
Sadržaj

MiniChat
hoppla: Samo da se javim da sam svim ljudima koji su mi narucili neko sjeme ja to i poslala bez obzira sto nisu platili niti se ikada vise nakon toga javili, I mom strpljenju dodje kraj i gotovo je mada mi je forum simpatican i dosta dugo sam provela tu necu vise slati sjeme nikome, poz 27-Jan-2023 04:39:46 Hanza: Jantarna kiselina!! Za cveće, za rasad, za već rasađene biljke. Ako niste znali - razni stimulatori rasta, antistres preparati sadrže jantarnu kiselinu. Ako su vaše biljke, "nevesele&quo t; klonule, zalite ih rastvorom jantarne kiseline i vi ćete već treći dan videti napredak. Rasad vam slabo napreduje: ne brinite zalijte ga jantarnom kiselinom i treći dan će vas iznenaditi. Jantarnom kiselinom možemo zalivati svakih deset dana bez opasnosti da ćemo naškoditi biljkama. Rastvor treba iskoristiti u roku od 3 dana. Jantarna kiselina stimuliše aktivnost EM, i biljks je ne usvaja. 21-Jan-2023 11:10:20 fenix035: kada poručite prodavac bi trebalo da vas kontktira na broj koji ostavite u adresi 18-Jan-2023 17:50:02 Wudin: Nigde ne vidim kako pustiti poruku tj chat sa prodavcem. 16-Jan-2023 20:02:28 Wudin: Da li je moguce nekako kontaktirati prodavca? 16-Jan-2023 20:01:54 Hanza: #FITOSPORIN OTPORAN I IZDRŽLJIV Osnova Fitosporina je prirodni soj Bacillus subtilis 26 D izolovan u Uzbekistanu. Zbog veoma oštrih klimatskih uslova "domovine&quo t; ovog soja, razlikuje se od ostalih sojeva bakterije Bacillus subtilis Fitosporinske bakterije pod mikroskopompo visokoj održivosti i konkurentnosti protiv fitopatogenih mikroorganizama. Uz pomoć selekcije dobili smo varijacije soja 26 D za povećanje antagonističke aktivnosti (sposobnost bakterija da inhibiraju rast mikroba) protiv patogena koji utiču na različite biljne vrste. Stoga je lijek komercijalnog naziva Fitosporin kompleks različitih varijanti 26 D soja. Osim direktnog biofungicidnog djelovanja, bakterija Fitosporin blagotvorno djeluje na samu biljku, povećavajući njenu otpornost na bolesti i druge štetne faktore okoline (suša, hladnoća, slanost itd.) oslobađanjem biološki aktivnih supstanci - fitohormona, vitamina. , aminokiseline itd. Fitosporin je kultura spora, a spore su najizdržljiviji oblik živog organizma na planeti. Stoga se preparat na njegovoj osnovi može skladištiti u širokom temperaturnom rasponu: od +60 do -60 °C bez smanjenja njegove aktivnosti i koristiti u mješavini s mineralnim suplementima i hemijskim sredstvima za zaštitu bilja. Kada nastupe povoljni uvjeti, bakterija prelazi iz stanja spora u vegetativno stanje i počinje „činiti dobro“: bori se protiv patogena, povećava vitalnost same biljke, obogaćuje uzgojene proizvode tvarima korisnim za naše zdravlje i povećava sigurnost skladištenja. . 10-Jan-2023 17:05:38 Havajka: Sveže seme Plumerije (mix boje) i Adeniuma (više vrsta) na prodaju) 20-Dec-2022 10:37:49 brđanin: Kupio bih seme Crvenog Mirabilis Jalapa 150 semena 16-Dec-2022 14:53:07 brđanin: Treba mi seme Crvenog Noćrka 16-Dec-2022 14:51:07 talle: ko šta od sorti ribizle ima u zasadu 01-Dec-2022 18:04:01
Shout History
Samo za registrovanje članove
Novi nalog/Prijava

Korisnički info
 Dobrodošli Anonimni
Članovi:
 Najnoviji: Corba75
 Novih danas: 0
 Novih juče: 2
 Ukupno: 89780
Ljudi Online:
 Članovi: 2
 Posetioci: 61
 Bots: 3
 Uprava: 0
Članovi online:
01: dejan81 02: keti123

Facebook
|
Forums › DRVEĆE I ŽBUNJE › Četinari › Zlatni bor - stvarnost ili mit?
Zlatni bor - stvarnost ili mit?
Teme vezane za četinare i zimzelene biljke...
|
|
Autor |
Poruka |
drveniČlan Udruženja


Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4768 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4768
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Čet Sep 06, 2007 10:49 am Naslov: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
"Borovi su veoma rasprostranjena vrsta šumskog drveća. Postoji nekoliko desetina vrsta ovih četinara, po nekima čak i preko 90. Takođe su brojni i varijeteti ovih vrsta. Na Zlatiboru postoje samo tri vrste bora: crni bor, beli bor, bor munika. Možemo dodati i četvrtu vrstu - zlatni bor.
Crni bor (Pinus nigra) dostiže visinu oko 40, a u povoljnim okolnostima čak i 50 metara. Kora mu je tanmosive boje. Četine, po dve u paru, su krute, debele, malo savijene i tamnozelene.
Beli bor (Pinus silvestris) je visok do 40 m, kora u gornjem delu stabla je crvenkastožućkasta ili svetlosmeđa, iglice su plavičastozelene, po dve u paru, nešto kraće i tanje od iglica crnog bora. Najupadljivija razlika ove dve vrste bora je boja njihovih stabala, koja je, uslovno rečeno, kod crnog bora - tamna, kod belog -svetla. To je verovatno razlog što se jedan zove beli, a drugi crni bor.
Munika (Pinus heldreichy) je treća vrsta bora koji je od prirode prisutan na Zlatiboru. Zastupljen je u malom broju stabala u selima Negbina i Sjeništa, gde pretstavlja zadnje ostatke nekadašnjih šuma ovog bora na Zlatiboru.
Postoji, međutim, i zlatni bor. Osnovna vidljiva karakteristika zlatnog bora (po kojoj se zlatni bor razlikuje od prethodnih) jeste boja iglica - četine. Kod zlatnog bora, oko 80% iglica je zelene boje, a oko 20% jednogodišnjih iglica je žuto ili žutozeleno i one su na grančicama koje su te godine izrasle. Žute iglice imaju kraći vek od zelenih i krajem prve godine se suše i opadaju. Na mestu gde su bile razviće se nove grančice od kojih će samo manji deo biti sa žutim iglicama. Po tom svojstvu, po žutim mladim iglicama (četini) takav bor je dobio ime zlatni bor.
Pojava žute i žutozelene boje borovih iglica je nastala usled mutacije, tj. promenom nekog opažljivog svojstva jedinke koja je uslovljena naglom genetskom promenom. Jedinka sa takvom promenom u genu zove se mutant.
Zlatiborski zlatni borovi. Obično govorimo o zlatnom boru u jednini kao da je u pitanju jedan bor a prava je istina da se radi o tri do sada identifikovana bora.
Prvi zlatni bor koji će dobiti taj epitet je u stvari varijetet crnog bora. Taj bor je Pančić video 1875. godine kada je sa svojim studentima (licejcima) putovao po ovome kraju (Pančić je iste godine na Tari u mestu Zaovine identifikovao i posebnu vrstu omorike koja je po njemu dobila ime Pančićeva omorika). O tom boru, koji su meštani zvali zlatni bor, on je pisao u »Dodatku flori Kneževine Srbije«:
»Zlatan bor što u jednom komadu u blizini sela Negbine raste nije ništa drugo nego običan crni bor koji je sa bilo koga kvara zakržljao, te mu se vrh nakrivio a četina nešto požutela«.
Drvo se nalazilo pri kraju južne strane Zlatibora između sela Negbina i Sjeništa na jednom golom brdu na visini oko 950 metara. Po Pančićevom mišljenju, žuta boja iglica nije genetski uslovljena, već je u pitanju dejstvo nekog sredinskog faktora («sa bilo kog kvara», kaže Pančić). Pančićev naslednik na Velikoj školi prof. L. Adamović je proučavao ovo stablo i utvrdio da je u pitanju poseban varijetet crnog bora i nazvao ga Pinus nigra var. Zlatiborica. Profesor biologije iz Užica Kosta Urošević dao je detaljan opis ovog prvog zlatnog bora: Češki botaničar Novak ga je 1926. godine fotografisao. Prema šum. inž. Salihu Omanoviću bor se 1934. godine osušio. Zahvaljujući fotografiji botaničara Novaka, a naročito opširnom opisu koji je dao K. Urošević mi imamo jasnu sliku tog prvog zlatnog bora.
Drugi zlatni bor je varijetet belog bora i poznat je pod imenom Pinus silvestris var. Zlatiborica Omanović. Njega je otkrio sarajevski šumarski inž. Salih Omanović 1937. godine. On je utvrdio da je u pitanju poseban varijetet belog bora jedinstven u svetu po izgledu i lepoti. Nisu dali rezultat pokušaji da se iz semena dobiju biljke sa istim svojstvima. Pri samom kraju 20. veka, tj. 17. decembra 1999. godine ovo se stablo izvalilo (po proceni stručnjaka tada je bilo staro oko 80 godina). Ipak, zahvaljujući zalaganju, entuzijazmu i stručnom znanju dr M. Tošića, bor je spasen. U aprilu 2000. godine ovaj je genetičar na srušenom stablu pronašao nekoliko još živih grančica. Nakalemio ih je na mladice belog bora koje je imao u svom dvorištu. (Prema dosadašnjim saznanjima jedino se tako može razmnožavati). Tako će bor nastaviti svoj život.
Postoji, konačno, i treći zlatni bor, znatno mlađi. On je poznat pod imenom Pinus silvestris var. aurea Zlatiborensis Tosić. Proučavajući borove na Zlatiboru, dr M. Tošić je 1994. godine pronašao u selu Negbina još jedno stablo belog bora sa žutim iglicama. Četine ovog bora se dosta razlikuju od ranijeg zlatnog bora jer su kraće i mnogobrojnije. A najvažnije je da se boja iglica razlikuje od ranijeg zlatnog bora. Naime, četine su žutozelene boje u toku leta, zlatnožute ujesen i tamnožute zimi. Radi se o znatno izrazitijim svojstvima po kojima ovi borovi dobijaju svoje ime. Nažalost, taj najnoviji zlatni bor nije pod zaštitom i sasvim je moguće da je nepažnjom uništen.
Dakle, do sada su poznata tri zlatna bora, od kojih je jedan bio crni a dva bela.
Vredi imati na umu činjenicu da su se svi ovi borovi javili u približno istom području, na južnim padinama Zlatibora."
Po meni ne postoji nikakav >zlatni bor< a ova planina ako je i dobila ime po nekom boru onda je to po Pinus sylvestrisu koji je tamo najzastupljeniji tj. po njegovoj svetlo smeđoj kori.
Zanima me vaše mišljenje.
_________________ Ent Thuja
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Google Ads |
|
šaptačica_drvećuZaslužni član


Pridružio se: Jan 21, 2007 Poruke: 1303 Lokacija: Petrinja, Hr
šaptačica_drveću
Zaslužni član
Pridružio se: Jan 21, 2007
Poruke: 1303
Lokacija: Petrinja, Hr
|
Poslato: Čet Sep 06, 2007 11:40 am Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Quote:: |
Kod zlatnog bora, oko 80% iglica je zelene boje, a oko 20% jednogodišnjih iglica je žuto ili žutozeleno i one su na grančicama koje su te godine izrasle. Žute iglice imaju kraći vek od zelenih i krajem prve godine se suše i opadaju. Na mestu gde su bile razviće se nove grančice od kojih će samo manji deo biti sa žutim iglicama. Po tom svojstvu, po žutim mladim iglicama (četini) takav bor je dobio ime zlatni bor.
|
ako je to tako, onda se te zlatne iglice za par godina izgube.
bez obzira na sve, ja vjerujem u Zlatni bor 
_________________ Hrastoentica
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
TA300Zaslužni član


Pridružio se: Apr 21, 2007 Poruke: 640 Lokacija: Lozovik,Srbija
TA300
Zaslužni član
Pridružio se: Apr 21, 2007
Poruke: 640
Lokacija: Lozovik,Srbija
|
Poslato: Čet Sep 06, 2007 2:50 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Kada sam bio u Novom Sadu,u centru,blizu prorodnjackog muzeja video sam "Zlatan bor".Ne bih ja to primetio da nije postavljena tabla sa natpisom.Bor je visine 1,5-2m.
_________________ Ent Robur
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Jovan1.Član Udruženja


Pridružio se: Nov 20, 2005 Poruke: 1926 Lokacija: Neoplanta
Jovan1.
Član Udruženja
Pridružio se: Nov 20, 2005
Poruke: 1926
Lokacija: Neoplanta
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
drveniČlan Udruženja


Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4768 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4768
Lokacija: Novi Sad
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
AntonZaslužni član


Pridružio se: Avg 14, 2006 Poruke: 520 Lokacija: Vinkovci
Anton
Zaslužni član
Pridružio se: Avg 14, 2006
Poruke: 520
Lokacija: Vinkovci
|
Poslato: Pon Sep 10, 2007 7:37 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Nabrzinu sam sve pročitao, kasnije ću detaljnije, ali samo da napišem, da je Pinus nigra jedna od "najvarijabilnijih" drvenastih vrsta, čime hoću reći da jako mogu varirati od lokaliteta do lokaliteta, zato i ima toliko varijeteta.
_________________ Ent Taxus
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
BadnjevacZaslužni član


Pridružio se: Feb 16, 2007 Poruke: 1442 Lokacija: Negotin
Badnjevac
Zaslužni član
Pridružio se: Feb 16, 2007
Poruke: 1442
Lokacija: Negotin
|
Poslato: Sub Dec 08, 2007 11:45 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Ovo je "najzlatniji" bor koji sam imao prilike da vidim i uslikam. Zove se Pinus wallichiana "Zebrina". Raste na Himalajima.
Pozdrav, Badnjevac
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
109.35 KB |
Pregleda: |
204 puta |
|
Opis:
|
|
Veličina fajla: |
123.55 KB |
Pregleda: |
197 puta |
|
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
ZmijoborZaslužni član


Pridružio se: Dec 16, 2006 Poruke: 2122 Lokacija: antverpen
Zmijobor
Zaslužni član
Pridružio se: Dec 16, 2006
Poruke: 2122
Lokacija: antverpen
|
Poslato: Pon Dec 10, 2007 1:06 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
_________________ Ent Zmijobor
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Bonsai MasterUrednik


Pridružio se: Dec 26, 2004 Poruke: 2211 Lokacija: Ivanjica - Golija
Bonsai Master
Urednik
Pridružio se: Dec 26, 2004
Poruke: 2211
Lokacija: Ivanjica - Golija
|
Poslato: Pon Dec 10, 2007 8:52 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Zlatni bor nije legenda, već realnost (čitao sam po literaturi /ne pamtim koji su naslovi i autori/ da je od dotičnog stabla belog bora još pre dr. Tošića bilo praktičnih ljudi - Nemaca, koji su napravili kultivar zlatnog bora; taj kultivar je jedno vreme bio veoma popularan (znači - u pitanju je genetski faktor, a ne neki fiziološki poremećaj))
Da li Zlatibor vodi ime po tom boru - ne znam.
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
TA300Zaslužni član


Pridružio se: Apr 21, 2007 Poruke: 640 Lokacija: Lozovik,Srbija
TA300
Zaslužni član
Pridružio se: Apr 21, 2007
Poruke: 640
Lokacija: Lozovik,Srbija
|
Poslato: Uto Dec 11, 2007 5:52 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Zlatibor je dobio ime po boji kore bora, a ne iglicama, koliko ja znam
_________________ Ent Robur
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
drveniČlan Udruženja


Pridružio se: Maj 24, 2007 Poruke: 4768 Lokacija: Novi Sad
drveni
Član Udruženja
Pridružio se: Maj 24, 2007
Poruke: 4768
Lokacija: Novi Sad
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
BibbyČlan Udruženja


Pridružio se: Feb 13, 2006 Poruke: 606 Lokacija: Novi Sad
Bibby
Član Udruženja
Pridružio se: Feb 13, 2006
Poruke: 606
Lokacija: Novi Sad
|
Poslato: Sre Dec 12, 2007 1:32 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Citat:
„PRVI SIMPOZIJUM ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA“
Vrnjačka Banja, 8-11. novembar 1995
© 2006 Društvo genetičara Srbije
NEKE MORFOLOŠKE OSOBINE PINUS . SYLVЕSTRIS L. VAR. ZLАTIBORICA OMAN. I PINUS SYLVESTRIS L. VAR. AUREA ZLATIBORENSIS' TOŠIĆ
Mihailo Tošić
„Si1va” Samostalni biro za stručne i razvojno-istraživačke poslove u šumarstvu i hortikulturi, Užice
Mutacije morfoloških i drugih osobina šumskog drveća povećavaju genetički varijabilitet, koji je značajan izvor polaznog materijala za stvaranje ku1turnih taksona traženih osobina. Genetske mutacije omogućuju da se nove osobine prenose sa roditelja na potomstvo, a somatske promene mogu se koristiti vegetativnim razmnožavnajem mutanata sa estetski vrednim osobinama za potrebe hortikulture. U radu se prikazuju neke morfološke osobine Pinus sylvestris L. var.zlatiborica Oman. i Pinus sylvestris L. aurea zlatiborensis Tošić. Ps.var.zlatiborica Oman., stablo belog bora, poznato kao „zlatni bor” u selu Negbina na Zlatiboru. Nije mu proveravan genotip testom potomstva, ali prema morfološkim osobinama, sa dosta verovatnoće, možе se pretpostaviti da je rezultat somalske mutacije, zbog čеgа., čini se ima vrlo složenu himernu gradu. Naime, prema boji iglica ima tri vrste ovih i to: zelene, žute i žutozelene. Žutih ima oko 20% od ukupnog broja jednogodišnjih iglica i one su na posebnim grančicama. Dužine dvogodišnjih iglica približno su iste za sve boje i kreću se od 40 do 57 mm. Pored pretežno zelenih iglica i žute starenjem dobijaju zelenu boju. I grančice su različite. One koje nose žute iglice obično su kratke i odvajaju se blizu vrha letorasta grane. Boja im je žuta do svetlobraon, a one koje nose zelene iglice imaju tamnosivu do tamnobraon boju. Rukavac kod žutih iglica je svetlo braon, a kod zelenih tamnosiv. P.s. var. aurea zlatiborensis Tošić je mlado, 14 god. staro stabalce belog bora sa zlatnožutim iglicama takođe u selu Negbina. Bitno se razlikuje od prethodnog varijeteta po boji, dužini i brojnosti iglica. Boja svih iglica je približno ista – zlatnožuta, ali su znatno kraće i brojnije. Dužina im je 21-32 mm. Po dužnom cm grančice imaju 9-11 pari iglica, dok kod P.s. var zlatiborica Oman. 6-7 pari.
_________________ Entina Pinus
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
Bonsai MasterUrednik


Pridružio se: Dec 26, 2004 Poruke: 2211 Lokacija: Ivanjica - Golija
Bonsai Master
Urednik
Pridružio se: Dec 26, 2004
Poruke: 2211
Lokacija: Ivanjica - Golija
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
10or79Član


Pridružio se: Nov 22, 2007 Poruke: 67 Lokacija: Beograd
10or79
Član
Pridružio se: Nov 22, 2007
Poruke: 67
Lokacija: Beograd
|
Poslato: Ned Jan 20, 2008 2:37 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
Drugi zlatni bor je varijetet belog bora i poznat je pod imenom Pinus silvestris var. Zlatiborica Omanović. Njega je otkrio sarajevski šumarski inž. Salih Omanović 1937. godine. On je utvrdio da je u pitanju poseban varijetet belog bora jedinstven u svetu po izgledu i lepoti. Nisu dali rezultat pokušaji da se iz semena dobiju biljke sa istim svojstvima. Pri samom kraju 20. veka, tj. 17. decembra 1999. godine ovo se stablo izvalilo (po proceni stručnjaka tada je bilo staro oko 80 godina). Ipak, zahvaljujući zalaganju, entuzijazmu i stručnom znanju dr M. Tošića, bor je spasen. U aprilu 2000. godine ovaj je genetičar na srušenom stablu pronašao nekoliko još živih grančica. Nakalemio ih je na mladice belog bora koje je imao u svom dvorištu. (Prema dosadašnjim saznanjima jedino se tako može razmnožavati). Tako će bor nastaviti svoj život.
**************
Biljka sa nekom genetskom mutacijom moze da se razmnozava samo vegetativno ili kulturom tkiva (ako zelite da zadrzite sve karakteristike), nikako generativno jer se generativnim razmnozavanjem (semenom) uvek dobija osnovna vrsta a ne forma il varijetet
_________________ en10or
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
picanZaslužni član


Pridružio se: Jun 25, 2006 Poruke: 272 Lokacija: Jagodina
pican
Zaslužni član
Pridružio se: Jun 25, 2006
Poruke: 272
Lokacija: Jagodina
|
Poslato: Ned Jan 20, 2008 5:32 pm Naslov: Re: Zlatni bor - stvarnost ili mit?
|
|
koliko ja znam semenom se dobijaju,pored sejane vrste i "melezi",možemo reći varijeteti,
Nisam stručan i teoriju ne poznajem skoro uopšte,ali sam iz osnovne vrste semenom dobijao po par komada potpuno različitih sadnica od osnovne vrste,e sad da li se to stručno zove "varietet" ili ne,to ne znam...
pozdrav...
|
|
Nazad na vrh
|
|
|
|
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu Ne možeš glasati u ovom forumu Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma
|

Poručite:
|