Hej, dijete mi je za 6. rođendan dobilo od Bake 6 stabala: 3 Pančićeve omorike i 3 Srebrne smreke, visine od metar do 2 metra, u teglama, od Hrvatskih šuma.
Baka zna da smo mi ispred kuće lani posadili 3 borića, mala-mala, i da ih je muž zabunom poflaxao skup s travom i nisu se oporavile. Imam mjesto za njih: ispred kuće mi je prvo 5-6 metara betona, a onda (od drveća) prazan vrt otprilike 20x30 metara, i treba mi hlad. Zemlja je teška, ilovasta, ali lani je naveženo 4 kipera malo bolje zemlje i pomiješano sa 4 prikolice kravljeg i 2 prik. konjskog gnoja.

googlam ali vidim da ne mogu sama. ovo su

Moja pitanja:

- na koji razmak da ih posadim? Željela bih malu šumicu za hlad, odmah nakon betonskog prilaza kući, 6-8 metara od kuće pa na dalje. Valjda mi neće iglice upadat u kuću i na balkone? (ovo su 2 pitanja)

- čitam da omorika traži vaprnenu zemlju. Da li da ovu svoju pognojenu i razrahljenu ilovaču još nekako dopunim sa vapnom? Imam jednu staru krečanu, ne radi već godinama ali imam još par kubika tog starog kreča. Da pomiješam sa zemljom?

- pretpostavljam da ispod ovog drveća ne raste baš puno cvijeća i povrća. Što da ostavim ispod? Na tom mjestu je šišana stara livada (ne novi kupovni travnjak), ko lude rastu koprive (to govori o zemlji) i ima nešto proljetnoga cvijeća, graničica, perunika, đurđice, narcise. I nažalost baš tamo sam jesenas uz velik trud posadila nešto mladih akacija i primile su se; trebam li ih premjestiti? Ili akacija može ostati istočno od smreke i omorike? Koliko blizu?

Puno vam hvala

22 čitanja i nijedan odgovor... Ja vas molim dajte mi amaterski savjet, parcijalni odgovor, bilo šta šta znate o sadnji ovog drveća; meni će to stvarno biti prvi "borovi" s kojima imam posla... pojma nemam o njima!

Nema potrebe dodavati kreč (vapno), ne verujem da je zemlja toliko kisela.
A moš saditi kako hoćeš. Samo gledaj da ne bude jako gusto.
Ja bih to ovako uradio. Recimo na 8m razmaka prvi red smreke, pa iza njega omorike takođe razmak 8m s tim da nisu tačno jedne iz drugih već smaknute (onako u cik-cak). Rastojanje između redova odredi sama, da taj prostor 20x30 deluje popunjeno ako ništa više tamo nisi namenila.
Nemoj se zanositi da će ti ispod ovih četinara rasti bilo šta. Za par godina toliko zakisele tlo da bukvalno ništa ne uspeva, ali prostor nije mali pa možeš saditi okolo.

sve je rečeno,i ideja nije loša,jedino razmak,možda,da smanjiš na 6m...
samo napred i srećno...
pozdrav...

ovo je link,ako ima nečeg nejasnog oko sadnje četinara... www.cetinari.info\save...saveti.htm

Hvala, sad mi je puno toga jasnije... pogotovo jer je drveće još u teglama (povećim) kod mame na terasi, čekali smo subotu i prikolicu da dovezemo ovamo. A neću ispuniti čitav taj prostor borovima, nego ću napraviti šumarak na onom kraju, dalje od kuće, tako da će i razmak biti manji.

Ne znam ima li slična tema ...

Imam ponešto četinara, ali i listača koje trebaju presađivanje.
Jesen je tj. ovo doba bolje za to nego li proljeće?

E sad u cijeloj priči najbitnije je kako pravilno izvaditi primjerice četianre stare recimo 4-5 godina med.čemprese, borove i još starije smreke, jele, lipe ...

Ono što mi se dosad dešavalo da ne uspijem dobiti onu kompaktnu balu zemlje oko korjena, nego se sve raspe i korjen ostane bez zemlje bez obzira što je vlažno. Uz to, korjena ostane malo bez obzira što krenem u većem promjeru okolo, međutim dok podkopajem uspijem ga sasjeći puno.

Svaki savjet ili možda neke slike dobro su došli! Hvala.

Princip je potpuno identičan i za četinare...

Iako je ovo puno starije i veće od onoga što ja vadim, mislim da je poanta ista, otkopati okolo pa onda krenuti potkopavati.
No ono što me dalje muči je kako zadržati što više zemlje,jer cimanjem, potkopavanjem zemlja se rasipa, a još je riječ o masnoj slavonskoj ilovači.

Zemlja se osipa upravo zbog cimanja. Ne sme biti cimanja, odnosno, sadnica se ne sme vaditi tako da se uhvati rukom pri zemlji i čupa van. U tom slučaju će doći do osipanja korenove bale i u mokroj ilovači.
Treba potkopati (odnosno opseći) zemlju oko sadnice ašovom koliko je potrebno puta a taj zadnji ulazak ašovom u zemlju treba izvesti uz izvaljivanje sadice. Sadnica bi trebala da izađe iz zemlje na ašovu. Dalje, prilikom prebacivanja, izvađenu sadnicu preneti sa obe ruke do nove lokacije i to držeći je za korenovu balu, a nikako za vrat sadnice.