Evo, nasla sam sliku na internetu. Definitivno je Japanska dunja ili Chaenomeles japonica. Hvala vam!

Trebam pomoc sa japanskom dunjom. Kad sam preuzela brigu o vrtu bio je to jako veliki grm koji lijepo cvijetao ali je gusio sve ostale biljke oko sebe i ja ga, neznalica , srezala do dna! Nakon toga, vec dva proljeca uopce nece da cvijeta, slabo i prolista a grane mu samo sibaju tako da je sav jadan. Htjela bih ga iskopati a od njega zametnuti mladi grm. Recite mi koji dio biljke se zakorjenjuje tj. sto tocno da napravim?

Molim vas, može li mi netko reći kako se japanska dunja razmnožava reznicama i kada? "Posudila" bih reznice od susjeda. Upravo cvjetaju pa mislim da treba pričekati da cvatnja prođe. Kako se priprema reznica, kako se siječe, kako se zakorijenjuje, je li osjetljiva na sunce, sljedeću zimu? Moram li je zakorijeniti u kući ili odmah van u zemlju? Treba li je tretirati onim prahom za zakorijenjivanje? Uh, puno pitanja... Dakle, što više detalja ako znate.

Zatim, vidjela sam na netu da ih ima u više boja (ljubičasta, bijela,...) Kako one uspijevaju u kontinentalnom području i da li ih je teško naći u rasadnicima? Hvala unaprijed.

Ako komsije imaju stariji grm sigurno ima i neki mladji izdanak sastrane
Ja sam tako proslog proleca iskopala jedan mlad izdanak sa korenom i to dosta kasno , kad je grm bio u punom cvetu i lepo se primio doduse uz zalivanje kad god je trebalo. Nije mnogo narastao a cak nije ni izgubio list zimus a nije zasticen.Nadam se da ce ove godine puno vise narasti.

Evo, ja našla nešto na netu pa da sama sebi odgovorim, a i vi dodajte svoje znanje i iskustvo!!!

"Rano ujutro, prije vrućina, oštrim nožem ili škarama, sa zdravih, dobro razvijenih biljka uzimamo reznice veličine 7,5-15 centimetara. Reznice se uzimaju sa ovogodišnjih, zdravih i dobro razvijenih izboja koji na sebi nemaju tragova bolesti, niti su oštećeni od štetnika. Imajte na umu kako su izboji prema vrhu biljke najkvalitetniji. Rez pravimo ispod najdonjeg lista. S donje polovice reznice uklonimo sve listove, a ako je reznica bujna dio gornjih listova prikratimo na 1. Kod crnogorice (tuja, na primjer, i slično) reznice ne režemo, već otkidamo zajedno s komadićem starog drva (takozvana reznica s petom). Ako uzimamo reznice sa ruža, onda one moraju imati najmanje tri do četiri okca, i biti duge oko 20 centimetara. Kod ruža reznicu uzimamo u kolovozu, s još nedozreloga jednogodišnjeg izboja.
Kod uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist. Zato je vrlo važno reznice uzimati oštrim i čistim oruđem. Idealan je oštar nož, a škare valja izbjegavati budući da one, ukoliko nisu dovoljno oštre, gnječe tkivo, čime je omogućen lakši prodor patogenih organizama. Kako bi reznice održale dobru vitalnost, potrebno ih je odmah nakon branja - a do sadnje - staviti u plastičnu vrećicu. Vrlo je važno reznice što je moguće prije staviti u supstrat, kako se zbog vrućina ne bi oštetile.

Sadnja pripremljenih reznica
Pripremljene reznice umočimo u prah za pospješivanje ukorjenjivanja, koji je danas moguće nabaviti u svim bolje opskrbljenim prodavaonicama poljodjelskih proizvoda. Kao supstrat koristimo mješavinu treseta i riječnog pijeska ili pak gotov supstrat za ukorjenjivanje (steckmedium). Pikiranje vršimo u cvjetne lonce, sandučiće i slične posude dovoljne dubine. Reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu prekrijemo prozirnom PVC vrećicom, plastičnom bocom ili staklenkom i smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost zraka oko 80 posto. Daljnja se njega sastoji u redovitom orošavanju te povremenom prozračivanju. Kako ukorjenjivanje napreduje, što primjećujemo po pojavi mladih listića, pokrov potpuno uklonimo kako bi biljčice privikli na vanjske uvjete. Nakon što se biljke dobro ukorijene, presađujemo ih u pojedinačne posude. Tijekom zime mlade biljčice zaštitimo od hladnoće. Neke će se vrste ukorijeniti za nekoliko tjedana, dok je nekima (buksusu, na primjer) potrebno i nekoliko mjeseci. Kod ovakvog razmnožavanja pripremite nešto veći broj reznica nego što su vaše potrebe."

Žao mi je što danas nije bilo sunca, odavno želim da slikam ovaj cvetić izbliza ali makar sam slikala ove dve cele biljčice!

ja sam prosle godine narucila crvenu, da se vidi na snegu, kardinal. kad dodje vreme cvetanja moja japanska dunja - bela. jos sam bila zasadila zuti citis iza da istakne crvenilo dunje...sve sam premestila i kupila novi crveni cytis za moju belu dunju. sad cekam; ako i taj cytis bude neke druge boje, odustajem od kombinacija

Moja japanska dunja je trenutno sva u cvatu. Preduhitrila je i forziciju.

I moja je u cvatu, ali ne skroz. Na laticama sam primetila tragove od promrzlina. Stavila sam sliku proslog proleca, kada biljka nije godinama orezivana. Ove godine ce imati manje cvetova. Ili ne voli puno orezivanje, sto zahteva puno prostora ili je to iz razloga sto je ranije procvetala.

Mnogo mi se dopada ovaj zbun, a videla sam da ih neki sade u redu kao ogradu. Jos kad bih imala beli, pa da se isara... Prosle godine, kad je ova moja precvetala presadila sam njenih 15 mladica u redu. Ni jedna mi se nije primila. Gaby, hvala na savetu, probacu ove godine da to ucinim pravilno.

Jos nesto, neko je napisao da japanska dunja ima i plodove. Da li ih svaka ima ili ja treba da nosim naocare?

Posadila bih ovu zivicu uz ogradu.Ima li neko iskustva sa njom?Cula sam da jako brzo raste.

japanska dunja bar kod mene ne raste uopste brzo - ako je porasla 10 cm od pre dve godine to je sve. doduse moja je bela, mozda je neki osetljiviji hibrid ali ne verujem da su crvene i roze mnogo brze.

ako treba brzo rasti i služi za zaklon od pogleda,onda je dora grabova živica

U Florinom jesenjem katalogu ima neka japanska dunja, i pise da cveta belo, zimzelena je, a na jesen obrazuje crvene sisarke ,koje krase drvo tokom zime. Zanima me da li je to ista vrsta kao i vase.

mala bela japanska dunja u cvetu

Mojra, bas ti je lijepa japanska dunja. Nisam ni znala da postoji i bijela.
Ja imam crvenu.
Moja cvjeta u maju, stavit cu sliku kada bude cvjetala.

Ako nekome treba sjemena, mogu sakupiti u jesen, kada sazriju plodovi, pa poslati.