ŠTETNICI MASLINE

ICERYA PURCHASI – Narančin crvac
- prisutan je u cijelom obalnom pojasu, a u zatvorenom prostoru svuda po zemlji
- napada agrume, vinovu lozu, masline, smokvu te neke druge voćke i brojno ukrasno bilje
- izlučuje obilnu mednu rosu
- jaja leže u jajnu vrećicu → dulja i šira od tijela
- vrećica je pokrivena voskom u kojem se jasno vidi 16 uzdužnih brazdi
- u jajnoj vrećici se nalazi 600 – 800 jaja
- ima 3 generacije godišnje → početkom i krajem proljeća, te krajem ljeta
- dvospolci su, mužjaci su rijetki i male važnosti
- naseljuju naličje lišća i stabljike napadnutih biljaka
- napadnuto bilje sporije raste ili se sasvim prestane razvijati, ljepljivo je i crno zbog čađavica naseljenih na mednu rosu
- prirod je smanjen ili izostaje
- grane se počinju sušiti, a na kraju ugiba cijela biljka
- uspješno se suzbija biološkom metodom → uvođenje božje ovčice Rodolia cardinalis
- zbog velike učinkovitosti božje ovčice treba umjesto univerzalnih insekticida primjenjivati samo selektivne koji će poštedjeti ovog korisnog kukca

PSEUDOCOCCUS CITRI – Limunov crvac
- vrlo je važan štetnik vinove loze u našem obalnom području → čest je na sobnom bilju
- napada i agrume, maslinu, smokvu i mnoge ukrasne biljke
- naročito je čest u dolini Neretve, u šibenskim i vranskim vinogradima
- tijelo je okruženo s 36 voštanih nastavaka, a 2 na zatku znatno su dulja
- prezimiti mogu svi oblici, no najčešće prezimljuju ženke na čokotu, katkad na korijenu
- razmnožava se pretežno partnogenezom, mužjaci su rijetki
- u proljeće ženke odlože manji broj jaja
- pred kraj razvoja prelaze na zelene dijelove loze
- ženke idućih generacija odlažu znatno više jaja, što najviše ovisi o temperaturi
- inkubacija traje 10 – 15 dana
- ličinke tih generacija hrane se najčešće na žilama lišća, na grozdićima i grozdovima
- najveće štete počini sisanje kasnijih generacija na grozdovima
- ima 3 – 5 generacija godišnje
- izlučuje obilnu mednu rosu, pa napadnuti organi biljke pocrne zbog razvoja gljiva čađavica na slatkastom supstratu
- sisanje prouzročuje sušenje lišća, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i sniženje kvalitete plodova i sl
- limunov crvac periodički štetnik → javlja se kroz nekoliko godina, a zatim se nekoliko godina ne zamjećuje
- toplo i suho vrijeme pogoduje njegovoj pojavi
- za razvoj je optimalna temperatura 22 – 25˚C, pri kojoj ženke mogu odložiti i do 500 jaja
- ženke koje se hrane na peteljkovini grozdova plodnije su od ženki koje sišu na lišću
- optimalna vlažnost zraka za njihov razvoj je 45 – 75 %
- ima mnogo prirodnih neprijatelja: božje ovčice, ose najeznice, muhe tahine i dr.
- suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem čokota te primjenom insekticida za vrijeme vegetacije
- radi inkubacije i nedovoljnog djelovanja insekticida na jaja tretiranje treba obično ponoviti

EUPHYLLURA OLIVINA – Maslinina buha
- povremeni štetnik masline
- najčešće se zadržava na južnim dijelovima gustih krošnji
- odrasli oblici prezime na maslini
- odlažu jaja na naličje lišća i između pupova
- jedna ženka odloži stotinjak jaja
- ličinke sišu na izbojima i lišću, a kasnije na cvijetu
- razvoj traje 40 dana
- intenzivno izlučuju mednu rosu i vosak kojim su pokrivene kolonije buha na izbojima i lišću
- na mednu rosu se naseljuju čađavice
- za jačeg napada izboji se suše
- štetnik ima 5 – 6 generacija godišnje, a najštetnije su generacije koje se javljaju u proljeće
- suzbija se bijelim uljima, te sredstvima na osnovi fentiona, dimetoata, pirimifos metila, deltametrina najčešće početkom cvatnje maslina

POLLINIA POLLINII – Maslinina štitasta uš
- prisutna je u našem obalnom području
- tijelo joj je pokriveno voštanim prahom
- jedna je od rijetkih monofagnih vrsta jer napada samo maslinu
- siše na kori, pa kora puca, a lišće se na zaraženim granama deformira
- ima dvije generacije godišnje
- masline oslabjele od napada ovog štetnika često napadaju potkornjaci, koji do kraja unište takva stabla

SAISSETIA OLEAE – Maslinin medič
- važan štetnik masline u plantažama u kojima su, za suzbijanje drugih štetnika, mnogo korišteni univerzalni insekticidi koji uništavaju parazite i predatore mediča
- osim masline napada i vinovu lozu i neke druge južne voćke, oleandere i drugo ukrasno bilje
- čest je na ukrasnom bilju u zatvorenom prostoru
- ime je dobio po obilnom izlučivanju medne rose
- kod nas ima 2 generacije godišnje
- mogu prezimiti svi stadiji, no kod iole jače zime na životu ostaju samo ličinke II. i III. stadija
- zbog mogućnosti da prezime razni stadiji, razdoblje ovipozicije dosta je razvučeno → od travnja, kad legu ženke koje su prezimjele, do lipnja, kad legu ženke koje su prezimjele kao ličinke II. stadija
- razvoj jaja traje prosječno 15 dana
- mlade ličinke ostaju neko vrijeme ispod štita majke, zatim izlaze, te nekoliko sati traže pogodno mjesto za pričvršćivanje → najčešće naličje lišća
- tijekom razvoja ličinke se mogu premještati pa tako ličinke zadnjeg stadija obično prelaze na grančice
- mlade ličinke se javljaju 2 puta → u najvećem broju u svibnju i lipnju, te opet od kolovoza do listopada
- ljetne suše, a poglavito hladne zime nepovoljno djeluju na ovog štetnika
- od prirodnih neprijatelja vrlo je brojna osica Metaphycus flavus → njezino se korištenje predlaže za biološko suzbijanje ovog štetnika
- važne su i božje ovčice i zlatooke
- potrebno je štetnike masline suzbijati lokaliziranom primjenom kemijskog insekticida ili bioinsekticidima
- više od 12 mediča po grani se smatra vrlo jakim napadom, a 2 – 4 mediča po grani je slab napad
- Žužić smatra pragom odluke jednu ličinku na svaki cm duljine grančice ili 2 – 3 primjerka po listu
- suzbijanje se provodi bijelim uljem, a u vrijeme pojave ličinki i nekim drugim organofosfornim insekticidima ili imidaklopridom
- zapaženo je dobro djelovanje i nekih biotehničkih insekticida na ličinka toga štetnika

LEPIDOSAPHES ULMI – Jabučna koma uš

HYLESINUS OLEIPERDA – Crni maslinin potkornjak
- osim masline, napada jasen, jorgovan i ligustrum
- primarni je štetnik
- odrasli oblik se javlja obično u svibnju i lipnju
- ženka se ubušuje u zelene grane te pravi rašljasti hodnik u koji odlaže jaja
- ličinke buše sekundarne hodnike okomito na primarni hodnik
- u napadnutim stablima slabi kolanje sokova, suši se lišće, pojedine grane, pa i cijelo stablo → pretežno se suše vanjske grane krošnje maslina
- u posljednje vrijeme se sve češće javlja u Dalmaciji

PHLOETRIBUS SCARABEOIDES – Maslinin smeđi potkornjak
- napada prvenstveno tanke grančice masline, no može se naći i u debljim granama
- najradije napada oslabljela stabla
- ima 3 generacije godišnje, pa se u povoljnim uvjetima brzo razmnožava i štete mogu biti velike
- štete se očituju u ranom otpadanju ili kržljanju plodova te sušenju grana, pa i cijelog stabla
- odrasli oblik se javlja u proljeće i tada počne bušiti hodnike u grančicama
- ljeti se razvija druga, a u jesen treća generacija
- brojnost štetnika može se smanjiti vješanjem svežnjeva svježe odrezanih grančica tretiranih insekticidom u krošnju početkom proljeća (čim počne pojava odraslih)
- grane se tretiraju umakanjem u deltametrin ili neki drugi insekticid
- svežnjevi grančica privuku odrasle oblike, a insekticid ih ubije

OTIORHYNCHUS ALUTACEUS – Crna vinova pipa & OTIORHYNCHUS ALUTACEUS A. VITTATUS – Prugasta vinova pipa
- opasni štetnici u Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini
- posebno je jako štetna aberacija O. alutaceus vittatus u Istri (Britvec)
- rano u proljeće izgrizaju pupove loze pa pojedine mladice uopće ne tjeraju
- jako štete i maslinama pa mogu izazvati golobrst lišća sadnica
- vrlo su otporne na insekticide i zato što izgrizaju unutrašnje dijelove pupova pa otpada jača mogućnost želučanog djelovanja
- učinkovita su bila (sada više nemaju dozvolu) sredstva na bazi acefata, metamidofosa
- u slučaju jačeg napada trebali bi provjeriti novije skupine insekticida
- ove velike pipe mogu se uništavati i skupljanjem, što treba činiti u sumrak ili noću uz pomoć svjetiljke, a danju tražeći ih ispod grudica zemlje uz čokote

OTIORHYNCHUS CRIBRICOLLIS – Maslinina pipa
- ubraja se u važnije štetnike masline
- hrani se mlađim lišćem masline, izgrizajući rubove
- hrani se i noću, a danju se skriva ispod kamenja ili gruda zemlje
- za jače pojave smanjuju rast izboja
- naročito su velike štete na maslinama koje se obnavljaju zbog starosti ili nakon požara
- ličinke žive u tlu, gdje se hrane korijenjem različitih biljaka, ne praveći zamjetne štete
- u maslinike u kojima nema kamenja i sličnih skloništa mogu se porazmjestiti kamene ploče, pod koje će se zavući pipe pa se tada mogu skupiti i uništiti
- budući da pipa ne leti, napad se može spriječiti stavljanjem ljepljivih pojasa oko debla u početku pojave štetnika, što je najčešće u travnju
- samo iznimno treba u vrijeme pojave prvih štetnika, što je najčešće u travnju
- samo iznimno treba u vrijeme pojave prvih šteta u posebice ugroženim maslenicima primijeniti insekticide na osnovi fentiona ili piretroide

OTIORHYNCHUS CORRUPTOR – Šarena vinova pipa
- vrsta proširena na čitavom obalnom području
- javlja se kasnije u proljeće pa glavne štete nanosi oštećivanjem lišća
- osim loze napada i maslinu
- zbog kasnije pojave lakše se suzbija jer osim kontaktnog može doći do izražaja i želučano djelovanje upotrijebljenih insekticida
- učinkovita su bila (sada više nemaju dozvolu) sredstva na bazi acefata, metamidofosa
- brojnost ove vrste može se smanjiti skupljanjem i uništavanjem kornjaša, koji se dobro vide na čokotima, te stavljanjem ljepljivih pojasa na stabla masline
- sve vinove pipe se često zadržavaju ispod gruda zemlje u blizini čokota pa se mogu i tamo skupljati
- kako ne lete, sve se vinove pipe mogu suzbijati i sipanjem granula ili prašiva raznih insekticida oko čokota




CAENORHINUS CRIBRIPENNIS – Maslinin svrdlaš
- javlja se krajem travnja i početkom svibnja
- hrani se pupovima i lišćem masline, a kasnije cvjetovima i plodovima
- u plodovima pravi duboke rupice, a u jednom plodu može ih načiniti i do dvadesetak
- plodovi se deformiraju, a često i otpadaju
- ljeti odlažu jaja u plod → ličinke buše plod i izgrizaju sjemenku
- početkom jeseni se spuštaju na tlo, gdje se kukulje
- odrasli oblik ostaje u tlu do proljeća
- neke ličinke se kukulje tek iduće jeseni
- suzbija se u trenutku jače pojave klorpirifosmetil, dimetoat, fenitrotionom, fosalonom
- najčešće se suzbija usput primjenom isnekticida protiv drugih važnijih štetnika masline

PRAYS OLEAE – Maslinin moljac
- uz maslininu muhu najvažniji je štetnik masline
- boja gusjenice ovisi o ishrani → zelena je kada se hrani lišćem i plodom, a žutosmeđa kod ishrane cvijetom
- naraste do 8 mm
- oligofagni je štetnik, napada maslinu, no može se razviti i u listovima filireje, jasmina i ligustruma
- ima 3 generacije godišnje → prva napada cvijet, druga napada plod, a treća napada listopad
- odrasli oblik prve generacije javlja se krajem travnja i u svibnju
- odlaže jaja na čaške još zatvorenih cvjetova
- gusjenice izgrizaju cvjetove zapredajući ih svojom pređom
- jedna gusjenica može oštetiti oko 15 cvjetova
- stupanj štetnosti ovisi o intenzitetu cvatnje
- odrasli oblici druge generacije leti u lipnju, a odlaže jaja na plodove
- gusjenice se ubušuju u plod, u kojem izgrizaju meso i sjemenku → ti plodovi kasnije otpadnu, pa mogu nastati vrlo velike štete
- krajem kolovoza i u rujnu se javlja odrasli oblik treće generacije, koji odlaže jaja na lišće
- gusjenice rade hodnike u lišću, a kasnije se slobodno hrane na njemu
- krajem zime se kukulje i daju opet odrasle prve generacije
- jedna ženka odloži oko 300 jaja
- najveće štete nanose prve 2 generacije uništavanjem cvjetova i oštećivanjem plodova
- utvrđene su razlike u otpornosti pojedinih kultivara na ovog štetnika
- obično je najjača zaraza na kultivarima krupnih plodova, a manja na kultivarima sitnih plodova
- napadaju ga brojni prirodni neprijatelji → Ageniaspis fuscicollis, Chelonus eleaphilus i Trichogramma embeyophagum
- neki se mogu koristiti i za biološko suzbijanje → kod nas proučavana primjena osice Ageniaspis fuscicollis
- u učinkovitije grabežljivce se ubrajaju zlatooke koje se hrane jajima, osobito karpofagne generacije
- kemijsko suzbijanje karpofagne generacije se kombinira sa suzbijanjem maslinine muhe
- prvim tretiranjem protiv antofagne generacije moljca ne sprečavaju se samo izravne štete od te generacije, nego se sprečava i jača pojava karpofagne generacije
- protiv karpofagne generacije se obično jedno tretiranje obavlja u srpnju, a ponavlja se u kolovozu
- optimalni rokovi suzbijanja tih generacija su pred početak napada gusjenica na cvijet, odn. na plod
- preporučuje se primjena bioloških pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis soj kurstaki
- samo iznimno treba primijeniti kemijske insekticide protiv karpofagne generacije
- primjenjuju se samo ako se kasni u suzbijanju jer ta sredstva, naročito dimetoat i fention, imaju izvjesno dubinsko djelovanje
- mogu se koristiti i diazinon, triklorfon i neki drugi kemijski insekticidi
- proučava se mogućnost šire primjene feromona, ne samo za praćenje pojave, nego i suzbijanje ovog štetnika, bilo metodom zbunjivanja, bilo ulovom, što može biti uspješno pri slabim zarazama

ZEUZERA PYRINA – Modro sitance (granotoč)
- napada tanje grane, ali se može naći i u debljim granama, pa i u stablu
- napada gotovo sve vrste voćaka, uključujući i maslinu, nadalje brezu, javor i druge lišćare
- leptiri se pojavljuju u lipnju i srpnju, a lete do jeseni
- odlažu svoja crvenkasto žuta ja u pukotine kore ili na pupove
- jedna ženka može odložiti oko 1 000 jaja
- gusjenice su heliofilne te se kreću prema svjetlu, dakle prema vrškovima grana i izboja na kojima se nalaze
- tek se tamo ubušuju u tanke grančice, u kojima buše hodnik prema dolje
- gusjenice povremeno izlaze iz bušotine te se ubušuju u novu nešto deblju grančicu
- napadnute se grančice suše na dijelu iznad bušotine
- iduće godine gusjenice se spuštaju sve niže, dolaze i u deblje grane pa i u stablo
- katkad buše hodnik oko stabla (prstenuju stablo), a ako tako napadnu mlađe stablo, ono brzo propada
- izlazni otvor gusjenice često prelazi promjer od 1 cm → kroz njega ispada pilovina
- oko tog otvora plitko ispod kore se nalazi dio hodnika koji se može prstom napipati
- smatra se da gusjenice izlučuju i neke za drveće otrovne tvari
- treće godine se kukulje na samom izlasku iz hodnika, pa nakon izlaska leptira prazne kukuljice vire iz rupe
- nazočnost jedne gusjenice u dvogodišnjoj maslini uzrokuje njeno propadanje
- iako nema mnogo prirodnih neprijatelja (dosta je aktivan djetlić), ipak je prirodna smrtnost utjecajem raznih čimbenika vrlo velika pa iznosi i više od 95 %
- naročito često napada drveće koje trpi od suše i uopće slabije njegovano i održavano drveće
- budući da ženka često odlaže jaja na isto stablo u kojem se razvila, mogu u nekom voćnjaku ili drvoredu pojedina stabla biti jako napadnuta, a ostala stabla biti nezaražena
- preventivno suzbijanje je moguće u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina → preporučuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem da bi se uništile i one gusjenice koje su se već ubušile, a nalaze se još plitko ispod kore, npr. fosfamidon (više nema dozvolu kod nas)
- uglavnom samo preventivno djeluju sredstva na osnovi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi
- zbog dugog razdoblja ovipozicije potrebno je tretiranje krošnje više puta ponoviti
- u voćnjacima se u to vrijeme suzbijaju i neki drugi štetnici voćaka (npr. savijači plodova) te se njihovim suzbijanjem sprečava i jača zaraza sitancem
- kurativno suzbijanje se sastoji u uništenju gusjenice u grani ili deblu  uštrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili drugi insekticid jače volatilnosti u peterostrukoj koncentraciji i rupa se odmah zatvori voćarskim voskom
- grane zaražene granotočom ili vrbotočom potrebno je stalno rezati i spaljivati, pri čemu treba paziti da se odreže i dio sa štetnikom
- oba se štetnika mogu prenijeti zaraženim sadnicama
- staro zaraženo drveće treba izvaditi i spaliti, jer je ono izvor zaraze

LOBESIA BOTRANA – Pepeljasti grozdov moljac & EUPOECILIA AMBIGUELLA – Žuti grozdov moljac
- ove vrste se ubrajaju u savijače
- pripadaju u najvažnije štetnike vine loze
- pepeljasti grozdov moljac je proširen u čitavoj zemlji, te je svuda prisutan, osim mjestimice u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske
- moljci prezime u stadiju kukuljice na raznim skrovitim mjestima na čokotu i oko čokota
- leptiri se pojave kada kroz desetak dana srednja dnevna temperatura prelazi 10˚C
- leptiri lete u sumrak, posebice žuti moljac
- ženke prve generacije odlažu jaja na cvjetne pupove, peteljkovinu i peteljke, a potom na cvjetove vinove loze
- u Dalmaciji ženke moljaca odlažu jaja i na cvjetove masline i nekih drugih biljaka
- jedna ženka odloži 40 – 60 najviše 120 jaja
- nakon inkubacije od 7 – 10 dana gusjenice oštećuju cvijet loze i zapredaju ga
- jedna gusjenica može za vrijeme svog razvoja od 25 – 30 dana uništiti pedesetak pupova, odn. tek zametnutih bobica
- gusjenice se kukulje unutar grozdića, između lišća ili u pukotinama na čokotu
- stadij kukuljice traje desetak dana
- leptiri druge generacije se javljaju u Dalmaciji početkom lipnja, a u kontinentalnim krajevima u srpnju
- ženke odlažu jaja na zelene bobice grožđa
- inkubacija traje 4 – 6 dana
- glavni napad gusjenica ove generacije se u Dalmaciji odvija u lipnju i srpnju, a u ostalim krajevima u srpnju i kolovozu
- jedna gusjenica ošteti 4 – 9 bobica
- gusjenice ulaze u bobice, izgrizaju ih iznutra tako da katkad ostane samo sjemenka
- leptiri nove generacije javljaju se u Dalmaciji kraje srpnja i u kolovozu, a u ostalim krajevima u drugoj polovici kolovoza i u rujnu → oni odlažu jaja na već skoro zrele bobe grožđa
- gusjenice se hrane bobama, pa se u njima nalaze često i u vrijeme berbe
- jedna gusjenica može oštetiti 3 – 7 boba
- razvoj gusjenice traje dvadesetak dana
- napad ove generacije omogućava zarazu i pogoduje širenju sive plijesni – botritisa
- žuti moljac ima 2 generacije godišnje, za razliku od pepeljastog moljca koji ima 3 generacije
- pepeljasti grozdov moljac zahtjeva toplo vrijeme, a potrebna mu je samo osrednja vlažnost zraka
- žuti grozdov moljac za razvoj treba visoku vlažnost zraka, ali ima manje zahtjeve na toplinu
- zahtjevi pepeljastog moljca znatno su ograničeniji od zahtjeva žutog moljca, pa se pepeljasti moljac ubraja u stenovalentne vrste, a žuti moljac u eurivalentne
- upravo je zato pepeljasti moljac izrazito periodični štetnik, s velikim razlikama u intenzitetu pojave, kako iz godine u godinu, tako i između pojedinih lokaliteta u istoj godini
- naprotiv intenzitet pojave žutog moljca mnogo je ujednačeniji
- prirodni neprijatelji samo malo utječu na dinamiku populacije tih štetnika
- grozdovi moljci jače napadaju vinograde u kojima je prozračivanje slabo zbog gustoće nasada, prevelike bujnosti, smjera redova i sl.
- stoga i sve agrotehničke mjere koje pogoduju strujanju zraka u nasadu smanjuju napad moljca
- gusjenice prve generacije lako se zapažaju na cvjetovima pa u vrijeme cvatnje treba često pregledavati lozu
- i kad napad ove (prve) generacije nije prejak i ne očekuju se veće štete, dobro je katkad provesti suzbijanje da bi se uništenjem prve generacije smanjio napad ostalih generacija
- gusjenice te generacije najmanje su štetne jer pridonose prorjeđivanju bobica, pa se tolerantnim pragom u Švicarskoj smatra 15 – 30 gusjenica na 100 grozdova
- pojava gusjenica druge i treće generacije na bobama se teže zapaža ili se zapaža kad je već kasno za suzbijanje → u vrijeme leta u vinogradima treba pratiti pojavu leptira feromonima
- feromoni se nalaze u plastičnim ampulama i nakon njihova otvaranja kroz nekoliko tjedana privlače mužjake dotične vrste
- ampulica s feromonom se stavlja u posebni ferotrap → papirnata složiva kućica iznutra premazana lijepkom na koji se hvataju mužjaci moljca
- praćenjem dinamike ulova signalizira se optimalni rok provedbe suzbijanja → 4 – 8 dana nakon najvećeg broja leptira
- u novije vrijeme počinju se feromoni koristiti i za izravno suzbijanje → metoda suzbijanja
- pri izboru insekticida za tretiranje nasada treba ponajprije birati takve koji što manje forsiraju pojavu crvenog pauka i pošteđuju prirodne neprijatelje → najbolji su bioinsekticidi na bazi B.t.k., kojima za bolju učinkovitost treba dodati 0.5 % šećera kad se koriste za suzbijanje prve generacije gusjenica
- ekološki prihvatljiva svojstva imaju i neki naturaliti – spynosini
- povoljniji su i biotehnički insekticidi na osnovi fenoksikarba, teflubenzurona i drugi insekticidi ove skupine, koje treba primijeniti više ili manje preventivno u početku pojave gusjenica ili još ranije, u vrijeme masovnog leta leptira
- od kemijskih insekticida učinkoviti su insekticidi na osnovi klorpirifosmetila, triklorfona, fentiona i mnogi drugi kontaktni organofosforni insekticidi, te mnogi piretroidi
- kemijski insekticidi mogu se primijeniti i kurativno
- za suzbijanje posljednje generacije moljaca uzimaju se insekticidi kraće karence kakvi su od organofosfornih insekticida klorpirifosmetil, a od piretroida lambdacihalotrin, betaciflutrin, alfacipermetrin i deltametrin
- svim ovim insekticidima karenca je 21 dan ili manje
- pri suzbijanju gusjenica u zbijenim grozdovima bolje djeluju insekticidi s fumigantnim djelovanjem
- najčešće je u jednoj godini dovoljno jedno trtiranje da bi se spriječila šteta, no u godinama jake pojave grozdovih moljaca bit će potrebno suzbijati dvije ili čak sve tri generacije, dakle provesti 2 – 3 tretiranja
- kod nas se najčešće suzbijaju prva generacija

BATROCERA OLEAE – Maslinina muha
- najvažniji štetnik maslina kod nas → o pojavi tog štetnika ovisi prinos maslina i kakvoća ulja odn. maslina za jelo
- štetnik se javlja svake godine, ali u nejednako jakom intenzitetu
- najveće štete su u godinama kad je rod slabiji, pa zbog napada muhe i moljca može gotovo potpuno izostati prirod
- osim što uzrokuje velike gubitke priroda, zaraza muhom jako smanjuje kakvoću ulja
- ličinke izgrizanjem mesa ploda pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina
- bušenjem hodnika otvaraju pristup kisiku pa nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja
- ličinke omogućuju zarazu plijesnima, koje, zajedno s izmetom, uzrokuju ranketljivost i miris po pljesnivoći
- u godinama kad vlada jaka suša, napad je slabiji
- visoke ljetne temperature uz nisku relativnu vlagu zraka uništavaju jaja, a katkada i druge razvojne oblike muhe
- prezime kukuljice u tlu, dijelom i odrasle muhe na skrovitim mjestima
- pojedini primjerci prežive i pri –10˚C
- za toplijih dana lete i hrane se izlučevinama voćaka i mednom rosom
- tek krajem lipnja i u srpnju odlažu jaja u plodove maslina, naročito u razvijenije plodove → na jedan plod odloži samo jedne jaje
- obično već nakon 2 dana izlazi ličinka koja se ubušuje u mezokarp ploda
- kasnije prodire do endokarpa i opet se vraća prema površini
- plodovi smeđe ili postaju ljubičasti i otpadaju
- razvoj ličinke u plodu traje oko 14 dana
- u plodu se kukulji
- stadij kukuljice traje oko desetak dana ovisno o toplini
- druga generacija muha leti u kolovozu i odlaže jaja u plodove → u njima se razvija ličinka ove generacije slično ličinki prve generacije, no kukulji se u tlu
- treća generacija muha javlja se u jesen
- ličinke treće generacije se razvijaju dulje od ličinki prethodnih generacija u plodovima, a na kraju razvoja spuštaju se u zemlju i tamo se kukulje
- kukuljenje se najčešće odvija u studenom
- odrasle muhe se javljaju od početka godine
- napadnuti plodovi se smežuraju, trule ili otpadaju
- ovaj štetnik kod nas ima 3 – 4 generacije godišnje
- napada isključivo maslinu (izrazit je monofag)
- odraslih muha ima u masleniku cijele godine, osim u zimskim mjesecima
- suzbijanje maslinine muhe još se uvijek najviše provodi kemijskim putem
- kemijsku je zaštitu moguće provoditi tretiranjem cijelog maslinika samim insekticidima, ili se insekticidu dodaju atraktanti, pa se tretira samo manji dio objekta
- suzbijanja treba temeljiti na praćenju leta muhe → koriste se lovne posude u koje muhe ulijeću, ali više ne mogu izaći
- te posude sadrže otopinu olfaktornog atraktanta, npr. biamonfosfata ili hidroliziranih proteina
- osim olfaktornih sve se češće koriste vizualni atraktanti – žute ljepljive ploče → plastične ploče premazane fluorescentnom žutom bojom i ljepilom
- lovne posude ili vizualne muholovke se stavljaju u kontrolne maslinike na svako deseto stablo, odn. u jednom takvu masliniku mora biti najmanje 10 posudi ili lovki
- kod niske relativne vlažnosti zraka bolje djeluju olfaktorni, a kod više vlažnosti vizualni atraktanti
- čim se uhvate prve muhe, obavljaju se i dopunske kontrole pregledom broja odloženih jaja odn. utvrđivanjem zaraze u plodovima
- ako se utvrdi više od 5 % zaraženih plodova, obavlja se prva lokalizirana primjena insekticida uz dodatak atraktanta
- cijeli maslinik tretira se insekticidom, najčešće 2, rjeđe 3 puta
- prvo tretiranje obavlja se obično u srpnju, a ponavlja u kolovozu nakon tridesetak dana
- svrha tih tretiranja je da se spriječi ulazak ličinki u plodove odn. da se ubiju tek ubušene ličinke u njima
- od insekticida se preporučuju sredstva na bazi dimetoata, fentiona, triklorfona, deltametrina i dr.
- obično se istovremeno s muhom suzbija i maslinin moljac
- radi postizanja potrebne zaštite tretiranje treba provesti vrlo kvalitetno i zahvatiti sva rodna stabla maslina i sve rodne dijelove stabla dovoljnom količinom tekućine i insekticida
- upravo je potrebna za kvalitetnim i dugotrajnim, pa stoga skupim i ekološki nepovoljnim tretiranjem cijelog maslinika dovela do razvoja drugog načina suzbijanja → lokaliziranog tretiranja samo manjeg dijela objekta uz dodatak atraktanta insekticidu
- atraktatnt privlači muhe s netretiranih na tretirane dijelove i tu one uginu → kako je ovo tretiranje usmjereno protiv muha da bi se spriječilo odlaganje jaja, provodi se nešto ranije, tj. početkom srpnja
- lokaliziranim tretiranjem postiže se odličan uspjeh u suzbijanju maslinine muhe, ali samo ako se provodi u velikom masliniku ili na velikom broju stabala raznih vlasnika istog područja
- pri tretiranju malih maslinika dolet je muha iz netretiranih objekata prejak, pa može doći do jače ovipozicije i prije nego što bi ove tek doletjele muhe bile privučene od atraktanta i ubijene od insekticida
- pri tretiranju maslinika rastresitog tipa nastoji se kombinacijom insekticida i mamca pokriti oko jedan m2 krošnje svakog stabla
- vrlo se intenzivno proučava i mogućnost suzbijanja maslinine muhe uporabom njezinih prirodnih neprijatelja, uglavnom osa najeznica
- ose vrste Opius concolor uzgajala se i kod nas u laboratoriju Instituta za jadranske kulture → uzgojene osice puštane su u prirodu
- utvrđeno je da se zbog nedovoljne sposobnosti udomaćenja parazita treba ovu osicu stalno ponovno masovno ispuštati u prirodu
- istražuje se i mogućnost primjene tzv. autocidne metode suzbijanja ispuštanjem velikog broja steriliziranih mužjaka u maslinike → uzgajaju se u laboratoriju i steriliziraju gama zrakama

BREVIPALPUS LEWISI – Izazivač crne peteljke
- ženke prezime pod korom čokota vinove loze kamo se vraćaju i tijekom proljeća ako zahladi
- pri temperaturi od 14 – 15˚C izlaze na pupove, izboje i mlado lišće, a kasnije napadaju cvjetove i grozdiće
- ima nekoliko generacija tijekom godine
- osim vinove loze može napasti i maslinu
- na mjestu sisanja tih grinja isprva se vide bjeličaste, žućkaste ili crvenkaste pjege
- kasnije mjesta sisanja pocrne
- napadnuti izboji dobivaju tamne pjege naročito pri osnovi i u zoni nodija, a napadnute peteljke zadebljaju i potamne
- tamne pjege se mogu pojaviti i na bobicama, gdje napad poremećuje i proces sazrijevanja
- može se prenijeti sadnim materijalom

Cim stignem ubacicu i ovo u Svet biljaka.