrazito otrovno. Kod ljudi izaziva svrbež kože i otekline.

Poznato je oko 100 do 200 vrsta ove biljke. Vrtlari je često sade i kako bi otjerali zečeve - naime, oni ovu biljku zbog njenih toksičnih svojstava zaobilaze u širokom luku.



7. Oleandar



Oleandar je biljka na kojoj je otrovan baš svaki njen dio. Čak i slučajno udisanje dima gorućeg oleandra može izazvati probleme.

Ova zimzelena biljka, česta na Mediteranu, utječe na brzinu rada srca te trovanje njome može dovesti do infarkta.



8. Fikus



Još jedan stanovnik vrtova - fikus, poznat kao i Benjaminovo drvo, ima otrovna svojstva. Postoji oko 800 podvrsta fikusa, a sve u doticaju s kožom dovode do oticanja i svrbeža. Dođe li do trovanja, potrebno je posjetiti liječnika koji će propisati neki od antialergika.



9. Azaleja (Rhododendron)



Grmovi azaleja imaju halucinogeno i laksativno djelovanje. Simptomi trovanja su povraćanje, osip na koži, glavobolja, zamagljen vid i slabost u mišićima. Osim za ljude, osobito je otrovna za konje. Postoji više od 1.000 podvrsta spomenute biljke.



10. Narcis



Jedan od "vjesnika proljeća", narcis, zauzeo je 10. mjesto na ljestvici "lijepih, a ubojitih". Progutate li lukovicu spomenute biljke, dolazi do grčeva, dijareje i povraćanja. Popratni simptomi su i glavobolja, mišićna slabost i zamućen vid. Utječe i na rad srca.


(preuzeto sa drugoga sajta)

U vezi Krizanteme, ja sam čitala baš suprotno. Navodno je u istočnim zemljama koriste u prehrani. Čak se u Wikipediji spominju i njena neka ljekovita svojstva. Ako je to točno, tada mislim da baš i ne spada u tih 10 koje mogu biti smrtno otrovne. en.wikipedia.org/wiki/Chrysanthemum

Da li neko zna kako se zove ova biljka?

Kalistemon nije otrovna biljka tj.drvo,problemi nastaju kod ljudi koji su osetljivi na polen i astmaticari.U toku njegovog cvetanja bilo bi dobro da budu oprezni ,u nasoj klimi a u svojoj domovini oni kukaju na njega kao mi na nase topole,vrbe i sve ostalo polensko drvece...

Mene interesuje sledeće: od biljaka sa našeg podneblja, koje imaju otrovne delove i koji su? (npr. neko je rekao za lišće paradajza, to sam znao, ali šta još ima recimo jestiv plod a otrovno lišće i obratno)

mak = strudla+heroin
konoplja=stocna hrana+vlakna za odela ili sta vec +smesne cigare
i onda kazu da od poljoprivrede nemoze da se zivi

buldozerko citat:

Mene interesuje sledeće: od biljaka sa našeg podneblja, koje imaju otrovne delove i koji su? (npr. neko je rekao za lišće paradajza, to sam znao, ali šta još ima recimo jestiv plod a otrovno lišće i obratno)

Krompir. Svi delovi toksični, plod naročito. Samo krtola jestiva.

Rabarbara. Lišće otrovno a peteljke se jedu.

I krtola toksična ako nije termički obrađena.