Sadržaj
MiniChat
Hanza: FLORABIS ® je crnogorični regulator rasta sa fungicidnim i antivirusnim delovanjem. Florabis su preparati koji kombinuju najnovija naučna dostignuća u oblasti stimulatora rasta crnogoričnih biljaka. Za razliku od prethodnih generacija. Florabis uključuje tri aktivna sastojka odjednom. Za obezbeđivanje šire zaštite biljaka od bolesti: hlorofil, poliprenoli, triterpenske kiseline. Hlorofil je zeleni biljni pigment koji je odgovoran za fotosintezu. Pokazano je da čak i mikro doze hlorofila mogu značajno produžiti vek sezone i povećati fotosintetsku aktivnost, što utiče na izgled biljaka. izgledaju zelenije i mlađe. Poliprenoli su antivirusna sredstva koja se već uveliko koriste u veterini. Takođe su aktivni protiv biljnih virusa, koji često dovode do degeneracije sorti. Antivirusna zaštita posebno je važna za biljke koje se vegetativno razmnožavaju: krompir, jagode, tulipani itd. Triterpenske kiseline su tradicionalne komponente stimulatora rasta crnogorice, koje zapravo podstiču rast biljaka. Takođe imaju fungicidno delovanje. U našoj pripremi, triterpenske kiseline su predstavljene u obliku metalnog kompleksa sa jonima bakra (Cu2 +), koji pruža snažniji fungicidni efekat, jer su bakarne soli (bakar sulfat, bakar-oksihlorid itd.) Nadaleko poznati fungicidi. Stoga Florabis ima kompleksan efekat, naime: podstiče rast i razvoj biljaka, povećava njihovu otpornost na stres i štiti od bolesti. Karakteristike: Sve funkcije Namena Biološki fungicid / Biofungicid / Sredstvo za zaštitu tla / Stimulator rasta / Fungicid Zemlja porekla Rusija Neto zapremina 30 ml. Potrošnja 10 kapi po litru Rok trajanja je 3 godine. Sastav hlorofil, poliprenol, triterpenske kiseline Način primene namakanje / prskanje / zalievanje 08-Mar-2024 17:00:04 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: https://www.facebo ok.com/groups/ured jenje.dvorista.i.v rta 09-Feb-2024 18:54:41 Ivan62: Edukativni sadržaj o biljkama i uređenju dvorišta: 09-Feb-2024 18:54:13 cecilija: Ako je moguće da se nešto preduzme, bila bih zahvalna 18-Nov-2023 18:09:19 cecilija: Ne nalazim nigde da pročitam o ovom problemu, mogu 18-Nov-2023 18:06:38 cecilija: Pozdrav, ima li neko ideju zašto puca kora narandži još na stablu? 18-Nov-2023 18:03:32 Vojvoda: Posetite grupu na fB Razmnozavanje egzoticnih biljaka . Dobar deo clanova sa ovog foruma je tamo . ne morate da budete clanovi ali samo zavirite i sve ce vam se razjasniti . 04-Nov-2023 13:49:32 Biologika: brado, odlicna je knjiga lekovito bil u narodnoj medicini od dragoslava zivotica 04-Nov-2023 06:30:22 Brada97: Pozdrav, ima li ko preporuku za literaturu o lekovitim biljkama "bivanju šamanom" haha i tako slično? spisak biljaka, opis, način uzgajanja, vreme cvetanja, namena itd. da je lepo odrađeno, lepo sistematizovano? Hvala. 23-Oct-2023 19:02:02
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava
Korisnički info
Facebook
|
Forums › OSTALE BILJNE VRSTE › Voće › Vinova loza (Vitis vinifera)
Vinova loza (Vitis vinifera)
Voće i voćarske preradjevine
Forum › Voće
|
Strana 10 od 28
Idi na stranu: Prethodna 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28 Sledeća
Prethodna tema ::
Sledeća tema
|
|
|
Autor |
Poruka |
InzenjerNovi član
Pridružio se: Maj 18, 2010 Poruke: 1
Inzenjer
Novi član
Pridružio se: Maj 18, 2010
Poruke: 1
|
Poslato: Uto Maj 18, 2010 7:23 pm Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
Molim Vas za pomoc.Koja je ovo bolest i sa cime da tretiram vinovu lozu?
Hvala
Pozdrav
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
106.24 KB |
Pregleda: |
276 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
jelsrdČlan
Pridružio se: Avg 09, 2008 Poruke: 60 Lokacija: bijeljina
jelsrd
Član
Pridružio se: Avg 09, 2008
Poruke: 60
Lokacija: bijeljina
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
jelsrdČlan
Pridružio se: Avg 09, 2008 Poruke: 60 Lokacija: bijeljina
jelsrd
Član
Pridružio se: Avg 09, 2008
Poruke: 60
Lokacija: bijeljina
|
Poslato: Čet Maj 20, 2010 6:17 pm Naslov: Re: postavljanje malog vinograda
|
|
jelsrd citat: |
molim za pomoc...proslog proleca sam posadila 20 cokota grozdja i stavila male pritke dok su listale.ove godine su puno izlistale i danas vidim da je i rodilo.sada postavljam sebi pitanje da li je bolje postaviti veliki stub pored svakog cokota i pustiti da raste uz stub ili u spalir.sadjeni su sa metrom razmaka u tri reda u svakom sledecem redu cokot je na polovini razmaka 2 cokota i gledano sa ivice placa sve je dijagonalno...nadam se da ste shvatili ...molim za pomoc |
------O------O-------O-------O-------O
O--------O------O--------O------O-----
-------O------O-------O--------O-------O
OVAKO NEKAKO
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
matrihNovi član
Pridružio se: Mar 29, 2010 Poruke: 1
matrih
Novi član
Pridružio se: Mar 29, 2010
Poruke: 1
|
Poslato: Pet Jul 09, 2010 9:59 pm Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
molim za savet nedavno sam u vinogradu primetio nekoliko grozdova koje izgledaju kao na slici i jos jedno pitanje dali je neko dosad koristio SHAWIT kakvi su rezultati i dali moze da se mesaju dva fungicita(RADOMIL + SHAWIT)
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
121.35 KB |
Pregleda: |
296 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
106.49 KB |
Pregleda: |
336 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
GajaZaslužni član
Pridružio se: Apr 18, 2005 Poruke: 136 Lokacija: Kikinda
Gaja
Zaslužni član
Pridružio se: Apr 18, 2005
Poruke: 136
Lokacija: Kikinda
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
VojvodaČlan Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008 Poruke: 9124 Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
Vojvoda
Član Udruženja
Pridružio se: Dec 21, 2008
Poruke: 9124
Lokacija: Predejane-Motel-Predejane
|
Poslato: Sub Okt 16, 2010 11:19 pm Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
Gajo uzmi stone sorte . Vinske sorte su za vino a stone za ono drugo. Poslacu ti ako hoces . Za tebe imam -podseti me . Znam sta ti treba . U ponedeljak ili utorak saljem. Pozdrav svima .
_________________ Nenad Vojvoda Sinadinovic
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
duska58Novi član
Pridružio se: Jan 31, 2011 Poruke: 7 Lokacija: zaječar
duska58
Novi član
Pridružio se: Jan 31, 2011
Poruke: 7
Lokacija: zaječar
|
Poslato: Uto Feb 01, 2011 1:54 pm Naslov: Re: Vinograd (Grožđe)
|
|
_________________ duška58
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
branko67Novi član
Pridružio se: Feb 13, 2011 Poruke: 1
branko67
Novi član
Pridružio se: Feb 13, 2011
Poruke: 1
|
Poslato: Ned Feb 13, 2011 7:20 pm Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
Поздрав, нови сам члан и имам молбу. Где могу да купим саднице винове лозе "Регент"?
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
IZVORbgČlan
Pridružio se: Nov 14, 2010 Poruke: 47 Lokacija: Beograd
IZVORbg
Član
Pridružio se: Nov 14, 2010
Poruke: 47
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Pon Mar 14, 2011 12:24 am Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
Jel ima neko neke stare sorte koje nikada nije prskao, a opstaju mu?
Imam crni otelo on je otporan na sve...mada nije bas tipično grožđe...
Imao sam neko sitni žuto (brat klinac ga je iščupao) i njega nikada nisam prskao...
Sad mi je stglo neko belo iz Herceg Novog, isto se ne prska (ne znaju koje je)...
A javite mi se da se menjamo....samo neprskane vrste.
_________________ “Izvor”,
E-mail: izvorekoloskesvesti @ gmail.com
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
IZVORbgČlan
Pridružio se: Nov 14, 2010 Poruke: 47 Lokacija: Beograd
IZVORbg
Član
Pridružio se: Nov 14, 2010
Poruke: 47
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Pon Mar 14, 2011 1:04 am Naslov: Divlje grožđe
|
|
Predak pitomog grožđa, je moj izbor. Kada sam ga prvi put pojeo osetio sam se kao Asterix kada popije čarobni napitak...
Latinski naziv je V. vinifera subsp. sylvestris
(pongde ga označe kao Vitis sylvestris).
Kod pitomog grožđa biljke su hemafroditi (i muške i ženske) dok kod divljeg imam biljke samo muške i samo ženske...
Elem, ovo je bukvalno za lek a ne za prežderavanje ili hedonizam rimljana...
Nema prskanja i živi zauvek - Ko umije njemu dvije (Alan ford citat).
Ja imam ovakvo i mogu vam poslati, bobice sa semenom ili pelcere...
Jako je sitno poput ribizle dakle 5mm...ali...
Ovu fotku dole su naveli italijani, ja nikad ne videh takvo divlje samo tegent tamna...
Ako nađete krupnije ili drugačije nešto divlje ili nekultivisano, neprskano- javite se nudim u razmenu seme koječega, knjige ili novac.
_________________ “Izvor”,
E-mail: izvorekoloskesvesti @ gmail.com
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
IZVORbgČlan
Pridružio se: Nov 14, 2010 Poruke: 47 Lokacija: Beograd
IZVORbg
Član
Pridružio se: Nov 14, 2010
Poruke: 47
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Pon Mar 14, 2011 1:19 am Naslov: Re: Divlje grožđe
|
|
Da ovo dole crveno, iako na slici piše da je pitomo, izgleda da nije.
Sajt je specijalizovan za lozu (italijanski) i kaže, prevešću vam samo neke informacije koje ranije nisam spomenuo (imate ispod tekst koji sam sa Italijanskog preveo na Engl za više detalja)...
Trpi jako vlažnu natopljenu zemlju za razliku od pitome loze grožđa.
Raste pored reka. Iako mnogi misle da znaju sve o njemu (domoroci) nije isključeno da je u pitanju mešanac (hibridizacija sa pitomim), ukršatanje, vraćanje pitomog na divlje gene...
Ako natrčite na nešto divlje krupnije ili drugačije od prve slike, javite mi se! Sreća sreća radost...
Koga zanima izvorni tekst:
Even the people who live in deciduous or evergreen forests on sub-acid soil of the Italian peninsula and the Balkans are considered spontaneous, but the proximity of the crop does not rule out recent reintroductions, dissemination or spontaneous hybridization (Pignatti, 1982). Unlike the cultivated subspecies, the sylvestris grows well in moist soils, often along the banks of rivers and marshy thickets.
Pharmaceutical properties:
Uso in cucina: Use in the kitchen:
Nota La Vitis vinifera L. Note Vitis vinifera L. è pianta solo coltivata, ma spesso sfugge tendendo ad inselvatichire. plant is only grown, but often tended to escape wild. L'ermafroditismo e l'autofertilità derivano da una singola mutazione dominante e singoli semenzali nati casualmente possono ripristinare l'antica dioicia (Sauer, 1993). The self-fertile hermaphroditism and derive from a single dominant mutation and individual seedlings were born by chance can restore the ancient dioica (Sauer, 1993).
The primitive forms of Vitis at the end of the Cenozoic Era (Rogla, F., 1999) were hermaphroditic, similar to current ones. Phylogenetic evolution of the vine there was evidence of genetic traits hermaphrodites (more stamen anthers containing the pollen, the pistil to the ovary for the development of the seed on the same flower). I vantaggi di questa linea evolutiva, che facilita la riproduzione, sono evidenti. The advantages of this evolutionary line, which facilitates the reproduction, are obvious.
Durante le glaciazioni del Quaternario, per le aspre condizioni climatiche, la vite selvatica divenne dioica in tutti gli areali di origine (Nùñez DG & Walker MJ, 1989) ei sessi risultarono separati su piante diverse. During the Quaternary glaciations, to the harsh climatic conditions, the wild grape became dioica in all ranges of origin (DG & Walker MJ Núñez, 1989) and the sexes are separated on different plants. Ogni individuo aveva ancora nei fiori stami e pistilli, ma, nei maschi, la maturazione di un gene su 38 cromosomi del corredo genetico soppresse lo sviluppo dell'organo femminile (SuF). Everyone was still in flower stamens and pistils, but, in males, the maturation of a gene on chromosome 38 suppressed the development of the genetic makeup of the female organ (SUF). Nelle femmine l'inizio di una maturazione recessiva impedì lo sviluppo dello stame maschile (SuM) (Walbot W, Cullis CA, 1983). In females the beginning of a recession maturation prevented the development of the male stamen (SUM) (Walbot W, Cullis CA, 1983). In queste condizioni l'impollinazione incrociata risulta più difficile, in quanto deve essere aiutata da altri vettori esterni (insetti o agenti atmosferici). Under these conditions the cross-pollination is more difficult, since it must be aided by other carriers outside (insects or weathering). Nelle forme dioiche la pianta maschile raramente produce frutti, mentre il frutto femminile presenta una significativa variabilità (morfobiometrie, portamento, tasso zuccherino, proteine, acidità) a causa del polimorfismo genetico della pianta. The male plant in dioecious forms rarely produce fruit, while the female fruit shows significant variability (morfobiometrie, poise, concentration of sugar, protein, acidity) due to genetic polymorphism of the plant. In genere l'attuale vite Eurasiatica selvatica produce frutti piccoli e astringenti con molti vinaccioli, decisamente non adatta alla produzione di vino. Typically the current Eurasian wild vine produces small fruits with many seeds and astringent, not very suitable for the production of wine. Il tasso zuccherino risulta basso, quello degli acidi molto alto. The sugar level is too low to very high acid. La buccia del frutto è dura e di colore nero-rosso scuro, raramente sono state osservate uve bianche (Vavilov NI, 1950). The skin of the fruit is hard and dark red-black, white grapes were rarely observed (NI Vavilov, 1950). Mentre i frutti della vite Eurasiatica domesticata mostrano delle caratteristiche morfobiometriche variabili, difficili da quantificare. While the fruit of the vine Eurasian domesticated show features morfobiometriche variables are difficult to quantify. I chicchi posso essere di varie dimensioni con morfologia da oblunga a sferica, le colorazioni antocianiche coprono quasi tutto lo spettro cromatico. The beans can be resized with morphology from elongated to spherical, the anthocyanin coloring covering most of the color spectrum. I quantitativi di zuccheri, acidi e altri composti chimici minori presentano una variabilità compresa in una scala di valori ben definiti (Maxted N., Ford-Loyd BV & Havkes JG, 1997). The quantities of sugars, acids and other chemicals have a lower variability in a wide range of well-defined values (N. Maxted, BV Ford-Lloyd & JG Havkes, 1997).
La probabile domesticazione è stata effettuata selezionando le piante che erano tornate allo stadio ermafrodito primitivo (Zohary D. & Hoff M., 2000), e di cui forse era stata notata una produzione regolare e sistematica, escludendo le piante dioiche (diffusione per talea). The domestication was likely carried out by selecting plants that had returned to the primitive stage hermaphrodite (Zohary D. & M. Hoff, 2000), and which perhaps had been noted a systematic and regular production, excluding dioecious plants (spread by cuttings) .
_________________ “Izvor”,
E-mail: izvorekoloskesvesti @ gmail.com
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
misoo83Zaslužni član
Pridružio se: Maj 07, 2010 Poruke: 608 Lokacija: Okolina Panceva
misoo83
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 07, 2010
Poruke: 608
Lokacija: Okolina Panceva
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
IZVORbgČlan
Pridružio se: Nov 14, 2010 Poruke: 47 Lokacija: Beograd
IZVORbg
Član
Pridružio se: Nov 14, 2010
Poruke: 47
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Sre Mar 16, 2011 2:00 am Naslov: Re: Vinova loza/grozdje
|
|
misoo83 citat: |
Imam neko belo ovde u komsiluku (neam pojma koja sorta) nisam ga prskao nikako i radja obilno ali nije bas pre krupno
Ove godine cu najverovatnije da kupim fotoaparat pa da ga uslikam a onda kad bude vreme orezivanja moze da se menjamo ako ti odgovara |
Upravo je sada vreme da se loza oreže i umnoži, jer miruje.
Verovatno znaš ali da napišem:
Pogledaš na oko lepe i zdrave izbojke duge recimo 30cm, vidiš u kakvom stanju je pupoljak, mora ispod u sebi da ima zelenog, ako je ceo pupoljak suv loza je izmrzla...
Odsečeš ga pre granjanja...
Idealno je da se loza žili na divlju lozu tada živi stotinama godina, jer divlja ima extra koren i otporna je na sve...Ja nisam tipičan odgajivač, zanimaju me poludivlje i otporne sorte... pa slabo kalemim.
Odsečene grane treba da se polegnu u pesak jer u njemu ne opstaje filoksera, da budu na toplom, sa malo svetla, da se zemlja drži umereno vlažnom i ožiliće se... To je to...
Javim ti se pa mi pošalji 3 grančice post expresom (ja plaćam poštarinu) ili ako ideš do Bg...i reci mi šta tebi treba (knjige, seme čega ...da ti spremim) besplatno naravno...
_________________ “Izvor”,
E-mail: izvorekoloskesvesti @ gmail.com
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
TazikaZaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007 Poruke: 401 Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
Tazika
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007
Poruke: 401
Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
|
Poslato: Pet Mar 18, 2011 2:12 pm Naslov: Re: Divlje grožđe
|
|
Onog sa gornje slike - ima kod mene!!!
Nije na mojoj zemlji nego prekoputa, davno je bez vlasnika, ali sada se jeftino prodaje kao vikendica. Bojim se da će novi vlasnici to divlje grožđe uništiti kad počnu uređivati, tako da sam zahvalna ovom postu zato jer ću si ga probati nekako presaditi.
Hm... kako?
Uglavnom kraj grabe to raste, neznam dal je sađeno ili ne, ima svega par podivljalih trsova, ali svake jeseni se probijem kroz džuglu i sa grmlja se najedam tog sitnog slatkog grožđa, sok mu je tekuć i gotovo crn, a meni je FINIJE od sveg grožđa koje znam! I točno tako izgleda kao na gornjoj slici, oko 5 mm bobice i malo razmaknute u grozdu (nisu zbijene) i sigurno nitko nikad nije ni prskao ni šišao ni gnojio, i je, raste uz jarak za vodu.
Pretpostavljam da bi moglo biti križano sa grožđem iz vrtova jer ga ima u blizini, pa i crnog. Ali ovo je BOLJE -nigdje toliko snage i slatkoće!
I sad, kako da si ja to prenesem na svoju zemlju?
Kako da vama poklonim ako tko hoće?
...pogotovo što vjerojatno nije baš to sa tim latinskim imenom, nego neko podivljalo grožđe, samo jako fino
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
TazikaZaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007 Poruke: 401 Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
Tazika
Zaslužni član
Pridružio se: Maj 08, 2007
Poruke: 401
Lokacija: zaselak 25 km južno od Zagreba
|
Poslato: Pet Mar 18, 2011 2:15 pm Naslov: Re: Divlje grožđe
|
|
Našla sam da se vegetativno razmnoži tako da se grane odsijeku u XI mjesecu, i sade na proljeće.
Ali možda mogu ISKOPATI... idem pogledati, nije mi daleko
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Forum
› Voće
|
Strana 10 od 28
Idi na stranu: Prethodna 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28 Sledeća
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|
Poručite:
|