Pozdrav do site, imam nekoi nejasnotii za nekoi zimzeleni drva

Da ve pitam nesto za cempresite, procitav tuka i ne mi e jasno sto tocno e cempres, dali uspevaat samo u mediteranska klima ili moze i u kontinentalna i koja e razlikata megju tie vidovi.
Ili potocno, mozete li da mi kazete dali ova e cempres?

Riste pisuvaj na srpski bidejki tesko ke te razberat ke im treba prevod.Ova na slikata ne znam dali e cempres no se nadevam deka nekoj ke ti odgovori ako te razbere.

Mile i Boki-bl znam da se vi razumete u poznavanju zimzelena pa molim Vas pomozite nasem novom clanu Makedoncu da resi svje dileme.

Ovo na slici je Cupressus sempervirens, čempres. Prirodno stanište mu je na Mediteranu.

dona citat:

Mile i Boki-bl znam da se vi razumete u poznavanju zimzelena pa molim Vas pomozite nasem novom clanu Makedoncu da resi svje dileme.

Nepoznajem ti ja čemprese , poznajem od zimzelenog Smrču , Tuju
, Smreku , Bor , Jelu , Pančićevu Omoriku , Bijeli Bor i to je sve sto ja poznajem od zimzelenog ...
Mozda si pomjesao s tim sto pomalo razumijem MAKEDONSKI , na temi o maslini
ste pisali na makedonskom pa sam i ja učestvovao sve dotle , dokle sam razumjeo !

MILE ti moze dati komletan opis sa detaljnim uputstvom za svako drvo pa i to u to sam se lično uvjerio !

Čempres (Cupresus) ima poznatih 15-20 vrsta, koje dolaze u toplijim umjerenim i sutropskim krajevima sjeverne polutke, i to od istočnog Mediterana do Himalaje i Kine, te u Americi od Oregona do Meksika.
Cupressus sempervirens (obični ili mediteranski čempres) može narasti 20-30 metara, deblo ravno, kora tanka, dugo vremena glatka i siva, kasnije sivosmeđa i nešto uzdužno izbrazdana, izbojci usmjereni na sve strane, oko 1 mm debeli, okrugli ili četverobridni, lišće ljuskasto, unakrsno nasuprotno poredano, sitno, jajoliko, tupo, tamnozeleno, na leđnoj strani lista nalazi se žlijezda u obliku uzdužne brazde, cvate rano u proljeće, češeri na kratkoj stapci, sjajni, smeđi do sivi, vise, okruglasti do eliptični, 2-3 cm dugi, ispod svake plodne ljuske ima 8-20 sjemenki. Početak otvaranja češera je u 9. mjesecu. Nakon ispadanja sjemenki češer ostaje više godina na stablu. Obilni je urod svake godine, sjemenke imaju veliku energiju klijavosti. Klijavost traje više godina. Zbog aromatičnih ulja sjemenke su veoma mirisave, osobito ako ih zdrobimo. U 1 kg ima do 150 000 sjemenki. Dosegne starost i do 1000 godina.
Čempres je obično prirodno rasprostranjen u sjevernom Iranu, rasprostire se u Malu Aziju, kretu i Cipar, odakle se proširio na čitavo sredozemlje. U Hrvatskoj se mnogo uzgaja u primorskim krajevima. Pojavljuje se i u toplijem submediteranu. Na nekim mjestima i dublje u kopnu može se naći stabala čempresa, kao kod Sinja, Vrlike, Obrovca, Stoca, Mostara, Cetinja, Skoplja i drugdje. Iako je čempres mediteranska vrsta, može izdržati niske temperature i preko - 2 stpnja Celzijusa, što je ustanovljeno za primjerke čempresa u Beogradu. Ova vrsta dobro podnosi sušu, otporna na zračna srijanja, vjetrove, prašinu i plinove u zraku, te na posolicu. U mladosti raste brzo. Osim sjemenom normalno može se razmnožavati cijepljenjem, reznicama kao i izbojcima iz panja.
Ja osobno posjedujem Cupressus Arizonica i Cupressus Arizonica var. Fastigiata glauca. Pošto se nalazim dosta u kontinentu, i zime su dosta oštre, svoje biljke lagano zaštitim smrekovim granama radi smrzavanja.
Eto toliko od mene..........i pozdrav Makedoniji (nekad sam bio godinu dana u Štipu).

Cupressus sempervirens

CUPRESSUS SEMPERVIRENS PYRAMIDALIS

Fala vi za objasnuvanjeto, sega mi e mnogu pojasno za ovie drva sto gi gledam tolku cesto i sto izgledaat tolku prekrasno.

Na moru sam vidio čemprese razgranatih grana koji izgledom podsjećaju na jelke. Narastu dosta visoko i ima ih u skoro svim parkovima na moru. Zna li netko kako se ovaj čempres zove te koliko je otporan. Mislim da sam jedan takav čempres vidio u Zagrebu, znači da mogu uspjevati i na kontinentu.

palmofan citat:

Na moru sam vidio čemprese razgranatih grana koji izgledom podsjećaju na jelke. Narastu dosta visoko i ima ih u skoro svim parkovima na moru. Zna li netko kako se ovaj čempres zove te koliko je otporan. Mislim da sam jedan takav čempres vidio u Zagrebu, znači da mogu uspjevati i na kontinentu.

To je isto Cupressus sempervirens...samo nije cv. pyramidalis.
Kaze se da je piramidalni kulotivar muški čempes, a razgranati ženski...mada to ne stoji sa strane morfologije jer je čempres jednodoman.
Čempresi svi su otporni na niske temperatue i zabluda je da rastu isključivo na mediteranu.. U zagrebu mogu uspjevati samo se treba više obratiti pozornost na zaštitu tijekom zime zamatanjem dok se drvce apsolutno ne ukorijeni...recimo dvije sezone.
I naravno uvijek ga omatati užetom kako bi se spriječilo pucanje grana uzrokovano težinom snijega čime bi se nagrdio njegov izvorno strogo uski a visoki habitus.

Me interesira uste nesto, za primorski bor ili ne znam tocno kako se vika, dali mozebi nekoj ima informacii za ova drvo i negovite karakteristiki?

PINUS BRUTIA - Brucijski bor.
Stablo je nešto više i ravnije nego u alepskog bora; kora debla je pravilno - uzdužno dublje ispucala; izbojci 4-5 mm debeli, žutocrvenkasti; pupovi duguljasti, 10-20mm dugi; iglice 12-18 cm duge, tamnozelene; cvate između 3. i 5. mjeseca; češeri večinom 3-4 u pršljenu, horizontalno otklonjeni, 6,5 do 9,5 cm dugi, gotovo sjede na veoma kratkoj stapci, sazrijevaju od 1. do 3. mjeseca, ostaju na stablu zatvoreni više godina; sjeme 7-9 mm dugo. Počinje rađati u starosti od 7 do 10 godina, obično 1-2 godine kasnije nego alepski bor.Njegova proizvodnja češera u usporedbi s alepskim borom, veoma je ograničena. U 1 kg ima 16700 do 25500 sjemenki.
Brucijski bor dolazi u istočnom Mediteranu, i to u istočnom dijelu Egejskog područja, na otocima Kreti i Cipru, u Turskoj, Siriji i Libanonu, te u području Crnog mora. U Grčkoj se preklapa areal sa alepskim borom gdje su nastala međusobna križanja. Brucijski bor brže raste i ima ravnije deblo od alepskog bora. Ovaj bor je otporan na hladnoću, visoke temperature i sušu. Pogodan je za pošumljavanje suhih predjela. U Hrvatskoj ga ima dosta u Istri i na Kvarneru, i to na visinama od 0 do 600 m. Uzgaja se i po parkovima uzduž cijelog primorja.
Toliko od mene.

Poradi toa sto e mediteransko rastenie, dali moze da se odgleduva u kontinentalni uslovi i dali e otporno na niski temperaturi i takvi stvari?

Vjerojatno može, samo naravno u nekoj zavjetrini, udolini ili slično.
Drvo dok se jednom zakorijeni i prilagodi uslovima u kojima živi, jednostavno živi. Vrijedi pokušati, ukoliko nabaviš ovaj bor, moj savjet iz iskustva, treba ga ipak posaditi u proljeće dok prođe opasnost od smrzavanja, jer svako drvo ukoliko se još nije dobro zakorijenilo, a još k tome je i osjetljivija vrsta - može doći do propadanja. Ukoliko se posadi u proljeće, treba ga češće zalijevati, naroćito po ljetu (svaki dan jednu kantu). Znam kakva su ljeta u Makedoniji (nekad su temperature nemoguće).
Samo naprijed !