Organska proizvodnja teži uspostavljenju zatvorenog sistema proizvodnje.Proizvodnja biljaka i životinja spada u celovit koncept organske poljoprivrede. Iako je moguća proizvodnja biljaka bez stočarstva, obrnut slučaj nije dozvoljen. Korišćenjem prirodnih metoda, oslanjajući se na lokalne izvore energije i repromaterijala na gazdinstvu, cilj je uspostavljanje jedinstvenog sistema biljne i stočarske proizvodnje. To podrazumeva proizvodnju krmnih smeša, vezivanje azota setvom leguminoza, kompostiranje otpadaka, zaustavljanje erozije zemljišta i pravilno rukovanje sa biljnim otpacima i stajnjakom. Organske farme su ograničene na 170 kg azota poreklom od životinjskog đubriva, raspoređenog na poljima po hektaru godišnje. Proizvodnja mahunarki stoga je važan faktor za vezivanje azota iz atmosfere i njegovo vraćanje u tlo.
Glavni cilj organske poljoprivrede je održavanje i povećanje plodnosti zemljišta. Organska proizvodnja plodoredom kao sistemom biljne proizvodnje i drugim agrotehničkim merama ostvaruje cilj-očuvanje „živog” zemljišta kao osnove poljoprivredne proizvodnje. To podrazumeva povećanje biološke aktivnosti zemljišta pravilnim đubrenjem i održavanje srukture zemljišta, uvođenje kultura sa dubokim korenom, zatim leguminoza i kultura pogodnih za zelenišno đubrenje. Mikroorganizmi u tlu imaju važnu ulogu u obradi i obezbeđenju hranljivih materija biljkama. Zemljište je potrebno obrađivati sa lakim oruđima da se što manje remeti životni prostor zemljišnih organizama. Zato, jedan od glavnih zadataka organskog proizvođača je da se pobrine za biološku aktivnost.
Očuvanje genetičke raznovrsnosti i povećanje biodiverziteta, uvođenjem što većeg broja biljnih i životinjskih vrsta, oponašanjem prirodnih ekosistema organskoj proizvodnji se daje širi i trajan značaj u okviru mera zaštite ekosistema.
Maksimalnim korišćenjenjem obnovljivih izvora energije na gazdinstvu, korišćenjem materijala kod kojih postoji mogućnost ponovnog korišćenja ili reciklaže, uspostavlja se kruženje materije i energetska uravnoteženost agroekosistema.

Zaštita bilja u organskoj proizvodnji bazira se na minimalnoj upotrebi materija koje nisu poreklom sa farme i zasniva se na agrotehničkim merama koje obnavljaju, održavaju i unapređuju ekološku ravnotežu.

Suzbijanje bolesti, štetočina i korova je najveći problem sa kojim se sreću proizvođači u organskoj proizvodnji, jer nije dozvoljena upotreba sintetičkih hemijskih preparata koji se koriste u konvencionlanoj poljoprivredi.

Zaštita bilja u organskoj proizvodnji ne podrazumeva samo prostu zamenu pesticida iz konvencionalne poljoprivrede pesticidima koji su dozvoljeni u organskoj. U pitanju je jedan kompleksan sistem kontrole štetnih organizama koji se oslanja pre svega na preventivne mere, kao i dozvoljene biološke mere propisane zakonom i pravilnicima o organskoj proizvodnji. Primena biopesticida samo je krajnja mera koja se primenjuje u okolnostima u kojima sve druge primenjene mere nisu dovoljno efikasne.

Cilj zaštite bilja u organskoj proizvodnji je održavanje nivoa štetnih organizama ispod praga ekonomske štetnosti.

Ipak u organskoj proizvodnji voća i povrća neophodne su dodatne mere. Postoji čitav niz sredstava za zaštitu i ishranu biljaka, čiju upotrebu u organskoj proizvodnji odobrava Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije.

Seme, rasad i sadni material koji se upotrebljava u organskoj proizvodnji mora biti proizveden metodama organske proizvodnje odnosno mora imati sertifikat. Ukoliko na tržištu ne postoji sertifikovano seme, rasad i sadni materijal, moguće je, uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, koristiti seme iz konvencionalne proizvodnje koje nije hemijski tretirano. Seme, rasad i sadni material ne sme voditi poreklo od genetski modifikovanih biljaka.

Prednost prilikom izbora sorti bilja imaju domaće autohtone sorte, prilagođene lokalnim agroekološkim uslovima, kao i sorte tolerantne na prouzrokovače bolesti i štetočina.

Proizvodnja semena, rasada i sadnog materijala metodama organske proizvodnje se prijavljuje Ministarstvu poljoprivrede i ovlašćenoj sertifikacionoj organizaciji.

...

PRAVILNIK O METODAMA ORGANSKE BILJNE PROIZVODNJE I SAKUPLJANJU ŠUMSKIH PLODOVA I LJEKOVITOG BILJA

I OSNOVNA ODREDBA
Član 1
Ovim pravilnikom propisuju se minimalni uslovi koje mora ispunjavati proizvodna jedinica za zasnivanje organske poljoprivrede i metode organske biljne proizvodnje kojima se utvrđuju: izbor vrsta i sorti bilja, plodored, obrada zemljišta, sredstva i način đubrenja, sistem održavanja plodnosti zemljišta, način suzbijanja biljnih bolesti, štetočina i korova i mjesto, vrijeme i način sakupljanja šumskih plodova i ljekovitog bilja.

II USLOVI ZA ZASNIVANJE ORGANSKE POLJOPRIVREDE
Član 2
Proizvodna jedinica na kojoj se zasnivaju i primjenjuju metode organske biljne proizvodnje mora biti jasno definisana sa precizno naznačenim granicama ( u daljem tekstu: proizvodna jedinica).
Proizvođač u organskoj poljoprivredi, prije zasnivanja organske proizvodnje, zaključuje ugovor o međusobnim odnosima u vršenju kontrole organske proizvodnje sa izabranim ovlašćenim pravnim licem.
Član 3
Proizvodna jedinica mora, radi zaštite od mogućeg zagađenja, biti na određenoj udaljenosti od industrijskih i drugih zagađivača u zavisnosti od konkretnih uslova (položaj zemljišta, smjer duvanja vjetrova, i sl.).
Udaljenost iz stava 1 ovog člana, na osnovu stručne ocjene, određuje ovlašćeno pravno lice.
Član 4
Kada se proizvodna jedinica na kojoj se zasniva i vrši organska biljna proizvodnja graniči sa konvencionalnom proizvodnom jedinicom, radi sprječavanja kontaminacije, moraju se preduzeti sljedeće mjere: postavljanje fizičkih barijera; regulisanje toka otpadnih voda i oticanja padavina; postavljanje graničnih zona, i druge mjere koje mogu doprinijeti otklanjanju opasnosti od kontaminacije nedozvoljenim materijama.
U graničnoj zoni moraju se primjenjivati metode organske biljne proizvodnje, s tim što proizvod ne može biti certifikovan kao proizvod organske biljne proizvodnje .
Član 5
Organska biljna proizvodnja može se zasnovati na zemljištu čiji je sadržaj teških metala i drugih kontaminenata do 50% od propisane maksimalno dozvoljene količine za konvencionalnu proizvodnju.
Član 6
Voda koja se koristi u organskoj poljoprivredi mora odgovarati prvoj i drugoj kategoriji u skladu sa propisima o kategorizaciji voda.
Vodnim resursima se mora rukovati na održiv način.
Član 7
Proizvod kontaminiran bilo kojom materijom, organizmom ili njegovim proizvodom, čija upotreba je zabranjena u organskoj poljoprivredi ili ako je rezultat okolnosti van kontrole proizvođača ne smije se označavati i prodavati kao proizvod organske poljoprivrede.

III PRELAZNI PERIOD
Član 8
Dužina prelaznog perioda u organskoj poljoprivredi određuje se prema vremenu koje je potrebno za uspostavljanje sistema rukovođenja proizvodnom jedinicom i uspostavljanje prirodne ravnoteže u agroekosistemu, a naročito u zavisnosti od:
• prethodne upotrebe zemljišta;
• ekološkog stanja ( činjenica) i posljedica;
• iskustva proizvođača u primjeni metoda organske proizvodnje
Član 9
Početak prelaznog perioda se računa od prvog stručnog pregleda (inicijalna kontrola) ovlašćenog pravnog lica, koje kontroliše ispunjenost uslova za uključivanje u organsku poljoprivredu.
Za vrijeme prelaznog perioda, obavezna je primjena metoda organske poljoprivrede, na proizvodnoj jedinici koja je predmet ugovora o kontroli primjene metoda organske poljoprivrede, u skladu sa planom proizvodnje za prelazak na organsku poljoprivredu.
Član 10
Planom proizvodnje proizvodne jedinice za prelazni period, pored drugih obaveznih elemenata, utvrđuje se i: postojeće stanje proizvodne jedinice i naznačenje agrotehničkih mjera koje su primjenjivane do zasnivanja organske biljne proizvodnje; planirane mjere za sprječavanje kontaminacije zemljišta; aktivnosti i radovi koji će biti preduzeti i vrijeme njihovog sprovođenja.

Član 11
Prelazni period za proizvodnu jedinicu koja je bila izložena intenzivnoj upotrebi sintetičko-hemijskih sredstava ovlašćeno pravno lice može produžiti srazmjerno vremenu potrebnom za razgradnju sredstava korišćenih u tretiranju zemljišta.
Prelazni period može biti produžen i zavisno od konkretnih faktora prirodne sredine kao i od stručnih i rukovodnih sposobnosti proizvođača.
Član 12
Skraćenje prelaznog perioda ovlašćeno pravno lice može odobriti, ako su parcele, koje su već uključene u organsku proizvodnju, podvrgnute tretmanu pesticidima, kao obaveznoj mjeri zaštite biljaka naloženoj od nadležnog organa.
Dužina prelaznog perioda iz stava 1 ovog člana određuje se u skladu sa periodom potrebnim za razgradnju primjenjenog preparata za zaštitu bilja.
Proizvodi berbe, odnosno žetve, nakon tretmana sredstvima koja nijesu dozvoljena u organskoj biljnoj proizvodnji, ne mogu biti prodavani kao proizvodi organske poljoprivrede.
Član 13
Prelazni period se može skratiti na najmanje 12 mjeseci, ukoliko proizvođač dokaže da na proizvodnim jedinicama u prethodne tri godine nije koristio sredstva koja nijesu dozvoljena propisima o organskoj poljoprivredi.

Član 14
Označavanje proizvoda nazivom ''Proizvod iz prelaznog perioda u organsku proizvodnju» može se izvršiti, po isteku 12 mjeseci, od otpočinjanja primjene metoda organske biljne proizvodnje.

IV PARALELNA PROIZVODNJA
Član 15
Na konvencionalnim proizvodnim jedinicama u paralelnoj proizvodnji nije dozvoljena upotreba genetski modifikovanih organizama u bilo kojoj proizvodnoj aktivnosti.
Kada se metode organske proizvodnje na poljoprivrednom gazdinstvu primjenjuju paralelno sa metodama konvencionalne proizvodnje, proizvodna jedinica mora biti fizički i jasno odvojena od proizvodne jedinice na kojoj se obavlja konvencionalna proizvodnja.
Na proizvodnoj jedinici organske biljne proizvodnje:
mogu se gajiti samo sorte biljaka koje se nedvosmisleno razlikuju od sorti koje se proizvode na jedinici konvencionalne proizvodnje;
inputi (sjeme, đubriva, zaštitna sredstva i sl.) skladište se odvojeno na način koji onemogućava njihovo miješanje sa inputima koji se koriste na proizvodnim jedinicama konvencionalne proizvodnje;
branje, odnosno žetva, vrši se u terminima različitim od termina branja i žetve na proizvodnim jedinicama konvencionalne proizvodnje, a početak procesa se najavljuje ovlašćenom pravnom licu najmanje 48 sati prije početka.
Član 16
Izuzetno od člana 15 stav 3 alineje druge, ovog pravilnika, po pribavljenoj saglasnosti ovlašćenog pravnog lica, mogu se gajiti iste sorte višegodišnjih biljaka, pod sljedećim uslovima: da je planom proizvodnje predviđeno uključivanje proizvodnih jedinica konvencionalne proizvodnje u organsku poljoprivredu, pri čemu prelazni period i posljednje proizvodne jedinice mora početi najkasnije za pet godina od utvrđivanja plana; da se berba obavlja u različito vrijeme i ovlašćeno pravno lice obavijesti 48 sati unaprijed o početku berbe, o tačno ubranim količinama i preduzetim mjerama kojima je spriječeno miješanje proizvoda iz organske i konvencionalne proizvodnje, i drugim uslovima utvrđenim aktom o davanju saglasnosti.
Član 17
Kada je paralelena proizvodnja zasnovana na istom gazdinstvu hemijsko-sintetički pesticidi ne smiju se koristiti, ni nalaziti na putevima, stazama i dvorištima, sa izuzetkom sirćetne kiseline.
Član 18
Na proizvodnim jedinicama i proizvodnim jedinicama u režimu prelaznog perioda ne smiju se naizmjenično koristiti metode organske i konvencionalne proizvodnje.

V IZBOR VRSTA, SORTI I SJEMENSKOG I SADNOG MATERIJALA
Član 19
U organskoj biljnoj proizvodnji koriste se vrste i sorte biljaka koje su prilagođene lokalnim agroekološkim uslovima
Listu dostupnih sjemena i vegetativnog reproduktivnog materijala, proizvedenih metodama organske proizvodnje, obezbjeđuje ovlašćeno pravno lice.
Član 20
Sjeme i materijal za vegetativno razmnožavanje, koji se koriste u organskoj biljnoj proizvodnji, moraju biti proizvedeni u skladu sa metodama organske proizvodnje.
Primjena metoda organske proizvodnje iz stava 1 ovog člana obezbjeđuje da je za sjeme i materijal za vegetativno razmnožavanje, majka biljka u slučaju sjemena i matična biljka u slučaju materijala koji se koristi za vegetativno razmnožavanje, proizvedena:
a) bez upotrebe genetski modifikovanih biljaka ili proizvoda dobijenih od genetski modifikovanih organizama, i
b) u saglasnosti sa metodama organske proizvodnje najmanje jednu vegetacionu sezonu, ili u slučaju višegodišnjeg usjeva, dvije vegetacione sezone.

Član 21
Ukoliko sjeme i vegetativni reproduktivni materijal, koji ispunjava uslove utvrđene čl. 19 stav 1 i 20, ovog pravilnika, nije dostupan, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica, mogu se koristiti sjemena i vegetativni reproduktivni materijal koji nijesu proizvedeni u skladu sa metodama organske proizvodnje.
Sjeme i rasad iz stava 1 ovog člana ne smiju biti tretirani materijama hemijsko-sintetičkog porijekla i ne smiju voditi porijeklo od genetski modifikovanih biljaka.

VI OČUVANJE BIODIVERZITETA I PLODORED
Član 22
Podrška očuvanju biodiverziteta u organskoj biljnoj proizvodnji ostvaruje se kroz obavezno poštovanje plodoreda - smjena usjeva u vremenu i prostoru (u daljem tekstu: plodored), u skladu sa tipom proizvodnje i plodnošću zemljišta, uz raznolikost gajenih vrsta i sijanje zaštitnih pojaseva oko usjeva.
Plodored je obavezna mjera organske proizvodnje, kojom se obezbjeđuje: održavanje plodnosti zemljišta; smanjenje zakorovljenosti, ispiranja đubriva, brojnog stanja štetočina i uzročnika bolesti biljaka; održavanje populacija korisnih životinjskih vrsta, biološke raznovrsnosti i održavanje i povećavanje biološke plodnosti zemljišta, tj. mikrobiološke aktivnosti tla.
Član 23
U organskoj biljnoj proizvodnji nije dozvoljeno gajenje biljaka u monokulturi.
Član 24
Plodoredom se mora predvidjeti gajenje travno-djetelinske smješe (uključujući usjeve za zelenišno đubrenje), na najmanje 20% obradivih površina, dok strnjine ili okopavine ne smiju biti zastupljene na više od 50% ukupnih obradivih površina.
U plodoredu se preporučuje gajenje žitarica, krmnog bilja i usjeva za zelenišno đubrenje, smjena kultura s različitom dubinom korijena, različitim potrebama za hranivima i različite gustine sadnje.
Član 25
Za višegodišnje zasade raznolikost se osigurava zatravnjivanjem zemljišta između redova voćki, gajenjem međuusjeva, zaštitnih biljaka u voćnjaku i održavanjem grmlja kao prirodnog ekosistema.
Smjese za zatravnjivanje treba da budu što sličnije prirodnim travnjacima u okolini i obogaćene leguminoznim kulturama.

Član 26
Iskrčivanje primarnih ekosistema, radi zasnivanja organske proizvodnje, nije dozvoljeno.

VII OBRADA ZEMLJIŠTA
Član 27
Aktivnosti u obradi zemljišta u organskoj poljoprivredi moraju biti usmjerene ka stvaranju i održavanju humusnog i oraničnog sloja, kao i očuvanju i povećanju mikrobiološke aktivnosti u zemljištu (održavanje biološke plodnosti tla).
Član 28
Obradom zemljišta treba da se minimiziraju gubici gornjih slojeva zemljišta redukovanom obradom, minimalnom dubinom oranja, izborom gajenih biljnih vrsta, zasijavanjem ili zatravnjivanjem zemljišta i drugim praktičnim mjerama.
Obrada zemljišta treba da se izvede na način kojim se sprječava erozija, zbijanje i drugi vidovi degradacije zemljišta.
Član 29
Poljoprivredna mehanizacija (uređaji za obradu zemljišta, sjetvu, đubrenje, poljoprivredne prskalice i sl.), mora biti očišćena i dezinfikovana dozvoljenim sredstvima prije svake upotrebe.

VIII SISTEM ODRŽAVANJA PLODNOSTI ZEMLJIŠTA I
SREDSTVA I NAČIN ĐUBRENJA
Član 30
U cilju održavanja i povećanja plodnosti i biološke aktivnost zemljišta u organskoj poljoprivredi treba:
a. gajiti leguminoze, usjeve za zelenišno đubrenje i biljke sa dubokim korijenom u odgovarajućem višegodišnjem plodoredu;
b. koristiti đubriva iz organske stočarske proizvodnje; čvrsto i tečno đubrivo mora biti zaorano u roku od 12 sati, nakon rasturanja u površinski oranični sloj zemljišta, a preporučuje se injektovanje tečnog đubriva.
c. zaoravati organske materije, kompostirane ili nekompostirane, sa proizvodnih jedinica na kojima se proizvodnja odvija u skladu sa metodama organske proizvodnje.

Član 31
Hranljive materije i proizvodi za održavanje i poboljšanje plodnosti odnosno ishranu zemljišta (u daljem tekstu: đubriva), navedeni u Prilogu 1, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio, mogu, izuzetno, biti primijenjeni kada metode iz člana 30 ovog pravilnika nijesu dovoljne za postizanje adekvatnog prinosa gajenih usjeva po metodama organske proizvodnje.
Član 32
Đubriva iz člana 31 ovog pravilnika moraju se koristiti na način koji sprječava degradaciju zemljišta i zagađenje vode.
Količina đubriva koja mogu biti upotrijebljena ograničena je u zavisnosti od lokacije, intervala primjene, metoda i izbora inputa koji se koriste.
Ukupna dodata količina dozvoljenih đubriva ne smije preći količinu u ekvivalentu od dva uslovna grla stoke po ha, što iznosi 170 kg N/ha/godišnje.
Član 33
U organskoj biljnoj proizvodnji nije dozvoljena upotreba:
• đubriva koja sadrže ljudske ekskremente;
• đubriva koja sadrže ostatke genetski modifikovanih biljaka ili genetski modifikovane mikroorganizame,
• stajskog đubriva od genetski modifikovanih životinja, i
• ostalih materija koje nijesu navedene u Prilogu 1 ovog pravilnika.

Član 34
Za odlaganje i čuvanje stajnjaka i osoke moraju biti obezbijeđeni skladišni uslovi kojima se sprječava zagađivanje životne sredine.
Član 35
Sva đubriva organskog porijekla koja se koriste na proizvodnoj jedinici treba da potiču sa vlastitog gazdinstva.
U slučaju da gazdinstvo ne raspolaže đubrivom organskog porijekla, ili ne posjeduje dovoljne količine đubriva organskog porijekla, može koristiti organsko đubrivo proizvedeno na drugoj proizvodnoj jedinici, ako zadovoljava uslove utvrđene ovim pravilnikom.
Kupovina đubriva mora biti dokumentovana računima.
Član 36
Organske materije, tj. biljni ostataci poslije žetve odnosno berbe usjeva moraju se vratiti u zemljište (zaoravanjem ili kompostiranjem), a njihovo spaljivanje je dozvoljeno samo uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica.
Član 37
U organskoj proizvodnji u vrijeme aktivne vegetacije ne mogu se koristiti svježi stajnjak i osoka za prihranjivanje biljaka.
Član 38
Za aktiviranje komposta mogu biti korišćeni odgovarajući preparati na bazi biljaka i mikroorganizama koji nijesu genetski modifikovani.
''Biodinamički preparati'', kameno brašno, proizvodi kompostiranja biljnih ostataka i stajnjak sa proizvodnih jedinica koje su registrovane za proizvodnju po metodama organske proizvodnje, dozvoljeni su u organskoj proizvodnji.
Član 39
Odgovarajuća mikrobiološka đubriva, koja su dozvoljena u poljoprivredi generalno, ukoliko ne sadrže genetski modifikovane mikroorganizme, mogu, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica, biti korišćena za poboljšanje ukupnog stanja zemljišta ili dostupnosti hraniva u zemljištu ili u usjevu.
Član 40
Mineralna đubriva se mogu primjenjivati samo po odobrenju ovlašćenog pravnog lica.
Uz zahtjev za odobrenje primjene đubriva iz stava 1 ovog člana, prilaže se:
dokumentacija o problemima u biljnoj proizvodnji koji su nastali u prethodnom periodu;
dokaz da je proizvođač preduzeo mjere neophodne za sprječavanje nastalog problema;
odgovarajući dokaz da upotreba odnosnog đubriva ne predstavlja rizik i opasnost za prirodnu sredinu, aktivnost zemljišta ili dobrobit ljudi i životinja.
Mineralna đubriva se mogu dodavati samo u prirodnom obliku, a radi povećanja rastvorljivosti samo mljevena i miješana sa vodom.

Član 41
Đubrivo proizvedeno u sistemu konvencionalne proizvodnje na govedarskim farmama, proizvodnji svinja, proizvodnji pernatih i krznenih životinja u kavezima, ne smije se koristiti u organskoj proizvodnji.

IX SUZBIJANJE ŠTETOČINA, BOLESTI I KOROVA
Član 42
Štetočine, bolesti i korovi u organskoj poljoprivredi suzbijaju se i kontrolišu metodama organske proizvodnje kombinacijom sljedećih mjera:
- izborom odgovarajućih biljnih vrsti i sorti;
- izborom nezaraženih zemljišta;
- pravilnom ishranom biljaka;
- odgovarajućim plodoredom;
- preventivnim metodama (npr. uništavanje prelaznih domaćina);
- zaštitom prirodnih neprijatelja štetočina odgovarajućim mjerama, kao što su: sjetva zaštitnih pojaseva, privlačenje predatora i sl.;
- malčovanjem;
- košenjem i ispašom;
- primjenom fizičkih i bioloških metoda;
- spaljivanjem korova, uz saglasnost ovlaćenog pravnog lica.

Član 43
Ukoliko se, nakon primjene mjera iz člana 42 ovog pravilnika, utvrdi neposredna opasnost za biljke, dozvoljena je upotreba sredstava utvrđenih u Prilogu 2 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.
Član 44
Oprema za zaštitu bilja koja se koristi za primjenu preparata koji nijesu dozvoljeni ovim pravilnikom, prije upotrebe u organskoj poljoprivredi mora biti očišćena i bez ostatka štetnih materija.
Član 45
Kada se metodama organske poljoprivrede ne može postići dobro zdravstveno stanje biljaka, ovlašćeno pravno lice može dozvoliti primjenu konvencionalnih metoda kontrole štetočina i bolesti.
Proizvod iz stava 1 ovog člana ne može biti označen kao «Proizvod iz organske poljoprivrede».
Član 46
U zaštiti biljaka koje se proizvode po metodama organske poljoprivrede, zabranjena je upotreba sredstava za prijevremeno zaustavljanje rasta biljaka (sredstva za desikaciju).




X GAJENJE GLJIVA KAO PROIZVODA ORGANSKE POLJOPRIVREDE
Član 47
Gljive, kao proizvod organske poljoprivrede, mogu se gajiti u:
1. prirodnim uslovima: pećinama, šumama, livadama, i
2. zaštićenom prostoru: zidanim objektima, plastenicima i tunelima
Član 48
Konsturkcija zaštićenog materijala može biti napravljena od drveta, vinila, plastike, stakla, fiberglasa, betona i aluminijuma.
Član 49
Prostorije u kojima se obavlja proizvodnja gljiva po principima organske i konvencionalne poljoprivrede moraju biti fizički odvojene (zasebne prostorije ili zgrade).
Član 50
Za proizvodnju gljiva iz člana 47 ovog pravilnika mogu se koristiti supstrati koji su sastavljeni samo od sljedećih komponenti:
• stajnjaka i životinjskih ekskremenata koji potiču iz organske proizvodnje i koji moraju biti kompostirani;
• slame proizvedene metodama organske proizvodnje;
• treseta koji nije hemijski tretiran;
• drveta koje nije tretirano hemijskim proizvodima prije sječe;
• mineralnih proizvoda dozvoljenih Prilogom 1 ovog pravilnika, vode i zemljišta.

Član 51
Ukoliko nije moguće obezbijediti ukupnu količinu supstrata iz organske proizvodnje, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica, za proizvodnju gljiva kao proizvoda organske poljoprivrede može se koristiti 25% supstrata (izračunato prema težini proizvoda prije kompostiranja), koji čine materije koje nisu proizvedene po metodama organske proizvodnje, ali ispunjavaju uslove utvrđene članom 50 alineje treća, četvrta i peta ovog pravilnika.
Član 52
Za prekrivanje u uzgoju gljiva dozvoljeno je korišćenje treseta koji nije hemijski tretiran.
Član 53
Micelijum i supstrat (hranljiva podloga) moraju poticati iz organske proizvodnje.
Proizvodnja micelija i supstrata, u pravilu, treba da se obavlja na vlastitom gazdinstvu primjenom metoda organske proizvodnje. Ukoliko se proizvodnja obavlja na konvencionalnoj proizvodnoj jedinici proizvođač mora posjedovati dokaz da u proizvodnji nisu korišćene zabranjene materije.
Član 54
Zaštita gajenih gljiva od bolesti i štetočina bazira se na preventivnim mjerama. Obavezna mjera je odgovarajuća pasterizaciju ili sterilizacija prostorija, alata i substrata.
U zaštiti od bolesti i štetočina u proizvodnji gljiva dozvoljena je upotreba praparata utvrđenih Prilogom 2 ovog pravilnika.


Član 55
Supstrat i prekrivač za gajenje gljiva mogu se dezinfikovati samo termičkim postupcima.
Član 56
Za dezinfekciju prostorija za uzgoj gljiva mogu se koristiti:
- hidronik peroksid;
- vruća i ključala voda;
- alkohol;
- ultravioletni zraci.
Za dezinfekciju prostorija, uz saglasnost ovlašćenog pravnog lica, mogu se koristiti:
- izbjeljivači;
- hidratisani kreč;
- bakarni sulfat;
- jod;
- pepeo (kalijum ili natrijum hidroksid)
Za dezinfekciju prostorija za uzgoj gljiva nije dozvoljena upotreba:
- formaldehida;
- sintetičkih fumiganata i fungicida, i
- metil bormida
Član 57
Za pakovanje gljiva kao proizvoda organske poljoprivrede dozvoljena je upotreba prirodnih materijala, celofana i polietilena.

XI SAKUPLJANJE ŠUMSKIH PLODOVA I LJEKOVITOG BILJA
Član 58
Šumskim plodovima i ljekovitim biljem, u smislu ovog pravilnika, smatraju se proizvodi proizvedeni-sakupljeni u prirodnom prostoru, odnosno na zemljištu koje ispunjava propisane uslove za zasnivanje organske proizvodnje i to: biljni proizvodi, gljive, puževi i životinje ( u daljem tekstu: šumski plodovi).
Područje sakupljanja iz stava 1 ovog člana mora imati jasno definisane granice (u daljem tekstu: certifikovano područje).
Član 59
Sakupljanje odnosno branje šumskih plodova koji se nalaze u prirodi (šume, travnjaci i dr.) i na poljoprivrednim površinama u skladu je sa metodama organske poljoprivrede, ako:
1. na mjestu (području) sakupljanja tri godine prije sakupljanja nijesu korišćena đubriva i sredstva za zaštitu biljaka koja nijesu u skladu sa metodama organske proizvodnje;
2. ne narušava stabilnost prirodnog staništa i opstanak drugih vrsta, biljnih ili životinjskih na mjestu sakupljanja;
3. je u cilju zaštite od kontaminacije propisana zaštitna zona pored puteva ili drugih izvora zagađenja (npr. industrijsko zemljište ili okolno zemljište tretirano vještačkim đubrivom ili hemijskim pesticidima);
4. je u skladu sa propisima kojima je uređena zaštita rijetkih, prorijeđenih, endemičkih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i nezaštićenih biljnih vrsta.


Član 60
Šumski plodovi kontaminirani materijom ili organizmom i njegovim proizvodom koji nije dozvoljen za upotrebu metodama organske proizvodnje, ne mogu se prodavati kao proizvodi iz organske poljoprivrede.

Član 61
Sakupljač, o području sakupljanja iz člana 58 stav 2, ovog pravilnika, ovlašćenom pravnom licu dostavlja, najmanje mjesec dana prije otpočinjanja sakupljanja odnosno branja šumskih plodova, sljedeće podatke:
- skicu sakljupačke oblasti ( razmjere 1:50000), sa jasno označenim granicama ;
- lokaciju potencijalnih izvora zagađenja, i
- imovinsku i eksploatacionu dozvolu za sakupljanje.
Član 62
Sakupljač je dužan da vodi evidenciju o sljedećim podacima:
- vrsti biljaka, životinja ili gljiva koje sakuplja (narodno i botaničko ime sakupljenih biljaka i plodova);
- načinu sakupljanja (metod, intenzitet i momenat sakupljanja), skladištenja, prerade i prodaje,
- količinama sakupljenih odnosno ubranih vrsta, datumu i imenu berača;
- kvalifikaciji sakupljača (poznavanje propisa i granica sakupljačkog područja);
- imenu lica odgovornog za sakupljanje;
- imenima drugih lica uključenih u proces sakupljanja (berači);
- otkupnoj stanici kojoj će prikupljeni materijal biti predat.
Član 63
Sušenje ljekovitog bilja treba obaviti odmah nakon sakupljanja odnosno ubiranja, a bilje zaštititi od prašine i drugih zagađivača.
Sušenje se obavlja u sušnicama koje mogu obezbijediti lagano i homogeno sušenje.
Sušenje treba vršiti na način (temperatura, trajanje i sl.) prilagođen biljnoj vrsti i tipu materijala (korijen, list ili cvijet) i vrsti aktivne materije (etarsko ulje ili dr.).
Odgovorno lice za proces sušenja mora voditi preciznu evidenciju o svim preduzetim mjerama.
Prilikom sušenja ljekovitog bilja dozvoljena je upotreba dehumifikatora.
Sušenje ljekovitog bilja u uređajima koji rade na fosilna goriva nije dozvoljeno.
Član 64
Destilacija ljekovitog bilja u organskoj proizvodnji mora se vršiti na način prilagođen biljnoj vrsti. Proces destilacije se mora odvijati u postrojenjima koja se ne koriste za konvencionalnu proizvodnju ili postrojenjima temeljno očišćenim prije upotrebe za organsku proizvodnju.
Član 65
Šumski plodovi mogu biti usitnjeni i samljeveni mehaničkim metodama.
Ekstrakciju biljnih sokova, njihovo razrjeđivanje ili koncentrisanje dozvoljeno je obavljati samo mehaničko-fizičkim metodama.

Član 66
Za pakovanje divljih plodova mogu se koristiti sljedeći materijali: supstance prirodnog porijekla, staklo, celofan i polipropilen.

XII OSTALE MJERE
Član 67
Za pokrivače sintetičke strukture, prekrivače za slamu, đubriva i vunu, mreže za insekte i silažno pakovanje u organskoj proizvodnji, dozvoljeni su proizvodi bazirani na polietilenu i polipropilenu ili ostalim polikarbonatima.
Materije iz stava 1 ovog člana moraju biti uklonjene sa zemljišta nakon upotrebe i ne mogu se spaljivati na certifikovanom području.
Član 68
Prije upotrebe za proizvode iz organske poljoprivrede oprema iz konvencionalnog sistema proizvodnje mora biti temeljno očišćena od potencijalno zagađujućih materijala.
Član 69
Vještačko svijetlo ne može biti jedini izvor svijetla tokom čitavog životnog ciklusa biljke, osim za gljive.
Član 70
Hidroponski uzgoj biljaka u organskoj biljnoj proizvodnji nije dozvoljen.

Oduševljena sam sa ovim pravilnikom, sva uputstva su na jednom mjestu.
Ovih dana baš čitam o organskoj proizvodnji koju namjeravam da primjenim u svojoj bašti i voćnjaku.
Ima jedna dobra knjiga koju trenutno čitam (BIO VRT - Marie-Luise Kreuter), sve je na jednom mjestu, povrtnjak, voćnjak, cvijetnjak, biološko, organsko, prirodno...

Pljoska,

koliko zemlje obradjujes?

Pljoska, odakle je ovaj pravilnik? Cini mi se negdje iz BiH.

Zdravo ljudi
Htela bih da pitam da li neko zna gde mogu da nabavim prirodno seme, odnosno organsko? Hocemo da ukinemo maxi i pijacu, jer imamo dvoje dece i zelimo da jedemo zdravo povrce Smile
Takodje da li neko zna gde da nabavim sadnice za paradajz, i to volovsko srce? Da li tako nesto uopste postoji a da nije tretirano nekim hemijama?
Hvala puno, nadam se da ce neko moci da mi pomogne
Pozdrav

Buza,
__________________________________________________


Findus, dijelim tvoje mišljenje, ja sam posijala kupovno sjeme (za početak), ali ću pokušati
da biljke tretiram na što prirodniji način (bez hemije). Dobrodošla na naš forum.