Jel zna neko sta je ovo? I Kako se razmnozava?
Ubrao sam samo grancicu

Ja mislim da je to vrsta gloga, crataegus oxyacantha!

Bravo gogo!
Kako se to razmnozava?
Zna li neko?

Koliko sam uspjela naći sjemenom ne može, trebalo bi ga cijepiti na podlogu običnog gloga. Ja upravo pokušavam s reznicama, ne znam vidjet ćemo! Tjedan dana i još se drže!

definitivno jeste neki Crataegus, ali nije oxycantha. ona je divlja, i ima jednostavnije bele cvetove. ovo je neki kultivar, varijetet, mozda cak i varijetet oxycantha-e.

glogovi su jaki, ja sam izvadio jedan bez trunke zemlje iz livade a krenuo je sa listovima, svi su se osusili, i eno ispod kore je krenulo brdo novih pupoljaka!

sto se tice razmnozavanja...pa sacekaj seme, pa onda poslej, a za reznice ne znam kako ces. ako hoces glogove, ima ih kod mene u sumi koliko ti dusa zeli, ali nisu tako lepih cvetova, nego obicni C. monogyna, jednosemeni glogovi...

Ovi moji iz Zelenila sadili su pre par godina na Bežaniskoj Kosi beli Glog koji ima crveni cvet

Crataegus laevigata "Paul Scarlet", po informacijama moga brata, u zadnje vrijeme jako često sađeni varijetet u zapadnoj Europi po alejama i parkovima, većinom se uvozi iz Nizozemske, pa posađeni u Srbiji i Hrvatskoj su sigurno odande.

Oblik Crategus oxyacantha (crveni, grimizni, dupli glog) koji je dobijen u hortikulturi. Pored ovog postoje još neki hortikulturni oblici kod nas.

Razmnožava se kalemljenjem na divlji glog.

Definitivno Crataegus oxycantha-postoje i kultivari.Ovo je,otprilike "Plena"

Nisam baš najstručniji za te kulturne biljke.
Treba se tu dobro opremiti enciklopedijama i uvek novim i ažurnik katalozima velikih proizvođača (mislim na svtske).
Tu vrstu gloga sam video na mnogo mesta u Beogradu.
I meni je bila interesantna. Hteo sam da uzmem reznice (ja volim da se bakćem time), ali mi je promaklo prethodnih godina. Za ovu godinu opet planiram...
A kalemljene je verovatno najlakši način da se razmnoži, seme nije u igri najverovatnije.

Marc, ako dobiješ hormon, probaj zelenim reznicama.

Latinski naziv: crataegus laevigata

Engleski naziv: Hawthorn

Opis biljke: Glog je većinom srednje veličine. Na pogodnim staništima uspijeva i kao čvorasto, razgranato drvo visine i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo. Kora je glatka, sivo-pepeljaste boje s granama na kojima je raspoređeno trnje dužine do 1 1/2 cm. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti, s donje strane su svetlo plavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni. Nalikuju listovima hrasta, samo što su znatno manji. Bijeli cvijetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i kraćim peteljkama. Snažno mirišu na med. Plodovi su crvene boje i beru se kad su zreli, u kasno leto.

Stanište: Glog se često nalazi na rubovima niskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, a veoma često raste u šikarama te uz ograde i živice.

Lekoviti deo biljke: Za ljek se skupljaju cijetovi sa cvjetnim stapkama, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetovi i listovi sakupljaju se u proljeće. Cvjetovi i cvjetni vršci sabiru se samo s grmova koji su u punom početnom cvatu. Suše se u tankom sloju pri čemu je potrebno paziti da ne promijene boju. Listovi se beru nakon cvijetanja. Plodovi se beru nakon dozrijevanja; suše se najprije u hladu, da uvenu, a nakon toga dosuše se na toploj peći.

Ljekovito delovanje: Glog je jedna od najvrijednijih i najdjelotvomijih ljekovitih biljaka za srce. Glog jača i regulira rad srca. Osim toga, glog je izvanredan regulator krvnog pritiska, pri čemu ne samo da snižava povišeni krvni pritisak, nego povisuje preniski krvni pritisak u oslabljenog srčanog mišića. Dobar je u lječenju oštećenog srčanog mišica u starosti, kod upale srčanog mišica, u lječenju zakrečenja krvnih žila i angine pectoris. Glog djeluje na smirenje živčanog sustava.

Vidi, vidi, znaći to je ta biljčica koju moj grmljavina vrbuje, a izrasla je pored njegove šume i vinograda. . Koliko vidim, dosta je korisna za zdravlje, ništa, čim grmljavina bude slobodan, put pod noge i Glog k meni u vrt. Ako i izraste u nekih 5m , nije problem, imam Orah visine nekih 20m koji kanim smanjiti, pa če biti mjesta.

Sve sto je Borna napisala o glogu je sasvim tacno, sto govorim iz sopstvenog iskustva. Mozda ce neko napisati i kako se upotrebljava ova lekovita biljka.
Evo jednog recepta:

Do trecine litarske boce sipati list, cvet i plod gloga, sve pomesano u jednakim delovima, do vrha doliti jaku domacu, cistu rakiju, najbolje lozovacu, i ostaviti da stoji sto duze vremena dok rakija ne dobije boju starog konjaka. Piti po jednu casicu pre jela, moze i sa ledom.

Verovatno ce ovaj recept pomoci Staninoj grmljavini da sto pre zasadi glog u vrtu, a Bonanca ce ga sigurno probati iako mu je srce u najoptimalnijem stanju. Nije lose ni kao preventiva.

evo jos jednog recepta za hladne zimske dane:
1/3 gloga
1/3 trnjina
1/3 drena
plodovi se ociste od peteljki i osuse.
caj:
1/5l vode se sklanja sa vatre pre nego prokljuca zatim se doda po 1 kasicica gloga,trnjina i drena.to sve odstoji 10-15 min nalije u solje i zasladi medom ili zutim secerom.ne cediti limun zato sto su trnjine i dren pune vitamina C